Iza kulisa Calvin Klein: Zašto Carolyn Bessette nije podnosila Gwyneth Paltrow
Bessette, koja je u to vrijeme radila kao PR-ovka modne kuće i kasnije postala supruga Johna F. Kennedyja Jr., navodno nije gajila simpatije prema Paltrow, koja je već tada bila istaknuta VIP klijentica brenda
Iza minimalističke modne estetike devedesetih, koja je definirala čitavu jednu eru, odvijala se i manje poznata priča o napetostima među njezinim najvećim ikonama. Odnos između Carolyn Bessette i Gwyneth Paltrow, dviju žena koje su simbolizirale sofisticirani minimalizam tog vremena, prema novim saznanjima bio je daleko od skladnog.
Iako su dijelile sličan izgled i status modnih miljenica – obje plave, visoke i utjelovljenje estetike koju je tada promovirao Calvin Klein – iza kulisa nisu postojali prijateljski odnosi. Naprotiv, prema dostupnim informacijama, između njih je vladala određena napetost koja je ostala skrivena od javnosti.
Bessette, koja je u to vrijeme radila kao PR-ovka modne kuće i kasnije postala supruga Johna F. Kennedyja Jr., navodno nije gajila simpatije prema Paltrow, koja je već tada bila istaknuta VIP klijentica brenda, i to prije nego što je osvojila Oscara za film Shakespeare in Love.
U biografiji Gwyneth: The Biography autorice Amy Odell navodi se kako je Paltrow “išla na živce” Bessette. “Prema jednoj osobi upoznatoj s njezinim razmišljanjem, Gwyneth ju je iritirala. Kad bi se njezine fotografije pojavile u medijima, Bessette, koja ju je doživljavala kao ‘little miss perfect’, znala je davati zajedljive komentare.”
Nastavite čitati nakon oglasa
U to je vrijeme Paltrow uživala poseban status unutar modne kuće. Calvin Klein joj je organizirao ekskluzivne događaje, posuđivao helikopter i osiguravao mjesta u prvom redu na revijama diljem svijeta. Bivša zaposlenica brenda Kara Mendelsohn potvrdila je da je dizajner “doslovno dao da je dovezu helikopterom” na jednu reviju 1998. godine.
Za razliku od nje, Bessette je karijeru gradila postupno i bez slavnih veza. Diplomirala je na Sveučilištu Boston te se profesionalno uspinjala od prodavačice do direktorice produkcije revija, ostvarivši zapaženu karijeru unutar modne industrije.
Nakon godina pravnih prepucavanja, bivši glumački par konačno je zaključio sve financijske detalje razvoda, uključujući mirovinska prava i profit od hit franšize.
Rijeka ovog listopada postaje središte glazbenog i kazališnog uzbuđenja – 1. listopada u 19 sati, Park heroja na Trsatu domaćin je predstave „Gdje je Zrinjski? U Parku heroja.” koja spaja opernu tradiciju s modernim kazališnim izrazom. Nakon premijere u sklopu Riječkih ljetnih noći, predstava je osvojila kritiku i publiku, a sada je prilika da je doživite u sklopu proslave 140. obljetnice zgrade riječkog HNK.
Kad se rijeka susretne s morem, a umjetnost sa svijetom tehnologije i zvuka, rezultat je spektakl koji Rijeka još dugo neće zaboraviti. Od 12. do 20. rujna, Art Explora Festival usidrio se u srcu grada, a njegov prvi svjetski brod-muzej postao je mjesto gdje je stvarnost gotovo nestajala pred očima posjetitelja. Više od 21.000 ljudi prošetalo je palubom i obalom, uronivši u svjetove koji spajaju prošlost, sadašnjost i budućnost Mediterana.
Radno vrijeme od 9 do 17 sati, odnosno 40-satni radni tjedan, još uvijek postoji u brojnim tvrtkama, ali sve više njih prelazi na politiku rada na daljinu, odnosno takozvani remote rad. Obično nam to daje mogućnost da radimo i na daljinu i iz ureda, ovisno o tome što nam najviše odgovara. No, iako trend rada na daljinu ne odgovara svakom poslovanju, odgovara onima u sektorima koji se uvelike oslanjaju na tehnologiju.
Kako dani postaju sve dulji, a vrijeme ugodnije, proljeće instinktivno vezujemo uz ideju novih početaka. Naime, nakon sporijih, zatvorenih zimskih mjeseci, proljeće dolazi kao svojevrsni reset. Vrijeme kada se priroda obnavlja, a s njom i naša potreba za promjenom.
Prečesto tražimo sreću u velikim prekretnicama. Čekamo promaknuće na poslu, odbrojavamo dane do godišnjih odmora i putovanja, s prevelikim uzbuđenjem iščekujemo životne promjene.
Na suvremenoj umjetničkoj sceni sve je manje autora koji identitet ne uzimaju zdravo za gotovo — i sve više onih koji ga seciraju, razgrađuju i ponovno sastavljaju. Među njima se ističe mladi umjetnik Karlo Štefanek, čiji radovi ne nude odgovore, nego otvaraju prostor. Prostor između stvarnog i izmišljenog, osobnog i javnog, tijela i slike. Prostor u kojem identitet prestaje biti stabilna kategorija i postaje proces.
Njezina objava izazvala je lavinu pozitivnih komentara i čestitki, a među onima koji su joj javno uputili lijepe želje našla su se i brojna poznata imena s domaće scene