Rođendan na Božićmože zvučati posebno, ali kao sve ostalo, ima i svoje prednosti i nedostatke. Jedan od nedostataka je da osobe rođene 25. prosinca često dobivaju samo jedan dar, koji je često kombinacija rođendanskog i božićnog. Također, njihov rođendan često biva zasjenjen velikim blagdanom Božića.
Ipak, neke poznate osobe koje slave rođendan na Božić, a mnogi od njih su uspješni i popularni.
Unatoč tome što njihov rođendan može biti obilježen Božićem, osobe koje imaju rođendan na Božić i dalje slave svoj poseban dan s obitelji i prijateljima te pronalaze načine da uživaju u oba događaja na jedinstven i poseban način.
Rođenje na Božić je poseban trenutak koji spaja slavlje rođendana s blagdanskim duhom.
Rođeni na Božić i ostavili trag koji će se pamtiti
1. Sir Isaac Newton(1642.) – Jedan od najutjecajnijih znanstvenika u povijesti, Isaac Newton, rođen je 25. prosinca 1642. godine prema starom julijanskom kalendaru. Poznat po svojim otkrićima u fizici i matematici, Isaac Newton je revolucionirao naše razumijevanje prirodnih zakona.
Sir Isaac NewtonFOTO: PROFIMEDIA
2. Humphrey Bogart(1899.) – Legendarni glumac Humphrey Bogart rođen je 25. prosinca 1899. godine. Humphrey Bogart je poznat po ulogama u filmovima kao što su “Casablanca” i “The Maltese Falcon”. Njegov šarm i talent osvojili su srca mnogih gledatelja diljem svijeta.
Humphrey BogartFOTO: PROFIMEDIA
3. Annie Lennox(1954.) – Britanska glazbenica Annie Lennox, poznata po svojem snažnom vokalu i angažmanu u humanitarnim aktivnostima, također slavi rođendan na Božić. Rođena je 25. prosinca 1954. godine. Stekla je svjetsku slavu kao članica grupe Eurythmics te kao uspješna solo glazbenica.
Annie LennoxSCREENSHOT: YOUTUBE
4. Justin Trudeau (1971.) – Kanadski političar Justin Trudeau, trenutni premijer Kanade, također je rođen na Božić, točnije 25. prosinca 1971. godine. On je jedna od ključnih figura u kanadskoj politici. Poznat je po svojoj progresivnoj politici i angažmanu u pitanjima ljudskih prava.
Justin TrudeauFOTO: PROFIMEDIA
5. Helena Christensen(1968.) – Danski supermodel Helena Christensen također ima rođendan na Božić 1968. godine. Ostvarila je uspješnu karijeru kao jedna od najpoznatijih manekenki 90-ih godina. Poznata je po svojoj ljepoti i elegantnom stilu.
Helena ChristensenFOTO: PROFIMEDIA
6. Dido(1971.) – Britanska pjevačica i tekstopisac Dido, čije je pravo ime Florian Cloud de Bounevialle Armstrong, također slavi rođendan na Božić. Rođena je 25. prosinca 1971. godine i postala je jedna od najprodavanijih glazbenica s hitovima poput “Thank You” i “White Flag”.
DidoFOTO: PROFIMEDIA
7. Sissy Spacek (1949.) – Američka glumica Sissy Spacek rođena je 25. prosinca 1949. godine. Poznata po svojim snažnim glumačkim nastupima, Sissy Spacek je osvojila Oscara za ulogu u filmu “Coal Miner’s Daughter”. Tijekom karijere ostvarila je brojne zapažene uloge.
Sissy SpacekFOTO: PROFIMEDIA
8. Helena Rubinstein(1870.) – Poljsko-američka poduzetnica Helena Rubinstein, koja je osnovala jedan od najpoznatijih kozmetičkih brendova na svijetu, također slavi rođendan na Božić. Rođena je 25. prosinca 1870. godine i postala je simbol uspješne poslovne žene i inovatorice u kozmetičkoj industriji.
Helena RubinsteinFOTO: PROFIMEDIA
Svi ovi poznati pojedinci rođeni na Božić obogatili su svijet svojim talentima i postigli izuzetne uspjehe u svojim područjima djelovanja. Njihov rođendan na Božić svakako je dodatni razlog za slavlje i inspiraciju.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
Zašto bismo trebali zadržati zimski duh - Znanstveno objašnjenje o utjecaju dekoracija, božićnih svjetala i prirodnih elemenata na naše mentalno zdravlje.
Nakon dana ispunjenih druženjima, neredovitim snom, teškom hranom i stalnim izmjenama emocija, povratak u svakodnevicu često djeluje naglo, gotovo nasilno. Alarm ponovno zvoni prerano, obaveze se gomilaju, a tijelo i um još uvijek zaostaju negdje između posljednjeg druženja i želje za tišinom. Taj prijelaz iz blagdanskog kaosa u realnost mnogima predstavlja veći izazov od samih slavlja, jer zahtijeva istovremenu fizičku stabilizaciju i mentalno prizemljenje.
Obiteljske proslave često su jedinstvena kombinacija radosti, tradicije, zajedništva, ali i stresa, napetosti i neočekivanih situacija. Bilo da je riječ o Božiću, rođendanu, godišnjici ili novogodišnjoj večeri, okupljanje članova obitelji može brzo eskalirati u niz izazova – od neugodnih pitanja, preko suptilnih sukoba, do kaotične atmosfere koja prijeti da pokvari veselje. Za one koji žele preživjeti ovakve situacije, postoje učinkovite strategije koje kombiniraju diplomaciju, smirenost i osobnu taktiku, a koje vam omogućuju da proslava prođe mirno i bez nepotrebnog stresa.
Nakon razdoblja intenzivnih druženja, kasnih večeri i pretjerivanja u hrani i piću, tijelo i um često šalju jasne signale da im je potreban predah. Dani poslije fešte nisu samo fizički oporavak, već i prilika za vraćanje ravnoteže, usporavanje tempa i ponovno povezivanje sa sobom. Iako se često doživljavaju kao gubitak vremena ili lijenost, upravo su ti trenuci ključni za regeneraciju i dugoročno očuvanje energije.
Nije svatko ljubitelj velikih proslava, glasne glazbe i prenatrpanih prostora. Za mnoge, ideja da ostatak večeri provode kod kuće može zvučati dosadno, no zapravo to može postati prilika za stvaranje istinskog luksuznog iskustva za sebe. Samotna večer ne mora značiti prazninu ili izolaciju – ona može biti prostor opuštanja, introspektivnog užitka i male, osobne ceremonije koju rijetko imamo priliku prakticirati u užurbanom životu.
Dok se vani izmjenjuju pozivi na tulume, glasne večeri i društvena očekivanja, sve je više onih koji svjesno biraju ostati sami i pritom se osjećati dobro. Solitarna zabava odavno više nije znak povlačenja ili nedostatka društvenog života, već svjestan izbor koji omogućuje mir, kontrolu nad vlastitim vremenom i dublje povezivanje sa sobom. Kada se pravilno osmisli, večer provedena u samoći može biti jednako ispunjavajuća, zabavna i regenerirajuća kao i najuzbudljiviji izlazak.
Tulum kao društveni događaj često dolazi s nepisanim pravilima ponašanja, a jedno od najglasnijih je očekivanje da ćeš u nekom trenutku završiti na plesnom podiju. Glazba je glasna, svjetla su prigušena, atmosfera je užarena, a pritisak da se „opustiš“ i zaplešeš nerijetko stvara nelagodu kod onih koji tulume doživljavaju drukčije. Ne vole svi ples, ne osjećaju se svi ugodno u gomili i ne pronalaze svi zadovoljstvo u istoj vrsti zabave, no to ne znači da ne mogu uživati u večeri ili da su na pogrešnom mjestu.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
Kantautorica Teenah predstavlja svoju prvu autorsku pjesmu „Čujem tišinu“, čime započinje novo i jasno definirano poglavlje u svojem glazbenom stvaralaštvu. Riječ je o svjesnom autorskom zaokretu i zvučno drukčijem iskoraku u odnosu na njezina dosadašnja izdanja, kojim se pozicionira kao autorica s izraženim osobnim pečatom i prepoznatljivim emotivnim izrazom.
Završnicu albuma Secondo Max Hozić zaokružuje objavom akustične verzije singla „Moćna igra“, koju prati i službeni videospot, čime ovom pjesmom simbolično zatvara jedno važno poglavlje svoje dosadašnje glazbene karijere. Riječ je o skladbi koja se već pri objavi albuma nametnula kao jedna od njegovih emocionalno najsnažnijih točaka, a u novom, ogoljenijem aranžmanskom ruhu dodatno dolazi do izražaja njezina intimna i sugestivna jezgra.
