HELLO
HELLO! #HelloItsMe

Jeste li znali da 28. studenog obilježavamo Međunarodni dan Mediterana? Dan je to kada bismo trebali itekako dobro promisliti o ovom našem komadiću Zemlje, osvrnuti se oko sebe i razmisliti što bi svatko od nas mogao napraviti kako bismo sačuvali prelijepi Mediteran – jedno od najidealnijih mjesta za život. Povodom ovog dana u Zagrebu se postavlja izložba fotografija autora s područja Mediterana.

Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva u suradnji sa Zakladom Anna Lindh i u suradnji s osam veleposlanstava država članica Europske unije na Mediteranu (MED9), treću se godinu zaredom uključuje u obilježavanje Međunarodnog dana Mediterana kroz aktivnosti u okviru programa “Djelujmo ZA Mediteran”/“Act4Mediterranean”. Ovogodišnje obilježavanje u znaku je izložbe „Lica Mediterana 2.0” u Galeriji Kranjčar u Zagrebu koju zajednički organiziraju Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva, Hrvatska mreža za suradnju na Euro-Mediteranu, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske te četiri veleposlanstva u Republici Hrvatskoj iz inicijative MED9: Veleposlanstvo Kraljevine Španjolske, Veleposlanstvo Talijanske Republike, Veleposlanstvo Helenske Republike i Veleposlanstvo Republike Slovenije.

Izložba  će okupiti fotografe iz zemalja MED9, koji će predstaviti presjek tema važnih za Mediteran – od kulture, prirode, mladih, žena, novih tehnologija, demografije do klimatskih promjena i drugih izazova/potencijala na Mediteranu. Izložbu ćete moći razgledati od 28. studenog od 14:00 sati do 4. prosinca.

Ova izložba svojevrsni je nastavak prve izložbe fotografija „Lica Mediterana”, koju je 2010. godine postavila Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva u suradnji s koordinatorima nacionalnih mreža Zaklade “Anna Lindh” iz Bugarske, Cipra, Crne Gore, Grčke i Libanona.

Kroz obilježavanje Međunarodnog dana Mediterana podsjećamo se da je u kontekstu europske kulture i vrijednosti na kojima počiva, Mediteran odavno prepoznat kao njihovo izvorište. Kroz svoju je povijest pa sve do današnjeg vremena bio prostor prožimanja, susreta, razmjena, ali i različitih izazova koje donose suvremena globalna kretanja. U kontekstu međunarodne suradnje i razvoja kvalitetnih multilateralnih odnosa, važnost suradnje i održavanja dijaloga te međukulturalne razmjene među državama na mediteranskom prostoru, u novije je vrijeme inicijalno prepoznata kroz pokretanje Barcelonskog procesa u studenome 1995. godine, koji je zamišljen kao okvir za produbljivanje bilateralnih i regionalnih odnosa između tadašnjih 15 članica Europske unije i 14 mediteranskih zemalja partnera.

Na njegovim je temeljima 2004. godine osnovana Euro-mediteranska zaklada za dijalog među kulturama ”Anna Lindh” (ALF), čija je glavna uloga promicanje dijaloga među kulturama euro-mediteranske regije.

Međunarodni dan Mediterana pruža priliku za promicanje međukulturalne razmjene, slavljenja suradnje, prihvaćanja različitosti i jačanja veza među mediteranskim zemljama, slavi zajednički identitet, zajedničko nasljeđe i ljubav prema Mediteranu. To je također podsjetnik da naše sličnosti uvelike pobjeđuju naše razlike i da svi dijelimo mediteranski identitet.

druge vijesti

iphone

iPhone 18 Pro Max je stigao, ali koliko je zapravo bolji? Usporedili smo ga s modelom koji već svi dobro poznajemo

Na prvi pogled iPhone 18 Pro Max ne djeluje kao telefon koji donosi veliki odmak od iPhonea 17 Pro Max. Apple je zadržao poznati format, zaslon od 6,9 inča i gotovo identične dimenzije, pa će svatko tko je koristio prošlogodišnji model odmah znati što može očekivati kada novi uređaj uzme u ruku. Veće promjene skrivene su unutar kućišta, a najviše ih ima u procesoru, sustavu hlađenja, bateriji i glavnoj kameri. Zbog toga je razlika između ove dvije generacije zanimljivija nego što njihov gotovo jednak izgled sugerira.

Tech

25 rujna 2026

karl lagerfeld

Mislili smo da znamo Karla Lagerfelda. Novi dokumentarac otkriva što se događalo iza tamnih naočala

Postoje dizajneri koje pamtimo po haljinama, postoje oni koji ostanu vezani uz jednu modnu kuću, a postoje i rijetki pojedinci čija osobnost s vremenom postane jednako prepoznatljiva kao njihov rad. Karl Lagerfeld pripadao je ovoj posljednjoj skupini. Čak i ljudi koji nikada nisu pratili modu mogli su prepoznati njegovu siluetu. Bijela kosa skupljena u rep, tamne naočale, visoki bijeli ovratnik, crno odijelo, rukavice bez prstiju i prstenje s vremenom su postali svojevrsna uniforma. Iza nje se nalazio čovjek koji je desetljećima radio za Chloé, Fendi i Chanel, vodio vlastiti brend, fotografirao kampanje, izdavao knjige, skupljao umjetnost i namještaj, pratio glazbu i popularnu kulturu te gotovo do smrti odbijao živjeti od vlastite prošlosti. Upravo je taj čovjek tema dokumentarca Karl redatelja Nicka Hookera, filma koji ne pokušava samo ispričati kako je Lagerfeld postao slavan, nego pronaći osobu iza slike koju je sam toliko pažljivo napravio.

Film/TV

25 rujna 2026