Žena kao nepresušno vrelo inspiracije ponajboljih hrvatskih umjetnika

S umjetničkom zbirkom dr. Asima Kurjaka, šira se javnost pobliže upoznala 2019. godine kada je u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu izloženo oko 150 umjetnina „Zbirke Kurjak“ u različitim tehnikama i formatima: od vrlo velikih u tehnici ulja do sitnih bilježaka, crteža, skica ili ilustracija mnogih uglednih umjetnika od početaka Moderne do danas. Predstavljanje privatnih kolekcija nije rijetkost, ipak, nije čest slučaj da vlasnik izdvoji iz svoje kolekcije i izloži jedan motivski tematiziran izbor slika i skulptura. Naime, puninu svoje zbirke, dr. Kurjak sada je odlučio segmentno prikazati prema dominantnom motivu žene, i dopuniti neizloženim slikama. Poznavajući životni poziv dr. Kurjaka ovakva selekcija ne čudi, a feminitetom tematizirana izložba grupirana je po parametrima likovne vizibilnosti. Galerija ženskih portreta svojevrsni je „rodno-konkretni“ uvod u temu izložbe, pri čemu je motiv žene prikazan u razdobljima od zrele dobi do mladenaštva te u stilskim grupama iz tri vremenska razdoblja: prije Prvog svjetskog rata, u međuraću, i u post-šezdesetima. Figura je logični nastavak teme portreta, baš kao što je akt, najstariji motiv likovne umjetnosti logičan slijed motiva ženske figure.

Između 55 djela koje će javnost imati priliku vidjeti na ovoj izložbi, koju prati još bogatiji katalog s izborom od 115 djela, svakako je vrijedno istaknuti: Portret djevojke u bijelom Bele Čikoš Sesije, Portret djevojke Josipa Račića, Majka s djetetom Marte Ehrlich Tompa, Majka i dijete Omera Mujadžića, Ujutro Roberta Auera, Doručak Miljenka Stančića, Mladost (Djevojka na livadi) Ivana Tišova, Sjedeći ženski akt Marijana Trepšea, Ležeći akt Vladimira Becića, Ljeto (Alegorija) Vlaha Bukovca, skulpturu Češljanje Frana Kršinića…

„Za primijetiti je slučajnost da se ova feminitetom tematizirana izložba priređuje u arhetipsko vrijeme proljetnih svečanosti u čast: od Kibele/Magne Mater do Osmog marta. U taksonomiji ovog mnoštva labavo, pa i uvjetno povezanih slika priklonili smo se grupirati ih u najšire podvrste koje su se mogle izlučiti. Unutar takve podjele slijedili smo stilske linije, ali jednako se mogla postaviti i jedna povijesno-umjetnička vremenska os pa tako promatrati slike bez obzira na motiv. U interpretaciji u ovoj prilici nismo ulazili u literaturu ili u, posebno izazovnu, dubinsku psihologiju; ostali smo na parametrima likovne vizibilnosti.“ istaknuo je između ostalog povjesničar umjetnosti Zdenko Tonković u predgovoru kataloga „Zbirka Kurjak  – motiv žene u djelima hrvatskih umjetnika“.

„Motiv žene, uz krajolike, najčešće se javlja u djelima likovnih umjetnika“ objašnjava dr. Kurjak „ Motiv žene, posebno majke, djevojke ili starice, naravno žensko tijelo kao akt oduvijek je pobuđivalo interes i umjetnika i gledatelja. Moja supruga i ja smo ginekolozi, poznajemo žensko tijelo, ponekad i dušu bolje nego one same pa je, čini mi se, prirodno da u mojoj kolekciji, uz krajolike dominira motiv žene. U mom udžbeniku ginekologije i perinatologije na naslovnici su tri žene: prva, prekrasna Berberova djevojka, zatim Stančićeva majka i dijete te Bukovčeva starica. Zato mi se evo upravo ostvaruje san. Uvijek sam želio pokazati svijetu dio svoje zbirke koji se odnosi na motiv žene u djelima hrvatskih umjetnika. Taj mi se san, moj životni san, eto upravo ostvaruje zahvaljujući Galeriji Mona Lisa.“

„Sa zadovoljstvom smo se prihvatili organizacije izložbe „Zbirka Kurjak – motiv žene u djelima hrvatskih umjetnika“. Riječ je o izboru od 55 djela, uz napomenu da će manji dio zbirke (19 djela) u rujnu biti izložen u galeriji Stratiko Dominikanskog samostana u Starom Gradu na Hvaru. Kolekcija Kurjak jedna je od ponajboljih privatnih kolekcija hrvatske umjetnosti te bih ovom prilikom zahvalio prof. Kurjaku što je opet omogućio široj publici da uživo pogleda neka od ponajboljih, kapitalnih djela Hrvatskih umjetnika“ izjavio je Martin Henc, vlasnik galerije Mona Lisa.

Iskra ljubavi i strasti za umjetnošću u dr. Kurjaka zapalila se još dok je bio dječak. Njegova je pjesma „Lipa“ objavljena u tadašnjem Plavom vjesniku, uz ilustracije mladog, talentiranog slikara Mersada Berbera. Mersad Berber Asimu Kurjaku je tada poklonio dvije svoje slike koje su i danas važan dio njegove bogate kolekcije: „Otišao sam do njega, upoznao ga, napravio je dvije slike. I slike i pjesma su objavljeni, Berber je slike poklonio meni, a prijateljstvo je ostalo trajno. I do tada sam posjećivao izložbe, volio slike, ali mislim da su te dvije slike u meni razbuktale strast i inficirale me kolekcionarstvom.“

Izložba se može razgledati od 20.travnja do 4.svibnja, od ponedjeljka do petka, od 10 do 19 sati i subotom od 10 – 14 sati. Sve informacije dostupne su na https://www.galerijamonalisa.hr/ .

Katalog izložbe dostupan na linku: Katalog_Motiv žene_Zbirka Kurjak