Identitet Jacka Trbosjeka oduvijek je bio misterij s kojim su se policija, a kasnije i obožavatelji istinitih kriminalističkih priča, neprestano suočavali.
Tijekom godina pojavili su se razni navodi, uključujući sumnju da bi mogao biti unuk kraljice Viktorije ili poznati francuski slikar. Mnoge su osobe imenovane kao mogući osumnjičenici za pravi identitet ovog zlog serijskog ubojice, no tko god on bio, sada je već davno preminuo.
Većina onoga što znamo o Trbosjeku odnosi se na pet njegovih potvrđenih žrtava, a dokazi o jednoj od njih naveli su autora da tvrdi kako je konačno ‘otkrio’ čovjeka iza ovih zločina.
Jedan čovjek tvrdi da je ovo Jack Trbosjek
Četvrta Trbosjekova žrtva bila je žena po imenu Catherine Eddowes, koja je pronađena mrtva 30. rujna 1888. godine, iste noći kada je Trbosjek ubio i Elizabeth Stride.
Na mjestu Eddowesina ubojstva pronađen je šal koji je jedan od policajaca uzeo i odnio kući, a taj je šal kasnije završio na aukciji. Kupio ga je Russell Edwards. Edwards je proveo DNK test na šalu i pronašao mrlje krvi i sjemena, pri čemu je krv odgovarala potomku pokojne Eddowes.
Prema informacijama iz lista Mirror, Edwards tvrdi da su mrlje sjemena DNK pokazuju podudaranje s daljnjim rođakom jednog od najistaknutijih osumnjičenika za Trbosjeka, Aarona Kosminskog.
Edwards je napisao knjigu pod naslovom Naming Jack the Ripper u kojoj je Kosminskog identificirao kao zloglasnog serijskog ubojicu, a sada je objavio novu knjigu pod nazivom Naming Jack the Ripper: The Definitive Reveal.
U svojoj knjizi ponovno pokazuje prstom na Kosminskog, pišući kako su policajci vjerovali da on gaji ‘veliku mržnju prema ženama, posebno prema prostitutkama, i da ima jake ubilačke sklonosti’.
Neki misle da Poljak ipak nije bio Jack Trbosjek
Međutim, tvrdnje o DNK dokazima sa šala tijekom godina su osporavane. Godine 2014., stručnjak za Trbosjeka Andrew Smith izjavio je kako za rješavanje ovog slučaja ‘trebamo forenzičke dokaze, a njih nema’, te da je ‘vrlo malo vjerojatno’ da DNK dokazi na šalu nisu bili kontaminirani tijekom godina.
Mick Reed sa Sveučilišta Novog Engleska napisao je u The Conversation da je autentičnost šala pod sumnjom i da je ovaj slučaj još uvijek otvoren. Edwards je angažirao dr. Jarija Louhelainena s Liverpool John Moores University da izvrši forenzičku analizu šala, no u vrijeme prvog DNK testa, The Independent je izvijestio da su brojni stručnjaci naveli da je došlo do ‘serijske DNK pogreške’.
Tvrdili su da je napravio ‘pogrešku u nomenklaturi’, koja bi, da je ispravljena, DNK povezala s ‘više od 99 posto ljudi europskog podrijetla’.
Mislite li da je slučaj Trbosjeka konačno riješen, ili vam se čini da pravi identitet Jacka i dalje ostaje misterij?
Nekad smo s pomalo superiornim osmijehom gledali američke filmove i mislili: „Aww, kako slatko, ali to kod nas nikad ne bi prošlo.“ Danas? Danas Europom paradiraju kolone automobila okićenih ružičastim i plavim balonima, dok mladi par u Zagrebu, Pragu ili Milanu pritišće tipku koja će – uz dim, konfete i svjetlosne efekte vrijedne polufinala Eurosonga – otkriti je li njihova beba on ili ona.
Čim otvorite oči, ruke se već refleksno pružaju prema telefonu. Alarm utihne, a vi, napola još sanjivi, već kucate po ekranu. Provjeravate poruke, pregledavate Instagram, skrolate TikTok – a da i ne ustanete iz kreveta. Možda mislite: „Samo malo, brzo ću pogledati...“ No, što ako vam kažemo da upravo taj ‘mali trenutak’ može upropastiti cijelo jutro?
Petra Pinjuh danas je ime koje izaziva znatiželju i divljenje, ali njezin put do coacha za partnerske veze i seksulanost nije bio klasičan, niti očekivan. Iza nje stoji uspješna korporativna karijera, godine vođenja timova i postizanja ciljeva u svijetu prodaje, ali i duboka spoznaja da „savršeno“ izvana ne znači ispunjeno iznutra. Upravo to nezadovoljstvo, pomiješano s intuicijom i strašću za ljudskim odnosima, dovelo ju je do odluke da napusti siguran posao i zakorači u svijet koji mnogi još uvijek smatraju tabuom.
Ako ste milenijalac – osoba rođena između 1981. i 1996. godine – možda ćete se osjećati prozvano jer postoji fenomen koji je upravo vas stavio pod lupu: millennial pause.
Postoji trenutak na internetu koji otkriva više o našoj dobi nego sve ankete zajedno. Nije to filter, ni emoji, ni traper kroj iz ormara – nego način na koji pritišćemo “record” i kako se izgledamo u prvih par sekundi videa.
Ghosting, gaslighting, negging… kao da popis toksičnih ljubavnih trendova nije već dovoljno dug, na scenu je stigao još jedan – quiet dumping. Najkraće rečeno, riječ je o ljubavnom ponašanju koje kombinira pasivnu agresiju quiet quittinga iz poslovnog svijeta i emocionalnu okrutnost ghostinga, ali uz daleko suptilniju, dugotrajniju i često bolniju metodu prekida.
U svijetu mode, gdje se vizije mijenjaju brže nego se ispisuju trendovski manifesti, odlazak darija vitalea iz versacea u manje od godinu dana djeluje poput munje koja nakratko rasiječe nebo pa nestane, ostavljajući za sobom više pitanja nego odgovora. Njegov kratki mandat pretvorio se u fantastično zgusnutu priču o ambiciji, industrijskim tektonskim poremećajima, estetskim sudarima i suptilnim političkim turbulencijama koje rijetko dospiju na površinu. A ipak, svaki detalj otkriva novu perspektivu o tome kako se velika modna kuća nosi s vlastitom prošlošću i budućnošću, pogotovo u trenutku kad promjena vlasništva neminovno pomiče sve unutarnje kotačiće.
Američka voditeljica otvoreno podržala zakon koji će zabraniti korištenje društvenih mreža mladima do 16 godina i poručila da taj potez štiti djecu od ovisnosti, pornografije i gubitka socijalnih vještina.