Čak i ako niste student i nemate djecu koja namjeravaju studirati u inozemstvu, možda će vas zanimati gdje se nalaze najbolji fakulteti i Europi i Velikoj Britaniji, i koji je, prema najnovijem istraživanju, na prvom mjestu. Upravo je izašao popis na kojem se nalaze najbolja sveučilišta u Europi u 2024. godini, a na samom vrhu ljestvice našla se slavna britanska institucija.
Lista na kojoj su najbolja sveučilišta u Europi ne donosi velika iznenađenja
Akademsko rangiranje fakulteta u Europi i Velikoj Britaniji otkriva da se najboljim sveučilištem smatra – sveučilišteCambridge.
Ovo legendarno sveučilište osnovano je 1209. godine i treće je najstarije sveučilište na svijetu. Smatra se ultimativnom institucijom kad su fizika i matematika u pitanju, a ovo slavno britansko sveučilište pohađali su Charles Darwin, Isaac Newton, Stephen Hawking i princ Charles.
Sveučilišta iz Velike Britanije zauzela su brojna mjesta listi najboljih sveučilišta, a pri vrhu su i Pariz, Kopenhagen i Zurich.
Nastavite čitati nakon oglasa
Top 20: Najbolja sveučilišta u Europi i Velikoj Britaniji
Sveučilište u Cambridgeu
Sveučilište u Oxfordu
Sveučilište Paris-Saclay
University College London
ETH Zürich
Imperial College London
Sveučilište u Kopenhagenu
Sveučilište PSL
Sveučilište u Edinburghu
Sveučilište Sorbonne
Sveučilište Karolinska
Sveučilište u Münchenu
Tehničko sveučilište u Münchenu
Sveučilište Heidelberg
Sveučilište u Manchesteru
King’s College London
Švicarski savezni institut za tehnologiju Lausanne
Hrvatska trkačica i kapetanica adidas Runners Zagreb zajednice, Ana Mitrović, upisala je novo, značajno poglavlje svoje sportske priče, i to na jednoj od najprestižnijih i najzahtjevnijih svjetskih trkačkih pozornica. Na Bostonskom maratonu, utrci dugoj 42,195 metara koja svake godine okuplja sam vrh svjetskog dugoprugaškog trčanja, kroz cilj je prošla s vremenom 2:55:56, što predstavlja njezin najbrži rezultat u dosadašnjoj karijeri i snažan pokazatelj dugogodišnjeg, sustavnog rada.
U samom srcu staroga Zagreba, ondje gdje se kamene ulice još uvijek blago savijaju pod težinom stoljeća i gdje se povijest ne promatra nego gotovo fizički osjeća, otvoren je prostor koji na prvi pogled izmiče očekivanjima. Ne imponira veličinom, ne nameće se monumentalnošću, niti pretendira na grandioznost kakvu obično povezujemo s muzejima. Ipak, upravo u toj svojoj skromnoj dimenziji krije ono što ga čini iznimnim – intenzitet priče koju nosi.
Nedavno smo obilježili 115. Međunarodni dan žena – 8. ožujka od 1911. godine posvećujemo borbi za ženska prava, ravnopravnost spolova i društvo u kojem žene imaju jednake mogućnosti kao i muškarci. Od te smo 1911. napredovali – žene su izborile pravo glasa, pristup obrazovanju i tržištu rada, kao i zakonske zaštite od diskriminacije. I dok nam se čini da koračamo prema ravnopravnijoj budućnosti, novo je istraživanje ukazalo na zabrinjavajući trend – generacija Z pokazuje sve konzervativnije stavove o rodnim ulogama i sve češće dovodi u pitanje ideju ravnopravnosti spolova.
Polako nam se približava sezona alergija, no pelud, prašina i ambrozija nisu jedini mogući okidači ovih neugodnih reakcija. Iako možda zvuči suludo, na društvenim se mrežama nedavno pokrenula nova rasprava – sve više žena tvrdi da su alergične na svoje partnere.
Gotovo smo sigurni da velika većina onih koji imaju kućne ljubimce, a pritom uglavnom mislimo na pse jer znamo da mačke “vode svoju politiku”, vole kad se oni ušuškaju uz njih! Taj osjećaj, kao i kad ljubimac zijeva i priprema se za spavanje, neopisivo je sladak i umirujući. Stoga se često može čuti da spavanje u krevetu uz s kućne ljubimce pozitivno utječe na mentalno zdravlje vlasnika
Dok se društvene mreže često povezuju s osjećajem otuđenosti, one istodobno otvaraju prostor za brže i snažnije povezivanje oko društveno relevantnih pitanja. Među platformama koje dominiraju ističe se My Voice My Choice, nastala kao građanska inicijativa koja se zalaže za pristup sigurnom i zakonitom pobačaju u Europskoj uniji.
Između profesionalnih ambicija, novih medijskih formata i jednog od najuzbudljivijih privatnih razdoblja u životu, Nikolina Ćosić danas stoji mirno, sigurno i svjesno svega što je prošla. Nakon godina provedenih pred kamerama Hrvatska radiotelevizija, gdje je kao urednica i voditeljica jednog od najgledanijih dnevnika u zemlji ostvarila djevojački san, priznaje da se najljepše promjene doista događaju onda kada odlučimo slušati sebe. Razdoblje televizijske prepoznatljivosti pamti kao dinamično, zahtjevno i istodobno iznimno lijepo poglavlje koje ju je profesionalno oblikovalo, ali i osobno ojačalo.
Kad se govori o modernom Eurosongu, teško je zaobići ime Käärijä, čovjeka koji je u samo nekoliko minuta nastupa uspio postati jedan od najvećih fenomena koje je ovo natjecanje iznjedrilo posljednjih godina. Finski glazbenik pravog imena Jere Pöyhönen na Eurosongu 2023. osvojio je publiku eksplozivnom pjesmom “Cha Cha Cha”, kombinacijom industrial metala, rapa, elektronike i potpuno nepredvidive scenske energije koja je prkosila svim pravilima klasične pop izvedbe. Iako nije odnio službenu pobjedu, gledatelji diljem Europe vrlo brzo počeli su ga doživljavati kao moralnog pobjednika natjecanja, a njegov nastup prerastao je u svojevrsni kulturni fenomen koji je nadživio samu Euroviziju.
Na Instagramu je podijelila seriju fotografija s putovanja po Siciliji, na kojima nosi elegantnu bijelu haljinu koja odiše ljetnom lakoćom i mediteranskim stilom.
Objava je izazvala brojne reakcije i poruke podrške pratitelja, posebno zato što glumica ratne strahote nije promatrala izdaleka, već ih je osobno proživjela.
