NASA Dragonfly zvuči kao znanstvena fantastika. Ali ova NASA-ina misija je stvarnost, piše Mashable.
Svemirska agencija lansirat će letjelicu veličine automobila do jednog od najintrigantnijih svjetova u našem Sunčevom sustavu, Saturnovog oceanom i dinama prekrivenog mjeseca, Titana. To je hladno carstvo u kojem metan, a ne voda, ispunjava jezera i mora i gdje dine vrve organskim sastojcima potrebnim za razvoj života (kakav poznajemo).
NASA Dragonfly istraživat će udaljeni Saturnov mjesec
Titanove dine prekrivene su ledeno-vodenom korom, omogućujući molekulama bogatim ugljikom da se miješaju s vodom. Ovaj svijet pruža pogled na rani stadij u razvoju Zemlje – i kako su se sastojci za život mogli razviti u takvim okruženjima. “Organske molekule su gradivni blokovi za život, a njihova prisutnost na Titanu pridonosi intrigi – koji su spojevi na Titanu i što bi mogli tvoriti?” pita se Sveučilišni laboratorij za primijenjenu fiziku, česti partner u NASA-inim misijama.
Titan u odnosu na planet oko kojega orbitira, Saturn.FOTO: PROFIMEDIA
NASA je utvrdila da je Dragonfly prošao preliminarne faze dizajna i 28. studenog odobrila početak konačne konstrukcije. Letjelica je posebno dizajnirana za ovu misiju, jer će istraživati stotine kilometara Titana. Tijekom planirane misije od skoro tri godine, Dragonfly će polijetati i slijetati na više lokacija dok istražuje “prebiotičke” uvjete koji su mogli osigurati nastanak života u našem Sunčevom sustavu.
“Ovo je stvarno jedino mjesto u Sunčevom sustavu koje ima ovakvu vrstu kemije”, rekla je za Mashable Elizabeth Turtle, planetarna znanstvenica u Laboratoriju za primijenjenu fiziku Sveučilišta Johns Hopkins i glavna istraživačica misije.
NASA Dragonfly provjerit će ima li na Titanu uvjeta za život
Iako je NASA Dragonfly prvenstveno dizajniran za pronalaženje ovih odgovora, također može procijeniti i može li Titan ugostiti žive organizme, a tražit će i potencijalne znakove života.
Letjelica Dragonfly trebala bi krenuti na svoj put 2028.FOTO: PROFIMEDIA
Dragonfly bi trebao biti lansiran 2028. Sletjet će na ekvatorijalni Titan, dom prostranih dina, sredinom 2030-ih. To je misija u malo poznati svijet sa svemirskom letjelicom koja može preletjeti oko deset kilometara dnevno na temperaturama koje padaju do -180°C.
“To je vrlo hladno okruženje“, rekla je Turtle. „Gotovo je nezamislivo hladno.“
Nedavno smo obilježili 115. Međunarodni dan žena – 8. ožujka od 1911. godine posvećujemo borbi za ženska prava, ravnopravnost spolova i društvo u kojem žene imaju jednake mogućnosti kao i muškarci. Od te smo 1911. napredovali – žene su izborile pravo glasa, pristup obrazovanju i tržištu rada, kao i zakonske zaštite od diskriminacije. I dok nam se čini da koračamo prema ravnopravnijoj budućnosti, novo je istraživanje ukazalo na zabrinjavajući trend – generacija Z pokazuje sve konzervativnije stavove o rodnim ulogama i sve češće dovodi u pitanje ideju ravnopravnosti spolova.
Polako nam se približava sezona alergija, no pelud, prašina i ambrozija nisu jedini mogući okidači ovih neugodnih reakcija. Iako možda zvuči suludo, na društvenim se mrežama nedavno pokrenula nova rasprava – sve više žena tvrdi da su alergične na svoje partnere.
Gotovo smo sigurni da velika većina onih koji imaju kućne ljubimce, a pritom uglavnom mislimo na pse jer znamo da mačke “vode svoju politiku”, vole kad se oni ušuškaju uz njih! Taj osjećaj, kao i kad ljubimac zijeva i priprema se za spavanje, neopisivo je sladak i umirujući. Stoga se često može čuti da spavanje u krevetu uz s kućne ljubimce pozitivno utječe na mentalno zdravlje vlasnika
Dok se društvene mreže često povezuju s osjećajem otuđenosti, one istodobno otvaraju prostor za brže i snažnije povezivanje oko društveno relevantnih pitanja. Među platformama koje dominiraju ističe se My Voice My Choice, nastala kao građanska inicijativa koja se zalaže za pristup sigurnom i zakonitom pobačaju u Europskoj uniji.
Između profesionalnih ambicija, novih medijskih formata i jednog od najuzbudljivijih privatnih razdoblja u životu, Nikolina Ćosić danas stoji mirno, sigurno i svjesno svega što je prošla. Nakon godina provedenih pred kamerama Hrvatska radiotelevizija, gdje je kao urednica i voditeljica jednog od najgledanijih dnevnika u zemlji ostvarila djevojački san, priznaje da se najljepše promjene doista događaju onda kada odlučimo slušati sebe. Razdoblje televizijske prepoznatljivosti pamti kao dinamično, zahtjevno i istodobno iznimno lijepo poglavlje koje ju je profesionalno oblikovalo, ali i osobno ojačalo.
Postoje lica koja pamtimo po vijestima koje su izgovarala, ali i ona koja pamtimo po načinu na koji su ih izgovarala. Među njima je i Tomislava Vučelić — godinama jedno od najuvjerljivijih i najsmirenijih prisustava informativnog programa Hrvatska radiotelevizija. U vremenu kada su televizijski studiji bili simbol sigurnosti i profesionalnog vrhunca, djelovalo je gotovo nezamislivo da netko s takve pozicije poželi tišinu umjesto reflektora. No upravo se to dogodilo.
Daleko smo dogurali od prvog vala feminizma početkom 20. stoljeća. Žene danas imaju više prava, izbora i vidljivosti nego ikada prije – pristup obrazovanju, radnom tržištu i javnom prostoru u zapadnim se zemljama više se ne dovodi u pitanje kao nekad. Ipak, unatoč svim tim pomacima, stvarna ravnopravnost i dalje je daleko od idealne – nasilje nad ženama i u 2026. je stvaran i vrlo relevantan problem, a vlasti u mnogim državama i dalje dovode u pitanje žensku autonomiju nad vlastitim tijelom. Tu je i nejednakost na radnom tržištu – ona je danas suptilnija nego prije pedeset, pa čak i dvadeset ili deset godina, ali zato i teže prepoznatljiva. Ta neravnopravnost i dalje snažno oblikuje svakodnevice žena diljem svijeta.
Veljača u Europi ima gotovo prepoznatljiv scenarij: jutra bez sunca, gradove obavijene sivim nebom i ulice na kojima se još uvijek osjeća težina zime. Upravo zato odlazak na drugi kraj svijeta u takvom trenutku djeluje gotovo nestvarno. Dok su europski gradovi još uvijek živjeli u zimskom ritmu, na indonezijskom otoku Bali zrak je već prije podne bio topao, more mirno, a temperatura se bez napora penjala iznad trideset stupnjeva.
U srcu Jadrana, gdje se povijest susreće s modernom energijom, Zadar ponovno potvrđuje svoj status grada u kojem moda, kultura i turizam skladno koegzistiraju. Peto izdanje modnog projekta ModernA, koje će se održati 31. ožujka 2026. u impresivnom prostoru Zadar Cruise Port-a, još jednom će pokazati kako kreativnost nema granica, okupljajući talentirane dizajnere, umjetnike, medije i zaljubljenike u modu na jednoj pisti. Ovaj projekt već nekoliko godina funkcionira kao svojevrsna platforma za mlade i etablirane autore, otvarajući vrata novim generacijama dizajnera i potičući dijalog između različitih segmenata kreativne industrije.
Pjevačica Andrea Šušnjara predstavila je svoju novu pjesmu, snažnu i emotivno nabijenu baladu pod nazivom “Ljubavni kockari”, koja je posebna ne samo po svojoj glazbenoj snazi već i po činjenici da se Andrea prvi put okušala kao autorica i glazbe i stihova, otkrivajući publici dijelove svoje duše koje dosad nije dijelila ni s kim. Dugo je ovu pjesmu čuvala samo za sebe, skrivajući skicu u ladici svojih osobnih zapisa i bilježnica, a onda je jedan tragičan događaj, gubitak njezinog voljenog psa Koka, probio sve emocionalne barijere i potaknuo je da u vrlo kratkom vremenu dovrši pjesmu, pretvarajući bol u stvaralačku snagu koja je djelovala gotovo terapeutski.
U vremenu kada moda sve češće balansira između izražajne estetike i funkcionalnosti svakodnevice, dizajnerica Marta Buzolić Pičuljan kroz svoj brend MB by Marta Buzolić ponovno donosi kolekciju koja jasno pokazuje koliko snažna silueta može biti istovremeno odvažna i nosiva. Nova kolekcija za prijelaznu sezonu osmišljena je kao promišljena igra strukture, materijala i detalja, u kojoj svaki komad odjeće ima jasno definiranu formu, ali i prostor za osobnu interpretaciju onoga tko ga nosi.
Proljeće 2026. u svijetu frizura izgleda kao fini sklad između tradicije i zabavne igre teksturom. Dominiraju frizure koje plešu na granici između prošlosti i sadašnjosti: teksturirani slojevi koji prizivaju vintage chic, ali u novoj formi.
