Đikić i Raspudić o Thompsonu: Njegov fenomen je više od glazbe, no zašto se više ne oglasi?
Fenomen Marka Perkovića Thompsona i razlozi njegove dugotrajne popularnosti, reinterpretacija povijesnih simbola te izazovi s nasljeđem iz prošlosti teme su o kojima u posljednjoj epizodi druge sezone Špice s Macanom razgovaraju filozof i saborski zastupnik dr. sc. Nino Raspudić i novinar, scenarist i pisac Ivica Đikić. Kroz osobna iskustva i analize dotiču se i pitanja političke pasivnosti, uloge UDBA-e u društvu, ali i potrebu za novim političkim snagama koje bi donijele stvarne reforme.
Petog srpnja Marko Perković Thompson nastupit će na najvećem koncertu u povijesti Hrvatske, a ujedno i najvećem komercijalnom koncertu na svijetu, što je potaknulo razgovore o tajni njegova uspjeha, ali i o politici, vjerskim motivima te emocionalnoj povezanosti s publikom. Upravo o tim temama razgovarali su Ivica Đikić i Nino Raspudić u posljednjoj epizodi druge sezone Špice s Macanom.
Thompsonov uspjeh ne može se objasniti samo glazbom i glazbenim talentom. „Mislim da je njegov fenomen sastavljen od malo više elemenata“, objašnjava Đikić, spominjući politiku i koketiranje s tematikom rata, bilo Drugog svjetskog ili Domovinskog, kao i vjerske motive u njegovim nastupima. Dodaje da je i teška obiteljska situacija sa sinom dodatno pojačala emocionalnu povezanost izvođača i publike.
Politička pasivnost javnosti i samih javnih osoba često je veći problem od same politike. „Nije kod Thompsona sporna politika i politizacija, nego je sporno zašto se više ne oglasi; mogao je tako reći da bi volio da ga dočeka gradonačelnica“, govori kroz smijeh Raspudić, misleći na svoju suprugu, Mariju Selak Raspudić, kandidatkinju za gradonačelnicu Zagreba na lokalnim izborima 2025.
Osim Thompsonovog fenomena, razgovor se dotaknuo i drugih tema, među kojima je bila i Đikićeva svjetski poznata serija „Novine“. U njoj se kroz likove poput Blage Antića i Izudina Bajrovića prikazuje kompleksna uloga UDBA-e i mračniji aspekti komunističkog režima. „U komunizmu nije bilo slobode govora, ali nije sve bilo crno,“ kaže Đikić, prisjećajući se života svojih roditelja, djece poraženih vojski iz Drugog svjetskog rata, koji su, dodaje, uspjeli živjeti relativno normalno dokle god se nisu bavili politikom. Dodaje kako su službe poput UDBA-e bile „psi čuvari“ koji su izvršavali, a ne donosili odluke, što je često mistificirano u javnosti.
Ipak, iako je prošlost još uvijek duboko prisutna, najveći izazovi prema kojima Hrvatska danas ide odnose se na političku transformaciju i reforme. „Reformu ne može napraviti HDZ. Istinsku promjenu može donijeti samo nova politička snaga jer postojeći sustavi su previše ukorijenjeni i ne mogu ništa promijeniti,“ navodi Raspudić. S druge strane, države će biti dominantnije od pojedinca i slobodnog tržišta. „Ako ćemo odvajati 5% za vojsku, to će promijeniti naš doživljaj države i života u njoj. Država će biti prisutnija i autoritativnija, što nosi i dobre i loše strane,“ zaključuje Đikić.
MAXÉ Studio u zagrebačkom Arena Centru predstavio je svoju modnu priču na posebnom večernjem događanju koje je okupilo ljubitelje mode, dizajna i suvremene estetike. Uz Zagreb, multibrand koncept otvorio je i novu trgovinu u Dubrovniku.
Xiaomi je 17. studenoga 2026. u Parizu predstavio novu seriju pametnih telefona Xiaomi 18 Pro, koju čine modeli Xiaomi 18 Pro i Xiaomi 18 Pro Max. Riječ je o uređajima iz najvišeg cjenovnog razreda koji donose drukčiji pristup korištenju pametnog telefona zahvaljujući dodatnom zaslonu na stražnjoj strani kućišta, fotografskom sustavu razvijenom u suradnji s Leicom i novim Qualcommovim procesorima izrađenima u 2-nanometarskom proizvodnom procesu. Oba modela koriste operacijski sustav Xiaomi HyperOS 4, imaju silicij-ugljične baterije velikog kapaciteta i podržavaju funkcije umjetne inteligencije namijenjene fotografiranju, prevođenju, obradi sadržaja i svakodnevnom radu. Razlike između uređaja prvenstveno se odnose na veličinu, procesorske mogućnosti, kapacitet baterije i pojedine fotografske komponente, dok je većina novih funkcionalnosti dostupna na oba modela.
Brend koji mnogi kupci prepoznaju po dugogodišnjem web shopu, također nudi hotelima, kampovima, iznajmljivačima, luksuznim vilama, domovima za starije osobe i zdravstvenim ustanovama veleprodajne uvjete, personalizaciju i podršku komercijalista.
Dugo se smatralo kako je briga o izgledu područje rezervirano isključivo za žene, dok su muškarci svoju rutinu njege svodili na nekoliko osnovnih proizvoda koji su se najčešće nalazili na rubu kupaonske police i koristili tek kada bi koža počela pokazivati znakove umora, suhoće ili iritacije, no posljednjih godina odnos muškaraca prema vlastitom tijelu, koži i izgledu doživio je veliku promjenu koja nije samo estetska nego i psihološka jer suvremeni muškarac sve češće razumije kako njega nije znak taštine nego oblik osobnog poštovanja, način da uspori svakodnevni ritam i pronađe nekoliko minuta koje pripadaju samo njemu.
U suvremenom ritmu života u kojem se dani često pretaču jedan u drugi, a tijelo i um bivaju izloženi stalnim zahtjevima produktivnosti, brzine i koncentracije, pitanje hidratacije prestaje biti tek jednostavna biološka potreba i prerasta u suptilan, ali iznimno važan oblik svakodnevne brige o sebi. Hidratacija, iako naizgled banalna i samorazumljiva, u svojoj suštini predstavlja jedan od temeljnih stupova fiziološke ravnoteže, ali i psihološke stabilnosti, jer voda u ljudskom organizmu nije samo sredstvo gašenja žeđi, nego i tihi regulator gotovo svih vitalnih procesa koji se odvijaju ispod površine svijesti.
U povijesti ljudske civilizacije rijetko koji fizički detalj na licu nosi tako gustu mrežu značenja, ideoloških projekcija i društvenih kodova kao što je to slučaj s brkovima. Iako se na prvi pogled mogu činiti tek kao estetski ili osobni izbor pojedinca, brkovi su kroz stoljeća funkcionirali kao snažan semiotički instrument, često neodvojiv od politike, autoriteta i konstrukcije moći. Njihova prisutnost ili odsutnost na licu političkih vođa nikada nije bila neutralna, nego je gotovo uvijek odražavala šire kulturne obrasce, društvene norme i ideološke promjene. Povijest brkova u političkom kontekstu stoga nije samo povijest mode, nego i povijest simboličke komunikacije, identiteta i društvene kontrole.
U svijetu brzog tempa života, u kojem svakodnevne obaveze često istiskuju brigu o vlastitom zdravlju, koncept preventivnih rituala postaje sve važniji, a njihova učinkovitost može se dramatično povećati uključivanjem partnera. Kada govorimo o preventivnim navikama, najčešće mislimo na redovite zdravstvene preglede, uravnoteženu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost, kvalitetan san i mentalno zdravlje, ali rijetko se naglašava kako emocionalna i praktična podrška partnera igra ključnu ulogu u dugoročnoj dosljednosti i stvarnoj učinkovitosti ovih navika. Istraživanja iz područja psihologije i medicine potvrđuju da osobe koje preventivne aktivnosti provode uz partnera, bilo kroz zajedničke rutine, motivaciju ili međusobno ohrabrivanje, postižu znatno bolje rezultate nego one koje se oslanjaju isključivo na vlastitu volju i samodisciplinu.