Prokrastinacija, odnosno odugovlačenje, čest je problem koji negativno utječe na produktivnost, radne rezultate, san i razinu stresa. Najčešće je izazvana strahom od neuspjeha, manjkom motivacije ili osjećajem preopterećenosti.
Prvi koraci u rješavanju ovog problema uključuju prepoznavanje uzroka odugovlačenja, postavljanje izvedivih ciljeva i razvijanje boljih radnih navika.
Ovo je jedna od najučinkovitijih strategija za smanjivanje prokrastinacije
Jedna od najučinkovitijih strategija za smanjenje prokrastinacije jest razbijanje velikih zadataka na manje dijelove. Kada se posao podijeli na manje segmente, lakše je započeti i održati kontinuitet rada. Pomažu i tehnike vremenskog upravljanja poput Pomodoro metode (rad u intervalima od 25 minuta s kratkim pauzama) ili pravila dvije minute (ako za obaviti zadatak trebate manje od dvije minute, obavite ga odmah).
Eliminacija ometanja ključna je za održavanje fokusa. Isključivanje obavijesti na mobitelu, uključivanje zrakoplovnog načina rada te organiziranje radnog prostora mogu značajno smanjiti faktore koji odvlače pažnju. Također, preporučuje se smanjenje buke, poput isključivanja televizora ili radija, te osiguravanje adekvatnog osvjetljenja u prostoriji.
Male nagrade mogu pomoći u smanjivanju prokrastinacije
Važno je znati kada uzeti pauzu, jer forsiranje rada u nepovoljnom mentalnom stanju može biti kontraproduktivno. Postavljanje malih nagrada nakon određenih zadataka može pomoći u održavanju motivacije.
To može biti kratki odmor, omiljena grickalica ili nekoliko minuta na društvenim mrežama – važno je stvoriti sustav u kojem mozak prepoznaje da trud donosi nagradu.
Dosljedna primjena ovih metoda može pomoći u smanjenju prokrastinacije i povećanju produktivnosti, što dugoročno vodi prema uspješnijem i uravnoteženijem radu.
Nekad smo s pomalo superiornim osmijehom gledali američke filmove i mislili: „Aww, kako slatko, ali to kod nas nikad ne bi prošlo.“ Danas? Danas Europom paradiraju kolone automobila okićenih ružičastim i plavim balonima, dok mladi par u Zagrebu, Pragu ili Milanu pritišće tipku koja će – uz dim, konfete i svjetlosne efekte vrijedne polufinala Eurosonga – otkriti je li njihova beba on ili ona.
Čim otvorite oči, ruke se već refleksno pružaju prema telefonu. Alarm utihne, a vi, napola još sanjivi, već kucate po ekranu. Provjeravate poruke, pregledavate Instagram, skrolate TikTok – a da i ne ustanete iz kreveta. Možda mislite: „Samo malo, brzo ću pogledati...“ No, što ako vam kažemo da upravo taj ‘mali trenutak’ može upropastiti cijelo jutro?
Petra Pinjuh danas je ime koje izaziva znatiželju i divljenje, ali njezin put do coacha za partnerske veze i seksulanost nije bio klasičan, niti očekivan. Iza nje stoji uspješna korporativna karijera, godine vođenja timova i postizanja ciljeva u svijetu prodaje, ali i duboka spoznaja da „savršeno“ izvana ne znači ispunjeno iznutra. Upravo to nezadovoljstvo, pomiješano s intuicijom i strašću za ljudskim odnosima, dovelo ju je do odluke da napusti siguran posao i zakorači u svijet koji mnogi još uvijek smatraju tabuom.
Ako ste milenijalac – osoba rođena između 1981. i 1996. godine – možda ćete se osjećati prozvano jer postoji fenomen koji je upravo vas stavio pod lupu: millennial pause.
Postoji trenutak na internetu koji otkriva više o našoj dobi nego sve ankete zajedno. Nije to filter, ni emoji, ni traper kroj iz ormara – nego način na koji pritišćemo “record” i kako se izgledamo u prvih par sekundi videa.
Ghosting, gaslighting, negging… kao da popis toksičnih ljubavnih trendova nije već dovoljno dug, na scenu je stigao još jedan – quiet dumping. Najkraće rečeno, riječ je o ljubavnom ponašanju koje kombinira pasivnu agresiju quiet quittinga iz poslovnog svijeta i emocionalnu okrutnost ghostinga, ali uz daleko suptilniju, dugotrajniju i često bolniju metodu prekida.
Postoji nešto gotovo meditativno u darivanju biljke – osobito one koja je u isto vrijeme i skulptura, i dizajnerski predmet, i živi podsjetnik na pažnju koju ste nekome posvetili. Upravo zato posljednjih godina sve više kreativnih duša otkriva ljepotu kokedama, delikatnih zelenih kugli omotanih mahovinom koje izgledaju kao da lebde između prirode i umjetnosti.
Nakon gotovo tisuću dana šutnje, potresa i dugotrajnih radova, jedan od najintimnijih prostora hrvatske kulturne baštine ponovno će oživjeti: Atelijer Meštrović sredinom prosinca otvara svoja vrata s novim stalnim postavom, promišljenim s iznimnom pažnjom i dubokim poštovanjem prema životu i djelu Ivana Meštrovića.
Britanski PR stručnjak tvrdi da su Harryjeve šale i medijski nastupi postali neučinkoviti te znak gubitka identiteta nakon odlaska iz kraljevske obitelji.
Glumac otkriva kako je politički govor o Tibetu doveo do dvadesetogodišnje zabrane prisustvovanja Oscaru i zašto nikada nije požalio što ga je izrekao.