
Kralj Charles i kraljica Camilla poslali poruku novom Jamesu Bondu: ‘Dobro došli u Tajnu službu Njegova Veličanstva’
Veza britanske kraljevske obitelji i filmskog serijala o Jamesu Bondu traje desetljećima.
18 studenoga 2026

Tower of London dom je pticama za koje se vjeruje da su ključne za sudbinu Velike Britanije.
Kralj Charles III. zbog jednog izrazito praznovjernog razloga često posjećuje jednu od najpoznatijih londonskih znamenitosti – Tower of London.
Michael Chandler, zaposlenik Towera zadužen za brigu o pticama, rekao je za The Telegraph da kralj voli posjećivati gavrane koji žive u Toweru jer su oni tradicionalno znak sreće.
Kralj Charles II., koji je vladao u drugoj polovici 17. stoljeća, bio je prvi monarh koji je zatražio da se gavrani drže u Toweru, a prema legendi, ako oni ikada odu, i tvrđava i kraljevstvo će pasti. Na ovom povijesnom mjestu obično ima šest gavrana.
Michael Chandler, inače bivši marinac, je za novine rekao: “Oni gavrani služe Njegovom Veličanstvu jednako kao i mi iz Kraljeve tjelesne garde.” Dodajući da ih kralj redovito obilazi, baš kao što je to radila i njegova majka.
View this post on Instagram
Prema Historic Royal Palaces, naredba da se gavrani zadrže izdana je protivno željama glavnog astronoma Charlesa II. Johna Flamsteeda, koji se žalio da gavrani ometaju rad njegove zvjezdarnice koja se u to doba nalazila u Toweru.
Danas Tower ima vlastiti program uzgoja gavrana koji žive na prehrani koja se sastoji od miševa, pilića, štakora i raznih vrsta sirovog mesa. Kao posebnu poslasticu daju im se keksi natopljeni krvlju.
Što se tiče kralja, on je u utorak prekinuo obiteljski ljetni odmor u Balmoralu kako bi posjetio obitelji žrtava napada nožem u Southportu.
View this post on Instagram
Dok je u Southportu, očekuje se da će održati privatni sastanak s nekom od preživjele djece koja su bila u društvenom centru Hart Space u vrijeme napada i njihovim obiteljima.
Također se očekuje da će se sastati s pripadnicima lokalne policije, vatrogasaca i hitne pomoći, kao i sa skupinama pogođenim nasilnim neredima u Southportu koji su izbili nakon napada nožem.

Prošlogodišnji Advent u Zagrebu umjetnik Saša Šekoranja obilježio je instalacijom „Prvi snijeg”, kojom je prostor nekadašnje Prve gradske štedionice u prolazu Oktogon pretvorio u mjesto susreta likovne umjetnosti, glazbe i uspomena na stari Zagreb. Središnji dio instalacije činio je gotovo deset metara visok božićni bor oblikovan od svjetlom ispisanih stihova pjesme „Prvi snijeg”, koju je izvodila Gabi Novak, na tekst Ivice Krajača i glazbu Nikice Kalogjere. Prostorom se širila njezina izvedba pjesme, a oko svjetlosnog bora bilo je raspoređeno pedesetak Šekoranjinih crteža i skica izrađenih perom i tušem. Na njima su se nizali prizori zagrebačkih krovova, dimnjaka, krošnji, glazbenog paviljona, stare uspinjače i drugih gradskih motiva koji su podsjećali na zimski Zagreb. Instalacija je otvorena 19. prosinca 2025. godine, a bila je zamišljena kao umjetnikov dar gradu i posveta Gabi Novak. Šekoranja je tada poznatu pjesmu pretvorio u prostornu kompoziciju u kojoj su se svjetlost, rukom nacrtani prizori i glazba povezali u osobnu priču o gradu.
22 studenoga 2026

Džejla Ramović i Jakov Jozinović, dvoje mladih izvođača regionalne glazbene scene, predstavili su zajedničku pjesmu „Suze“, kojom su ostvarili suradnju o kojoj se počelo razmišljati još nakon njihova prvog zajedničkog nastupa. Duet je nastao iz međusobnog poštovanja, dugogodišnje želje za zajedničkim radom i iskustva koje su podijelili pred publikom, a u njegovu stvaranju sudjelovali su glazbenici s kojima je Jozinović već ranije surađivao. Pjesma je okupila izvođače čiji se glasovi razlikuju po boji i načinu interpretacije, ali su upravo u tim razlikama pronašli prostor za zajednički glazbeni izraz.
22 studenoga 2026

Pisanje poezije u kontekstu muške emocionalne ekspresije sve se češće promatra kao prostor u kojem se razgrađuju dugotrajni kulturni obrasci šutnje, emocionalne suzdržanosti i društveno uvjetovane ideje o tome što znači biti „jak“, pri čemu se snaga tradicionalno pogrešno poistovjećivala s potiskivanjem osjećaja, umjesto s njihovim razumijevanjem i svjesnim izražavanjem. U suvremenom psihološkom i kulturnom diskursu poezija se tako ne pojavljuje samo kao književna forma, nego i kao alat introspekcije, samoregulacije i kreativne obrade unutarnjih stanja, osobito kod muškaraca koji su odrastali u okruženjima u kojima emocionalna artikulacija nije bila poticana ili je bila doživljavana kao slabost.
22 studenoga 2026

U suvremenom društvu, u kojem se granice između fizičkog i digitalnog prostora sve brže brišu, terapijski pristupi mentalnom zdravlju doživljavaju duboku transformaciju, a među najintrigantnijim i najperspektivnijim inovacijama ističu se tehnologije proširene stvarnosti (AR) i virtualne stvarnosti (VR). Njihova primjena u području mentalnog zdravlja, osobito kada je riječ o muškoj populaciji, otvara sasvim novu dimenziju razumijevanja stresa, anksioznosti i emocionalne regulacije, ali i redefinira načine na koje se uopće pristupa psihološkoj podršci u 21. stoljeću. Važno je pritom naglasiti da svaka primjena ovakvih terapijskih pristupa mora biti shvaćena isključivo kao komplementarna medicinskim postupcima, te da je uvijek i isključivo obavezna konzultacija, pregled i procjena kod doktora i u bolnici ili drugoj ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi prije bilo kakvog uključivanja u terapijske protokole.
22 studenoga 2026

U vremenu koje neumoljivo diktira brzinu, učinkovitost i površnost, čin brijanja gotovo je neprimjetno sveden na rutinski zadatak, lišen pažnje, značenja i osobnog doživljaja. Ipak, iza tog svakodnevnog pokreta, koji mnogi obavljaju mehanički i bez razmišljanja, skriva se potencijal za nešto mnogo dublje i suptilnije — prostor introspekcije, ritual koji nadilazi fizičku potrebu i prelazi u sferu svjesnog postojanja. Umjetnost ritualnog brijanja nije tek povratak tradiciji, nego svjesna odluka da se vlastitom tijelu, vremenu i umu pristupi s pažnjom kakvu rijetko njegujemo u suvremenom životu.
22 studenoga 2026