Povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a: Prilika ili prijetnja za pravedniji porezni sustav?

Ovo je značajan korak u sklopu porezne reforme koji ima za cilj rasterećenje malih poduzetnika, pojednostavljenje poslovanja i poticanje razvoja mikro i malih poduzeća. Ipak, reforma nosi složene implikacije na gospodarskom, socijalnom i fiskalnom planu.

Pozitivni aspekti reforme

Prag od 60.000 eura prilagođava Hrvatsku modernim trendovima u Europskoj uniji, gdje se male tvrtke sve više oslobađaju administrativnih opterećenja kako bi se potaknula njihova konkurentnost. Cilj je omogućiti malim poduzetnicima i obrtnicima da djeluju izvan sustava PDV-a, čime se smanjuje potreba za složenim financijskim praćenjem i povremenim troškovima angažiranja računovodstvenih servisa.

Ova mjera posebno je značajna za samozaposlene osobe, obrtnike i mikro poduzeća koja posluju s krajnjim potrošačima. Pojednostavljeni režim poslovanja može im omogućiti veći fokus na rast i razvoj, bez opterećenja visokim porezima i zahtjevnom birokracijom.

Osim toga, ova reforma donosi potencijalne koristi za lokalne zajednice. Povećanjem praga može se potaknuti pokretanje novih poslovnih inicijativa u ruralnim područjima, gdje je poduzetnički potencijal često nedovoljno iskorišten. Također, osigurava veću financijsku slobodu poduzetnicima u početnim fazama razvoja, kada su troškovi poslovanja često ključna prepreka.

Mogući izazovi i kontroverze

S druge strane, povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a može dovesti do određenih negativnih posljedica ako se ne implementira pažljivo i pravedno. Jedan od ključnih izazova leži u riziku od stagnacije rasta poduzeća. Poduzetnici bi mogli svjesno ograničavati svoje prihode kako bi ostali ispod praga i izbjegli dodatne porezne obveze, što bi dugoročno moglo negativno utjecati na njihovu konkurentnost i ukupnu gospodarsku dinamiku.

Također, povećanje praga može stvoriti nejednakost među poduzetnicima. Tvrtke izvan sustava PDV-a mogu imati prednost na tržištu jer mogu ponuditi niže cijene krajnjim potrošačima, dok poduzeća u sustavu PDV-a gube konkurentsku sposobnost zbog obveze obračuna i plaćanja PDV-a. Takva situacija može narušiti ravnopravnost na tržištu i dovesti do percepcije nepravednosti među poduzetnicima.

Financijski učinak na proračun države još je jedna važna dimenzija. Prema procjenama, značajan broj poduzetnika mogao bi izaći iz sustava PDV-a, što bi moglo smanjiti proračunske prihode. U uvjetima gdje država treba financirati javne usluge, infrastrukturu i socijalne programe, ovaj pad prihoda mogao bi povećati pritisak na druge oblike oporezivanja.

Kompatibilnost s europskim trendovima

Povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a nije izolirani slučaj, već dio šireg europskog konteksta. Europska unija sve više zagovara fleksibilnost u primjeni pragova PDV-a kako bi se podržala mala poduzeća i potaklo poduzetništvo. Ipak, važno je napomenuti da su u mnogim državama članicama EU-a pragovi za ulazak u sustav PDV-a povezani s dodatnim mjerama kontrole i praćenja kako bi se spriječile zloupotrebe i osigurala pravedna distribucija poreznih obveza.

Zaključak: Kako osigurati ravnotežu?

Iako je povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a svakako dobrodošla mjera za rasterećenje malih poduzetnika, njezina uspješnost ovisi o pažljivoj provedbi i dugoročnom praćenju učinaka. Vlada bi trebala osigurati:

1. Transparentan nadzor: Uvođenje mehanizama koji će spriječiti umjetno ograničavanje prihoda poduzetnika kako bi ostali ispod praga.
2. Edukaciju poduzetnika: Informiranje o prednostima i manama ulaska u sustav PDV-a kako bi se donijele informirane odluke koje potiču rast.
3. Postepeno uvođenje: Testiranje učinaka povećanja praga kroz privremene faze kako bi se minimizirali negativni efekti.
4. Poticanje rasta: Implementaciju dodatnih mjera za poticanje rasta poduzeća koja dosegnu prag, primjerice poreznih olakšica ili subvencija.

Pročitajte: Digitalna fiskalizacija B2B sektora – Korak prema jednostavnijem i efikasnijem poslovanju

Na kraju, reforma ima potencijal da unaprijedi poslovnu klimu u Hrvatskoj i smanji administrativna opterećenja, ali njezina stvarna vrijednost ovisit će o ravnoteži između olakšavanja poslovanja i osiguravanja stabilnih proračunskih prihoda. Samo pravedan i uravnotežen porezni sustav može dugoročno osigurati konkurentnost gospodarstva i povjerenje građana.