Nakon dugog toplog ljeta, ovaj nam mjesec dolazi jesen. Ne znamo za vas, ali mi jedva čekamo godišnje doba padajućega lišća, sve hladnijih dana i sve dužih noći.
Ovo je pet činjenica o jeseni, kako bismo se pripremili za ovo godišnje doba:
Kada jesen počinje?
Astronomska jesen počinje na dan jesenskoga ekvinocija, odnosno na dan kada su dan i noć jednako dugi. Ove godine to će biti 22. rujna, a ekvinocij nešto češće pada na 23. rujna što se obično u školama uči kao prvi dan jeseni.
Međutim, klimatološki je bitno da svake godine svako godišnje doba počinje istoga dana, kako bi se lakše uspoređivalo po godinama. Zato je klimatološka jesen već počela, i to 1. rujna.
Nastavite čitati nakon oglasa
Lišće počinje padati
Jedan od najzapanjujućijih znakova jeseni je padanje lišća. Kraći dani su znak drveću da se počne pripremati za zimu.
Tijekom zime nema dovoljno svjetla za odvijanje fotosinteze, pa kako se dani skraćuju tijekom jeseni, drveće počinje zatvarati svoje sustave za proizvodnju hrane i smanjuje količinu klorofila u lišću.
Lišće gubi boju zbog manjka klorofila
Klorofil je kemikalija koja čini lišće drveća zelenim, a kako se njegova količina smanjuje, druge kemikalije postaju sve izraženije u lišću.
Nastavite čitati nakon oglasa
One su odgovorne za jarke, crvene i žute boje jeseni. Odgovorne kemikalije su vrste flavonoida, karotenoida i antocijana. Jeste li znali da su neke od ovih kemikalija iste one koje daju boju mrkvi (beta-karoteni) i žumanjcima (luteini)?
Jesenski ekvinocij
Riječ ekvinocij dolazi od latinskog equi (što znači jednak) i nox (što znači noć), a na hrvatskome se naziva još i ravnodnevnica. To je dan kada su dan i noć posve jednake duljine.
Nakon jesenskoga ekvinocija noći će biti sve duže i duže od dana sve do zimskoga solsticija 21. 12., kada će dan opet početi sve dulje trajati sve do proljetnoga ekvinocija, kada će se duljina dana i noći opet izjednačiti.
Pojam pasivne agresije posljednjih je desetljeća postao toliko prisutan u svakodnevnom jeziku da se danas susreće u gotovo svim oblicima međuljudske komunikacije, od partnerskih odnosa i obiteljskih konflikata do poslovnih odnosa, prijateljstava i komunikacije na društvenim mrežama, pri čemu je njegova učestalost upotrebe u velikom broju slučajeva nadmašila njegovu stvarnu sadržajnu vrijednost, jer se termin sve češće koristi kao opća oznaka za ponašanje koje je drugoj osobi neugodno, iritantno, hladno, neobzirno ili jednostavno neprihvatljivo, iako između takvog ponašanja i stvarne pasivne agresije postoji značajna psihološka i komunikacijska razlika.
Postoje obitelji u kojima se o budućnosti djece govori mnogo prije nego što djeca uopće mogu razumjeti što budućnost znači, pa se tako kroz sasvim obične razgovore, obiteljske ručkove, fotografije s vjenčanja, priče o djedovima i bakama i planove za neke daleke godine polako stvara slika života koji se čini gotovo unaprijed određenim: jednog dana sin će imati djevojku, kći će imati dečka, zaljubit će se, vjenčati, možda imati djecu i nastaviti neku vrstu obiteljske priče koja se prenosila generacijama, često bez potrebe da je itko posebno objašnjava ili propituje.
Postoji jedna čudna stvar o modernom dejtanju: nikada nismo imali više mogućnosti, a opet se mnogi ljudi nikada nisu osjećali nesigurnije u to što zapravo žele.
U suvremenom načinu života sve je češće da ljudi svoje kućne ljubimce nazivaju djecom, bebama ili ih opisuju kroz izraze koji pripadaju obiteljskom i roditeljskom rječniku, a taj fenomen više nije tek simpatična jezična navika nego duboko ukorijenjen društveni i emocionalni obrazac koji govori mnogo o promjenama u načinu na koji ljudi stvaraju bliskost, pripadnost i identitet u modernom društvu.
Ljeto ima tu specifičnu lakoću koja mijenja ritam dana, čak i kada se život ne mijenja značajno. Dovoljno je malo topline, duži dani i osjećaj da se vrijeme rastegnulo kako bi se otvorio prostor za male rituale koji ne traže planiranje, ali imaju snažan utjecaj na raspoloženje. U tom kontekstu, ljetni rituali ne predstavljaju luksuzni bijeg od svakodnevice, nego jednostavne načine da se ista ta svakodnevica učini podnošljivijom, ljepšom i smislenijom, bez potrebe za velikim troškovima ili kompliciranim organizacijama.
Visoke temperature koje danas postaju sve učestalije ne utječu jednako na sve žive organizme, a osobito su osjetljive životinje koje žive uz čovjeka i nemaju potpunu kontrolu nad svojim okruženjem.
U povodu predstavljanja korejskog wellbeing brenda neaf neaf, Divote je okupio vodeća imena hrvatske lifestyle scene, dok je Materra još jednom postala mjesto susreta na kojem međunarodne suradnje prirodno prerastaju u dugoročne odnose.
Nova Antique Blue Denim kolekcija brenda IZAKOVA donosi suvremenu interpretaciju klasičnog trapera kroz prepoznatljive siluete, profinjenu nijansu plave i modele prilagođene svakodnevnom načinu života. Kampanja za Pre-Fall kolekciju snimljena je u New Yorku, gradu čiji dinamičan ritam prirodno naglašava funkcionalnost, nosivost i karakter odjeće.
