HELLO
HELLO! #HelloItsMe

Program čini šest cjelina oblikovanih u skladu s različitim vrstama humora. Prva je posvećena slapsticku, odnosno gegu – neverbalnoj, fizičkoj komici koja počiva na presudnoj komponenti pravovremenosti, a često u sebi sadrži i subverzivne, društvenokritičke elemente. Petnaest animacijskih klasika nastalih u rasponu od 1972. do 2014. godine u Mađarskoj, Francuskoj, Kanadi, Nizozemskoj, V. Britaniji, SAD-u, Kini, Argentini i Norveškoj potpisuju velika imena poput Alekseja Aleksejeva ((S)kladna glazba: KJFG No.5, film koji mnogi smatraju možda i najsmješnijim u povijesti), Johna Lassetera (Drangulije), Paula Driessena (Ubijanje jajeta), Czabe Varge (Augusta se sređuje), Boba Godfreyja (Kama sutra ponovno jaše), Cordella Barkera (Vratila se maca), Konstantina Bronzita (Na kraju svijeta), Juana Pabla Zaramelle (Lapsus) i Marva Newlanda (Bambi susreće Godzillu), ali i nešto mlađi humoristi Romain Segaud i Christel Pougeoise (Tim Tom), Astrid Alma Aakra (Sretno, gospodine Gorsky!), Thibault Bérard, Vincent Gautier i Frédérique Gyuran (Dahucapra Rupidahu), Zhiyong Li (Kung-fu zeko 3: Protunapad) te kolektivi PES (Vestern špageti) i Job, Joris & Marieke (Singlica života).

Druga cjelina bavi se crnim humorom, mahom svojstvenim filmovima nastalima u protekla dva desetljeća. Neki, poput Petera Cornwella (Odjel 13) i Maltea Steina (Plavi san), za njega su se upravo specijalizirali, drugi poput Aleksandra Bubnova (Posljednja Modrobradova žena) parodiraju književne i filmske žanrove, treći se eksplicitno osvrću na smrt kao Ignacio Ferreras (Kako se nositi sa smrću) i Nicolas Jacquet (Francuske ubojice). Maestralna Cockpera naše Kate Gugić također se prikazuje u ovom segmentu, zajedno s filmovima Carla Vogelea (Una furtiva lagrima) i Christiana Larravea (Poni Lesley ima super dan!). Vjerojatno najzvučnije ime ipak je Don Hertzfeldt (Odbijen).

U slotu apsurdnog humora nalazimo ponajprije estonske (Doručak na travi grupe autora i Život s Hermanom H. Rottom Chintis Lundgren), finske (Rojenje Jonija Männistöa) i japanske (Budala Yojija Kurija, Glava gora Kojija Yamamure, Moja tjelovježba Atsushija Wade) radove, kao i one koji su se izravno ili manje izravno nadahnjivali montipajtonovskim humorom (Pet jebenih priča Signe Baumane, Posveta Busbyja Berkeleyja Mae West Paule Bush, Rubikon Gila Alkabetza) ili su toj slavnoj skupini i sami pripadali, poput Terryja Gilliama (Vrijeme za priču). 

Projekcija upravljena k verbalnom humoru sadrži ironiju, cinizam i kalambure, ali i dva imena prepoznatljiva baš svima. Slavnu repliku „Zec, gadiš mi se!“ / „You’re despicable!“ još ćemo jednom čuti u Sezoni zečeva Chucka Jonesa, a rado ćemo se sjetiti i Crtice u 121. epizodi La Linee Osvalda Cavandolija. Kultni film iz povijesti Animafesta svakako je i Balada Marije Lassnig (r. Maria Lassnig, Hubert Sielecki), a putena figurica iz novijeg filma Zdravo, stranče Kirsten Lepore također je već stigla ući u legendu. Ostatak ove ad hoc komičarske skupine čine Kunyi Chen (Rien), Jochen Kuhn (Nedavno 1), Eugene Fedorenko i Rose Newlove (Selo idiota), Nicolas Keppens (Uskršnja jaja) i Adam Elliot (Harvie Krumpet).

Zbor satira u petoj cjelini čine također legendarni autori: Osamu Tezuka (Skakanje), Nick Park (Životinjsko carstvo), Joanna Quinn (Britannia), Bill Plympton (Pas čuvar), Richard Condie (Velika šora), Nedeljko Dragić (Idu dani), Borivoj Dovniković Bordo (Škola hodanja), Gerrit van Dijk (Jute: Alle Menschen werden Brüder), Will Vinton (Veliki Cognito), Carsten Strauch (Hranjenje), Marta Mattuschka (Jadnici) i Jonas Raeber (Zdravo). 

Posljednja cjelina bavi se „humorom na vlastiti račun“ ljudske vrste, odnosno smiješnim stranama naše prirode prikazanima u djelima: Selo (Mark Baker), Išao je tramvaj broj 9 (Stepan Koval), Sientje (Christa Moesker), Laku noć Norma… Laku noć Miltone… (John Schnall), Nema mjesta za Gerolda (Daniel Nocke), Bobov rođendan (Alison Snowden i David Fine), Gerijeva igra (Jan Pinkava), Nedjeljni ručak (Céline Devaux) i KMEEE (Sawako Kabuki).

Iz Češke bez greške

Animacijska kinematografija Češke ove je godine u posebnom fokusu Animafesta, dijelom i zbog slavnog češkog humora, bliskog i omiljenog na našem području, ali ponajprije zbog jedne od najstarijih animacijskih tradicija koja je umnogome utjecala i na formaciju slavne Zagrebačke škole crtanog filma, a koja je tijekom svoga postojanja nastavila njegovati snažne umjetničke veze s češkim autorima i studijima. Izbor potpisuje Pavel Horáček, programski direktor festivala Anifilm u Liberecu. 

Prva od sedam cjelina „Češke u fokusu“ bavi se upravo humorom u tamošnjim animiranim filmovima. Česi se znaju našaliti u svakom trenutku, pa i onda kada im je najteže – humor je snažno obilježio češku kulturu, a filmovi ovoga programa odražavaju devet desetljeća animiranog smijanja u brk povijesnim mijenama. Autori su: Jiří Trnka i Jiří Brdečka (Pérák i SS, 1946), Břetislav Pojar (Bombomanija, 1959), Stanislav Látal i Miloš Macourek (Kako odgojiti dobro dijete, 1965), Václav Bedřich (Pivo preko ceste, 1974), Oldřich Haberle (Bartakijada, 1985), Pavel Koutský (Moja domovina, 1998), Jaromír Plachý (Gruda, 2007), Jan Saska (Happy End, 2015) i Alexandra Májová (Perilica rublja, 2020). 

Druga cjelina prikazuje suvremenu češku animaciju čiji se uspjeh u velikoj mjeri temelji na studentskim filmovima. Autori: Vojtěch Domlátil (Valovi i U mirovini), Dita Stuchlíková (Želim biti glazbenik), Vojtěch Kočí ( The XXXL Plumber Jack Dingbongs Her Tiny Skinpompom: Ep. 8), Marek Náprstek (Što više znam), Anna Podskalská (Crvene cipele), Matouš Valchář (O tom potom), Barbora Halířová (Skrivača), Zbyšek Semelka (Reklamiranje Zemaljskog radija – VLF isječci Stephena P. McGreevyja), Zuzana Čupová (Svadba) i Diana Cam Van Nguyen (Dragi tata).

Treća cjelina pod naslovom „Klasici“ povezuje neupitne veličine (Trnka, Pojar, Brdečka, Pavlátová, Koutský) s pomalo zapostavljenim autorima čija djela zaslužuju status klasika, poput onih obitelji Dodal. Filmovi: Fantasie érotique (Karel Dodal, Irena Dodalová), Čašica previše (Břetislav Pojar), Posjetite Prag (Pavel Koutský), Mjesto pod suncem (František Vystrčil), Ljubaaav! (Jiří Brdečka), Ptice Kohak (Vladimír Lehký), Laokont (Václav Mergl), Repete (Michaela Pavlátová) i Ruka (Jiří Trnka). 

Četvrta cjelina povodom 90. rođendana donosi relevantan best off bogate karijere Jana Švankmajera: Historia naturae (Suita), Stan, Flora, Mogućnosti dijaloga, Tama, svjetlo, tama, Kraj staljinizma u Češkoj i Don Juan. Peta cjelina predstavlja dva restaurirana klasika Jiříja Barte: Svirač iz hamelina (1986) i Nestali svijet rukavica (1982). Preostale dvije projekcije posvećene su mlađim gledateljima s izborom kratkometražnih filmova pod naslovom „Slatka stvorenja“ i dugometražnim Tony, Shelly i čarobno svjetlo Filipa Pošivača. Češki filmovi za djecu koje stvaraju mahom studenti ili mlađi profesionalni autori predstavljaju sjajne i simpatične kreacije koje se mogu mjeriti s najboljim djelima svjetske produkcije. Kateřina Karhánková (Nova vrsta i Plodovi oblaka) dosegla je status zvijezde, a tu su i šarmantni filmovi iz Zlína Veronike Zacharove (Kuća), Zuzane Čupove i Filipa Diviaka (Oblačno), ili vrlo svjež uradak s FAMU-a Eve Matejovičove (Potkornjak). Razrađen dizajn, smiješne i osvježavajuće priče, često bez riječi – tako pristupačne djeci diljem svijeta.

Svjetski festival animiranog filma – Animafest Zagreb održat će se u Zagrebu od 3. do 8. lipnja 2024.


druge vijesti

gabrijel ivić

Na Doru je ušao slučajno, ali s namjerom: Gabrijel Ivić pjeva protiv brojki, očekivanja i tehničke opsesije

Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.

Celebrity News

29 siječnja 2026

inmusic

Post-punk senzacija iz Dublina dolazi u Zagreb: Sprints donose najintenzivniji album godine na INmusic festival

Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.

Glazba/Festivali

28 siječnja 2026

devin juraj

Devin Juraj o Dori i HRT-u: ‘Spletkama na Dori se ne bavim, moj fokus je samo umjetnost’

Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.

Celebrity News

28 siječnja 2026

transrodne osobe

Dugo je vremena bilo tabu govoriti o transrodnosti kao o trendu. Sada se, međutim, pokazuje: rodna revolucija je završena

Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.

Lifestyle

27 siječnja 2026