Saznajte kada kao zaposlenik imate pravo na plaćeni ili neplaćeni dopust!

Osim godišnjeg odmora, radnik u različitim slučajevima predviđenim Zakonom ili internim aktima poslodavca, može koristiti i dodatni dopust. Što je to dopust? Dopust možemo definirati kao razdoblje tijekom radnog odnosa u kojem je radnik oslobođen toga da mora raditi, iako bi inače to bio dužan činiti.

Prema Zakonu postoje dvije vrste dopusta – plaćeni i neplaćeni dopust! Znate li vi kada imate pravo na plaćeni odnosno neplaćeni dopust? Ako ne znate, nastavite čitati i saznajte u nastavku!

Što je plaćeni dopust?

Plaćeni dopust je pravo radnika koje mu poslodavac mora omogućiti kada nastupe određene okolnosti. Pravo radnika na plaćeni dopust propisano je člankom 86. Zakona o radu. Tijekom kalendarske godine zaposlenik ima pravo na oslobođenje od obaveze rada uz naknadu plaće za važne osobne potrebe. Zakon o radu propisuje da u slučaju važnih potreba imate pravo na plaćeni dopust. Dakle, to pravo isključivo je vezano za osobne potrebe i odobrava se na vaš zahtjev. Pod važne osobne potrebe spada sklapanje braka, rođenje djeteta, teža bolest ili smrt člana uže obitelji i slično.

Možete ga koristiti u ukupnom trajanju od sedam radnih dana godišnje, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno. Zanimljivo je da Zakon ne precizira koliki vam broj dana pripada po pojedinoj osnovi, već je to ukupan broj dana za sve navedene slučajeve. Ipak, u praksi je uobičajeno da se prava za pojedine okolnosti uređuju kolektivnim ugovorima ili pravilnicima o radu, što znači da možete imati i više od sedam dana neplaćenog dopusta. Tako brojne tvrtke svojim zaposlenicima pružaju pravo na plaćeni dopust u slučaju selidbe, sistematskog pregleda, rođendana, itd.

To nije sve…

No, to nije sve! Pravo na plaćeni dopust imate i po osnovi darivanja krvi. Zakonom vam je zagarantiran jedan plaćeni slobodni dan, a može ih biti i više ako je tako određeno kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu.

Plaćeni je dopust moguće dobiti i zbog obrazovanja ili stručnog osposobljavanja i usavršavanja, ali pod jednim uvjetom. Naime, za dobivanje slobodnih dana zbog ovog razloga, nužno je da je zaposlenika na edukaciju uputio poslodavac. Trajanje dopusta u ovom slučaju ovisi o kolektivnom ugovoru, sporazumu između poslodavca i radničkog vijeća ili pravilniku o radu.

Vrijeme provedeno na plaćenom dopustu računa se kao vrijeme provedeno na radu. Stoga ga je moguće koristiti za vrijeme ili nakon nastanka događaja zbog kojeg, po Zakonu o radu, radnik ima pravo na njegovo korištenje.

Kako predati zahtjev za plaćeni dopust?

Ne postoji jedinstven zahtjev za plaćeni dopust, svaki poslodavac ima svoj obrazac, ali uglavnom je pravilo da se zahtjev predaje službi za kadrovske poslove. U nastavku ćete vidjeti primjer kako bi zahtjev za plaćeni dopust mogao izgledati:

PREDMET: Zahtjev za korištenje plaćenog dopusta

Molim da mi se odobri korištenje plaćenog dopusta u razdoblju od __________ do __________ zbog ___________________________________________________________.

OBRAZLOŽENJE: _________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Ime i prezime, potpis

Jeste li čuli za očinski dopust?

Domaće zakonodavstvo, neovisno o tome što propisuje Zakon o radu, propisuje još jedan dopust. Naime, Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama uveden je očinski dopust koji je plaćen i traje 10 dana prilikom rođenja djeteta, odnosno 15 dana ako su na svijet došli blizanci ili više djece odjednom.

Zaposleni otac može koristiti očinski dopust najkasnije dok dijete ne navrši šest mjeseci života.

A što je onda neplaćeni dopust?

Neplaćeni dopust je vrsta dopusta koju radnik može zahtijevati od poslodavca, a ovaj mu može i ne mora odobriti. Ovaj dopust reguliran je odredbom čl. 87. Zakona o radu. Zakon ne navodi razloge zbog kojih vam poslodavac može odobriti neplaćeni dopust, kao ni vremensko ograničenje trajanja dopusta, već je navedeno prepušteno odluci poslodavca, odnosno vašem dogovoru s njim.

Za vrijeme neplaćenoga dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom radniku miruju, ako zakonom nije drukčije određeno. Radnik za vrijeme neplaćenog dopusta ne ostvaruje pravo na plaću. S obzirom na navedeno, poslodavac u skladu s odredbom čl. 87. st. 2. ZR-a ima obvezu odjaviti radnika s mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, odnosno staž osiguranja ne uračunava se u mirovinski staž.

Ipak, u praksi je vrlo čest slučaj da poslodavac radnika ne odjavi sa zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, pa isplaćuje doprinose na najnižu propisanu osnovicu što je predviđeno odredbama Pravilnika o doprinosima.

Ima jedna iznimka!

Zakonom o radu je predviđeno pravo na neplaćeni dopust u trajanju od pet dana godišnje za pružanje osobne skrbi članu uže obitelji ili kućanstva iz zdravstvenih razloga. Ovo pravo se može nadovezati na odsustvo s posla duljeg trajanja. Za razliku od ostalih razloga za neplaćeni dopust, poslodavac u ovom slučaju radniku ne može odbiti zahtjev, niti ga smije odjaviti iz obveznih osiguranja.

Nadamo se da vam je ovaj članak bio zanimljiv, da ste čitajući isti napokon naučili razliku između plaćenog i neplaćenog dopusta te da ste saznali koja prava imate kao zaposlenik.

Hvala vam na čitanju – vaš Knjigovodstveni servis ŽACstar!