Gotovo trećina građana Hrvatske koristi dodatke prehrani, a najviše ih uzimaju – djeca

Uz postojeće teme relevantne potrošačima kao što su pravilno rukovanje hranom, oznake na hrani, bolesti koje se njome prenose, otpad od hrane i nova hrana, kampanja u Hrvatskoj ove se godine bavi i novom, sve aktualnijom, temom – dodacima prehrani. Riječ je o proizvodima koji su sve prisutniji u svakodnevici građana, ali i sve češći izvor zbunjenosti i pitanja: trebamo li ih, koje odabrati i kako znati da su sigurni za konzumaciju?

Prema posljednjem istraživanju[1] EFSA-e, gotovo trećina građana Hrvatske (29%) koristi dodatke prehrani, pri čemu 18% odraslih i dvostruko više djece – njih čak 41 %, što može biti očekivano s obzirom na povećane potrebe za određenim vitaminima u najranijoj dobi. Suplementi se gotovo podjednako konzumiraju među ženama (30%) i muškarcima (27%), a najviše u Zagrebu i okolici (35%), dok su najmanje zastupljeni u Lici i Banovini (10%).

Od dodataka prehrani najčešće se koriste vitamini i multivitamini, osobito D3 kapi i kombinacije s probioticima. Odrasli češće biraju još i magnezij, željezo te kombinacije poput vitamin C + cink, dok djeca češće uzimaju sirupe za jačanje imuniteta i multivitaminsko-probiotičke čokoladice.

„Zbog sve veće ponude i često neprovjerenih informacija u javnom prostoru, potrošači nisu sigurni što od dodataka prehrani uzimati, gdje ih sigurno kupovati i jesu li im ti proizvodi uopće potrebni. Zato smo ovu temu uključili u kampanju iz aspekta sigurnosti, kako bismo im pružili jasne, znanstveno utemeljene informacije”, istaknuo je dr. sc. Krunoslav Karalić, v. d. ravnatelja HAPIH-a, najavivši i konferenciju FOODCOOLTOUR, koja će ovog svibnja u Osijeku okupiti stručnjake i javnost u raspravi o najvažnijim prehrambenim temama.

Razgovor s razlogom – i zalogaji koji pričaju priču

O dodacima prehrani u sklopu predstavljanja kampanje Ana Radišić razgovarala je s troje stručnjaka u ovome području – koji su otvoreno govorili o najčešćim zabludama, rizicima i preporukama.

„Dodaci prehrani ne zamjenjuju uravnoteženu prehranu. Njihova primjena treba biti ciljana, kada zaista postoje povećane potrebe ili manjak određenih nutrijenata. Većinu hranjivih tvari moguće je unijeti kvalitetnom prehranom, no postoje iznimke poput vitamina D, čiji je unos hranom često nedostatan, osobito tijekom zimskih mjeseci – tada je dodatna suplementacija opravdana. Iznimno je važno da se ljudi sa zdravstvenim problemima konzultiraju s nutricionistom, a ne uvode dodatke prehrani samoinicijativno ili savjet traže na Internetu i društvenim mrežama. Problem je i što mnogi zanemaruju čitanje deklaracija, koje sadrže ključne informacije o sastavu i pravilnoj primjeni“, upozorila je prof. dr. sc. Ines Banjari, redovita profesorica iz područja nutricionizma s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek.

Vedran SikavicaFOTO: Mario Pavlović Mili

Na predstavljanju su posluženi zalogaji bogati nutrijentima, koji su demonstrirali upravo ono što je prof. Banjari naglasila – da se najveći dio potrebnih vitamina i minerala može unijeti kroz pažljivo osmišljene obroke. Među zalogajima koje je pripremio mladi gastro talent Vilim Sikavica, chef restorana Eateria, tako su se našli falafel u domaćoj šalši, humus sa slanutkom i goji bobicama, salata od leće i bulgura, dimljeni losos, kaša od palente, špinata i svježeg sira, chia puding s bobičastim voćem, tamna čokolada s medom i bademima te druga nutritivno bogata jela.

Prije kušanja, okupljeni su se također okušali u kvizu o nutrijentima, provjeravajući znanje o vitaminima, kolagenu, probioticima i superhrani poput spiruline.

Tržište dodataka prehrani raste – ali i pitanja o sigurnosti

Tržište dodataka prehrani ubrzano raste, no s rastom ponude rastu i izazovi. „Kroz Sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje RH (HR RASFF) od 2023. do travnja 2025. zabilježeno je 48 obavijesti o dodacima prehrani. Kao najčešće opasnosti koje se u njima navode u službenim obavijestima vezanim za dodatke prehrani utvrđene su nedozvoljene tvari, pogrešne deklaracije, nedozvoljene zdravstvene tvrdnje ili kontaminacije živom i olovom. Gotovo 30% tih proizvoda prodavalo se putem interneta. Opozvano je ukupno osam proizvoda, pri čemu 2024. samo jedan, a ove godine nijedan, što upućuje na pad broja povlačenja“, istaknuo je dr. sc. Dražen Knežević, voditelj Centra za sigurnost hrane HAPIH-a.

Osim što treba paziti na sastav dodataka prehrani, važno je i pravilno doziranje. „Dodaci prehrani su koncentrirani izvor hranjivih sastojaka i pripadaju pod Zakon o hrani. Upravo zbog te kategorizacije, potrošači ponekad mogu pretjerati s dnevnim unosom određenog dodatka prehrani. Bitno je znati koje dodatke prehrani kupiti i zašto, pažljivo čitati deklaracije i ne prekoračivati preporučene dnevne doze. Uvijek birajte kupovinu u provjerenim trgovinama i ljekarnama. Kupovina preko neprovjerenih internetskih stranica i društvenih mreža zahtijeva dodatni oprez jer se može desiti da proizvodi nisu zdravstveno ispravni, nemaju odgovarajuću kvalitetu i način deklariranja te nisu prijavljeni u sustav monitoringa pri Ministarstvu zdravstva. Ako dođe do pojedinih interakcija, mogu se pojaviti i nuspojave, među kojima su najčešće probavne smetnje i osip. Svaku nuspojavu je potrebno prijaviti u sustav Nutrivigilancije“, upozorila je dr. sc. Lea Pollak, voditeljica Odjela za dodatke prehrani, biološki aktivne i psihoaktivne tvari pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Kampanju Safe2Eat u Hrvatskoj partnerski podržavaju Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Ministarstvo zdravstva, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Nastavni zavod za javno zdravstvo „dr. Andrija Štampar“, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek i mnogi drugi institucionalni partneri.

Kampanja se ove godine provodi u rekordne 23 europske zemlje, a do sada je tijekom pet godina svojim porukama obuhvatila više od 50 milijuna potrošača diljem EU-a.

Više informacija i savjeta o sigurnosti hrane potrošačima je dostupno na službenoj stranici www.efsa.europa.eu/hr/safe2eat.

[1] Nacionalno istraživanje prehrambenih navika adolescenata (10-17 g.) i odrasle populacije (18-74 g.) (2018.-2022.) i Nacionalno istraživanje prehrambenih navika dojenčadi i male djece (3 mj. – 9 g.) (2017.-2021.)