Kistom protiv entropije: tihi genij iza umjetnosti koju svakodnevno susrećemo

Iako njegovo ime mnogima možda nije (još) poznato, djela Dejana Kljuna tiho i nenametljivo krase interijere brojnih domova, hotela, poslovnih prostora i javnih ustanova diljem regije. Njegov rad govori umjesto njega – snažan, autentičan i prepoznatljiv, a opet savršeno uklopljen u ambijente koje oplemenjuje. Dejan Kljun je slikar iz sjene čija umjetnost svakodnevno ulazi u živote ljudi, često neprimjetno, ali s dubokim dojmom.

Akademski kipar, slikar i restaurator, Kljun svoju umjetnost opisuje kao „izvršavanje kreativne ekspresije svijeta oko sebe“. On nije samo promatrač stvarnosti – on je njezina refleksija. Njegova umjetnička putanja ukorijenjena je u nasljeđu njemačkog ekspresionizma, oslonjena na tamne i emocionalno nabijene slojeve Muncha, Schillera i Marca, a istovremeno otvorena prema suvremenoj apstrakciji i lirskoj slobodi izraza američkih velikana poput Rauschenberga i Bacona.

U svojem slikarstvu Kljun se koristi širokom paletom boja, eklektičnim kolorističkim potezima i formom i sadržajem na platnu. Gotovo neuhvatljiva stila, preskače iz teme u temu, mijenja metodologiju u svakoj slici zasebnu ili bar u segmentu slika koje radi na velikim ili ogromnim formatima. Gotovo da je nemoguće opisati neobuzdanost i mix stilova koji se tu pojavljuju. ”Za mene je izazov savladati veliku čistu bijelu formu potpuno slobodnim potezima kista i špahtle, ruci prepuštam njen lirski automatizam dok promišljam kompoziciju i istovremeno pokušavam povezati planove u slici…” – ističe ovaj umjetnik.

I dok uzore vidi u slikarima Wols i Maggi Hambling, slikanje za Kljuna nije samo stvaranje – to je terapija, introspekcija i alat za razumijevanje svijeta, često i kritika istog. Bojom, potezom i formom kanalizira stres svakodnevice u nove vizualne svjetove, oblikujući stvarnost kakvu želi – smireniju, čišću i autentičniju. To je i jedini recept za doprinos nečemu novome u slikarstvu jer tvrdi kako su nas učili da se ništa novo ne može izmisliti jer je sve citat citata i da danas egzistira samo replika i ilustracija nečeg prethodno napravljenog.

Doktorirao je likovnu umjetnost 2021. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu na temu „Objekt izvan prostorne perspektive: Metafizika umjetničkog objekta“ i otada se profesionalno bavi istraživanjima suvremenih umjetničkih paradigmi u slikarstvu, kiparstvu i restauraciji. Već 20 godina vodi radionice za djecu i odrasle, a javnosti je dostupan i kroz atelje De Mari na zagrebačkom Kvatriću, gdje se redovito održavaju radionice suminagashija – japanske tehnike slikanja na vodi – kao i kiparski tečajevi. Time Kljun ne samo da stvara, nego i prenosi znanje, razvijajući kreativnost kod drugih i potičući stvaralaštvo na svim razinama.

Osim slikarstva, Kljun aktivno djeluje i kao restaurator – još od 2006. godine sudjeluje u obnovi brojnih važnih kulturnih spomenika, među kojima su Zagrebačka katedrala, Crkva sv. Marka, Arkade na Mirogoju i Crkva u Palmotićevoj. Restauraciju vidi kao način da vrati sjaj gradu kojem je dao svoje srce, nakon što se iz okolice Rijeke 1999. preselio u Zagreb na studij. Danas, kao doktor umjetnosti i samostalni umjetnik, nastavlja doprinositi vizualnoj kulturi ne samo kroz vlastita djela, već i kroz konkretne intervencije u javni prostor.

Dejan Kljun ne slika da bi zadovoljio trendove – on slika da bi ostavio trag. Njegov rad je istovremeno introspektivan i angažiran, snažno kritičan prema društvenim devijacijama, ali i prožet nadom i stvaralačkom energijom. Umjetnost vidi kao suprotnost entropiji – čin progresa i izgradnje, čak i kad sve oko njega sugerira suprotno.

Kao umjetnik, restaurator i pedagog, Dejan Kljun djeluje tiho, ali snažno. Njegov potpis ne traži pažnju – ali ju zaslužuje. A svi koji žele biti u toku s Kljunovim radom te saznati više informacija o njegovim djelima, mogu posjetiti njegov Instagram profil.