Možda ste se pitali koji je najbolji sport za vas ovisno u tome u kojoj ste fazi života. Engleski Guardian istražio je koji su sportovi najprimjereniji kojoj dobi.
“Jedan je faktor ključan: uživanje,” rekao im je sportski znanstvenik, profesor John Brewer. “To uživanje može proizaći iz okoline, prijateljstva ili same aktivnosti. Važno je pronaći ono što vas veseli.”
Iako slike vrhunskih sportaša mogu sugerirati da atletske sposobnosti nestaju s 20 godina ili da je tenis besmislen ako niste počeli kao dijete, svaki sport koji pokreće vaše endorfine odgovara vam – bez obzira na dob. No, postoje razdoblja u kojima određeni sportovi imaju veći utjecaj, bilo društveni ili fiziološki.
Djeca: sve i svašta
Svi znamo roditelja koji postaje “privatni vozač” djeteta opsjednutog sportom. Međutim, prema statističkim podacima manje od 50 % djece redovno se bavi sportom. Koji je najbolji sport za malu djecu? Svaki.
Prema zdravstvenim smjernicama, djeca bi trebala tjedno barem 60 minuta provoditi u tjelesnoj aktivnosti.
Tinejdžeri: timski sportovi
Dobrobiti sporta za fizičko i mentalno zdravlje dvostruko su korisne tijekom tinejdžerskih godina. Postoji čak i izravna povezanost između fizičke kondicije i školskog uspjeha, a sport može pomoći u suočavanju s izazovima tinejdžerskog doba.
Nažalost, u ovoj dobi mnoga djeca već sebe kategoriziraju kao “sportski nadarene” ili “nenadarene.” Posebno je teško za djevojke – nedavna studija organizacije Women in Sport otkrila je da je više od milijun djevojaka, koje su se u osnovnoj školi smatrale sportašicama, izgubilo interes za sport u tinejdžerskoj dobi.
Timski sportovi posebno su dobri za tinejdžere zbog građenja međusobnih odnosa s drugom djecom.
20-e i 30-e: tenis
Možda je kasno sanjati o osvajanju Wimbledona, ali 20-e su idealno vrijeme za uživanje u sportu s reketom. “Zabilježili smo veliki porast početnika u dobi od 20 i 30 godina,” rekla je Guardianu Emma Wells, ambasadorica Lawn Tennis Associationa (LTA). “Druženje i boravak na otvorenom ključni su razlozi.”
Posebno je popularan kardio tenis, koji kombinira fizičke koristi tenisa s brzim, energičnim vježbama uz glazbu. Sličniji je teretani nego tradicionalnom natjecateljskom tenisu, a nudi socijalni i fizički aspekt. Dobar izbor su i drugi sportovi s reketom, poput padela.
40-e: trčanje
Realnost 40-ih često uključuje činjenicu da entuzijazam za sport premašuje sposobnost oporavka. “Svi ćemo doživjeti fiziološki pad,” objašnjava Brewer. “Vježbanje može usporiti taj pad, ali ga neće zaustaviti.”
Trčanje je idealno jer se njime možete početi baviti relativno kasno u životu i nastaviti poboljšavati svoje sposobnosti.
Brojne studije pokazuju da redovito trčanje jača zglobove i štiti od osteoartritisa. Trkačka natjecanja kategorizirana su po dobi i spolu, tako da se možete uspoređivati sa sebi jednakima.
50-e: dizanje utega
Uobičajeni savjeti za osobe starije od 50 godina uključuju “aktivnosti niskog intenziteta” poput vožnje bicikla ili plivanja. Iako su i one korisne, aktivnosti koje uključuju opterećenje ključne su jer se s godinama smanjuje mišićna masa, a s njom i snaga, što otežava svakodnevne zadatke.
Dizanje utega možda djeluje zastrašujuće, ali ne morate podizati velike težine kako biste osjetili dobrobiti – cilj je ojačati mišiće, a ne rušiti rekorde.
Dodaci prehrani odavno više ne dolaze samo u obliku tableta i kapsula koje držimo u kuhinjskom ormariću i pokušavamo se sjetiti popiti uz doručak. Gumeni vitamini posljednjih su godina postali zasebna kategorija, dijelom zato što su jednostavni za uzimanje, a dijelom zato što su okusom i izgledom bliži slatkišu nego klasičnom suplementu. Danski brend VitaYummy upravo je na tome izgradio svoju ponudu, a na hrvatskom tržištu trenutačno nudi proizvode namijenjene kosi i noktima, koži, unosu vitamina i minerala, magnezija, omega-3 masnih kiselina te formulaciju povezanu s njegom kože i pigmentacijom.
Postoje dani kada gotovo i ne ustanemo od radnog stola, a navečer imamo osjećaj kao da smo istrčali maraton. Sastanak za sastankom, deseci mailova, poruke koje stižu dok odgovaramo na druge poruke, otvoreni tabovi na računalu, rokovi, obaveze i neprestano prebacivanje pažnje s jednog zadatka na drugi. Naše tijelo možda miruje, ali mozak radi prekovremeno. Upravo je mentalno opterećenje postalo jedno od obilježja suvremenog načina života. Od jutarnjeg pogleda na mobitel do posljednjeg maila navečer, svakodnevno obrađujemo veliku količinu informacija i od sebe očekujemo da pritom ostanemo koncentrirani, organizirani i produktivni.
Intimna estetska kirurgija posljednjih je godina postala tema o kojoj se govori otvorenije nego ikada prije, a među zahvatima koji privlače pozornost muškaraca nalazi se i kirurška korekcija veličine penisa, područje koje istodobno otvara pitanja anatomije, očekivanja, samopouzdanja, seksualnog života i sigurnosti samog operativnog postupka. U tom je kontekstu posebno važno razumjeti da povećanje penisa nije jednostavna estetska intervencija koju je moguće promatrati samo kroz broj centimetara, nego zahvat koji zahtijeva individualnu procjenu anatomije, zdravstvenog stanja i razloga zbog kojih osoba o takvoj operaciji uopće razmišlja.
Tetovaže su tijekom posljednjih desetljeća od snažnog osobnog simbola postale gotovo univerzalan oblik izražavanja, pa ono što je nekada predstavljalo određenu životnu fazu, odnos, uvjerenje ili jednostavno trenutak impulsa danas može ostati trajno zabilježeno na koži čak i onda kada se naš život potpuno promijeni. Upravo zato odluka o uklanjanju tetovaže više nije nužno povezana samo s estetskim nezadovoljstvom, nego može proizaći iz profesionalnih okolnosti, promjene osobnog stila, želje za novim početkom ili jednostavne potrebe da se određeni trag prošlosti više ne nalazi na tijelu.
Cristiano Ronaldo već desetljećima veliku pažnju posvećuje prehrani, treningu i oporavku. Portugalski nogometaš i u 41. godini održava fizičku spremu koja mu omogućuje igranje na najvišoj razini. Iako se često pretpostavlja da iza takve dugovječnosti stoje komplicirani jelovnici, skupi dodaci prehrani i posebne metode, njegova svakodnevna prehrana zapravo je prilično jednostavna.
Postoji trenutak u životu kada primijetimo da naši nokti više ne izgledaju baš onako kako su izgledali prije deset ili petnaest godina. Lak koji je nekada savršeno prianjao možda više ne traje jednako dugo, koža oko noktiju djeluje suše, površina nokta može postati osjetljivija, a ono što je nekoć bila sasvim jednostavna beauty rutina odjednom zahtijeva nešto više pažnje. Takve promjene nisu nužno razlog za zabrinutost jer se izgled i struktura noktiju prirodno mijenjaju tijekom života, baš kao što se mijenja i koža na rukama. Zato s godinama manikuru sve više promatramo ne samo kroz boju i dizajn, nego i kroz pravilnu njegu.
Nokte najčešće promatramo kroz prizmu estetike, osobito kada su uredno oblikovani, nalakirani ili ukrašeni, pa vrlo lako zaboravljamo da se ispod površine koja nam je važna zbog izgleda nalazi složen dio našeg tijela koji može reagirati na ozljede, infekcije, upalne procese, određene bolesti i različite svakodnevne navike. Upravo zato promjena na noktu nije uvijek samo pitanje manikure, a novi oblik, boja, brazda, pucanje ili odvajanje nokta ponekad mogu biti signal koji vrijedi primijetiti, osobito ako se promjena pojavila naglo, zahvaća samo jedan nokat ili se s vremenom pogoršava. Američka akademija za dermatologiju pritom naglašava da promjene boje, teksture ili oblika mogu biti potpuno bezazlene, ali u nekim slučajevima mogu biti povezane i s bolešću zbog čega ih nije dobro automatski pripisati kozmetičkim navikama.
Postoji nešto gotovo paradoksalno u načinu na koji danas pokušavamo živjeti mirnije. Kada osjetimo da smo pod stresom, kupujemo aplikaciju za meditaciju, rezerviramo vikend izvan grada, počinjemo trenirati, planiramo kvalitetnije obroke, čitamo knjige o osobnom razvoju i pokušavamo bolje organizirati vrijeme, a zatim sve te aktivnosti pažljivo raspoređujemo u kalendar koji je već toliko ispunjen da u njemu jedva ostaje mjesta za još jedan slobodan sat. Odmor je tako prestao biti suprotnost obavezama i postao još jedna obaveza, opuštanje je dobilo vlastitu metodologiju, a vrijeme provedeno bez konkretnog cilja počeli smo doživljavati gotovo kao izgubljeno vrijeme.
Hrvatska dizajnerica Diana Viljevac predstavila je novu kolekciju za sezonu jesen/zima 2026. na događanju održanom u zagrebačkom prostoru Holographik. Predstavljanje je okupilo brojne poznate osobe, dugogodišnje suradnike i prijatelje brenda, a proteklo je u nešto drukčijem formatu od uobičajenih modnih događanja. Umjesto klasične revije s modelima na pisti, dizajnerica je gostima odlučila približiti proces nastanka kolekcije i predstaviti ideju koja stoji iza njezine nove kampanje nazvane Juste Comme Ça.
Prema Mouretovim riječima, problem je nastao kada je zaposlenica njegova tima pokušala vratiti posuđene haljine te se pritom obratila stilistici Kate Middleton.
Glumica je otkrila i da je razmišljala o zahvatu poznatom kao buccal fat removal, odnosno uklanjanju masnog tkiva iz obraza, kojim se lice može učiniti užim, a jagodice izraženijima.
