
Kralj Charles i kraljica Camilla poslali poruku novom Jamesu Bondu: ‘Dobro došli u Tajnu službu Njegova Veličanstva’
Veza britanske kraljevske obitelji i filmskog serijala o Jamesu Bondu traje desetljećima.
18 studenoga 2026

Princ i princeza od Walesa navodno prakticiraju odgoj temeljen na razgovoru, emocionalnom razumijevanju i smirenom pristupu, bez povišenih tonova i klasičnih kazni.
Iako ih javnost najčešće promatra kroz kraljevske dužnosti, elegantna pojavljivanja i službena putovanja, princ William i Kate Middleton godinama veliku pažnju posvećuju i načinu na koji odgajaju svoju djecu. Prema tvrdnjama britanskih medija, u njihovom domu postoji jedno vrlo strogo pravilo kojeg se svi moraju pridržavati – nema vikanja.
Princ i princeza od Walesa navodno prakticiraju odgoj temeljen na razgovoru, emocionalnom razumijevanju i smirenom pristupu, bez povišenih tonova i klasičnih kazni. Umjesto kažnjavanja, fokus je na tome da djeca razumiju vlastite emocije i posljedice svog ponašanja.

Takav način odgoja povezuje se i s njihovom dugogodišnjom dadiljom Marijom Teresom Turrión Borrallo, koja je školovana na prestižnom britanskom Norland Collegeu. Dadilje s Norlanda poznate su po vrlo strukturiranom, ali istovremeno izrazito nježnom i emocionalno osviještenom pristupu djeci.
Prema riječima stručnjakinje Sare Carpenter, koja je također završila Norland, vikanje pred djecom smatra se potpuno neprihvatljivim jer kod djece stvara nesigurnost i stres umjesto osjećaja podrške.
Zanimljivo je da William i Kate, prema ranijim napisima, čak prekidaju razgovor ako netko počne podizati glas. Umjesto toga, koriste ono što se često opisuje kao „kauč za razgovor” – mjesto na kojem se smireno prolazi kroz problem, bez srama, kažnjavanja ili etiketiranja djeteta.

Posebno se pazi i na riječi koje se koriste u komunikaciji s djecom. Primjerice, Norland dadilje izbjegavaju riječi poput „glup”, čak i u svakodnevnim situacijama, jer smatraju da takve etikete mogu negativno utjecati na dječje samopouzdanje.
Naglasak je, kako tvrde stručnjaci, uvijek na ponašanju, a ne na djetetu. Drugim riječima, ne govori se djetetu da je „zločesto”, nego se objašnjava zašto određeni postupak nije bio dobar.
Takav moderan pristup odgoju posljednjih godina postaje sve popularniji među roditeljima diljem svijeta, a čini se da ga Kate Middleton i princ William dosljedno primjenjuju i unutar zidova svog doma.

Pisanje poezije u kontekstu muške emocionalne ekspresije sve se češće promatra kao prostor u kojem se razgrađuju dugotrajni kulturni obrasci šutnje, emocionalne suzdržanosti i društveno uvjetovane ideje o tome što znači biti „jak“, pri čemu se snaga tradicionalno pogrešno poistovjećivala s potiskivanjem osjećaja, umjesto s njihovim razumijevanjem i svjesnim izražavanjem. U suvremenom psihološkom i kulturnom diskursu poezija se tako ne pojavljuje samo kao književna forma, nego i kao alat introspekcije, samoregulacije i kreativne obrade unutarnjih stanja, osobito kod muškaraca koji su odrastali u okruženjima u kojima emocionalna artikulacija nije bila poticana ili je bila doživljavana kao slabost.
22 studenoga 2026

U suvremenom društvu, u kojem se granice između fizičkog i digitalnog prostora sve brže brišu, terapijski pristupi mentalnom zdravlju doživljavaju duboku transformaciju, a među najintrigantnijim i najperspektivnijim inovacijama ističu se tehnologije proširene stvarnosti (AR) i virtualne stvarnosti (VR). Njihova primjena u području mentalnog zdravlja, osobito kada je riječ o muškoj populaciji, otvara sasvim novu dimenziju razumijevanja stresa, anksioznosti i emocionalne regulacije, ali i redefinira načine na koje se uopće pristupa psihološkoj podršci u 21. stoljeću. Važno je pritom naglasiti da svaka primjena ovakvih terapijskih pristupa mora biti shvaćena isključivo kao komplementarna medicinskim postupcima, te da je uvijek i isključivo obavezna konzultacija, pregled i procjena kod doktora i u bolnici ili drugoj ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi prije bilo kakvog uključivanja u terapijske protokole.
22 studenoga 2026

U vremenu koje neumoljivo diktira brzinu, učinkovitost i površnost, čin brijanja gotovo je neprimjetno sveden na rutinski zadatak, lišen pažnje, značenja i osobnog doživljaja. Ipak, iza tog svakodnevnog pokreta, koji mnogi obavljaju mehanički i bez razmišljanja, skriva se potencijal za nešto mnogo dublje i suptilnije — prostor introspekcije, ritual koji nadilazi fizičku potrebu i prelazi u sferu svjesnog postojanja. Umjetnost ritualnog brijanja nije tek povratak tradiciji, nego svjesna odluka da se vlastitom tijelu, vremenu i umu pristupi s pažnjom kakvu rijetko njegujemo u suvremenom životu.
22 studenoga 2026

U suvremenom životu, koji je obilježen ubrzanim ritmom, stalnom izloženošću informacijama i gotovo neprekidnom potrebom za reakcijom, sve se češće javlja potreba za praksama koje ne služe produktivnosti, nego unutarnjem smirenju, promatranju i povratku sebi. U tom se kontekstu fotografija, i to ne kao tehnički ili profesionalni alat, nego kao osobni, gotovo intimni ritual, sve snažnije pozicionira kao oblik introspektivnog samoproučavanja. Ona pritom prestaje biti samo sredstvo bilježenja stvarnosti i postaje prostor susreta s vlastitim mislima, emocijama i unutarnjim stanjem, pri čemu objektiv kamere ne funkcionira kao distanca od svijeta, nego kao suptilan most prema vlastitom unutarnjem iskustvu.
21 studenoga 2026

Razvoj nosivih tehnologija u posljednjem desetljeću otvorio je sasvim novo poglavlje u području muškog zdravlja, osobito kada je riječ o preventivnoj medicini i ranom otkrivanju promjena na prostati, organu koji je zbog svoje anatomske pozicije i osjetljivosti često izložen kasnom dijagnosticiranju, pri čemu je važno odmah naglasiti da se sve što se u nastavku opisuje odnosi na tehnološke sustave potpore i praćenja koji ne mogu zamijeniti pregled kod doktora, nego isključivo služe kao pomoćni alati u svakodnevnom praćenju stanja organizma.
21 studenoga 2026