“Radim da bih živio, ne živim da bih radio”, nepoznati citat jednog od pripadnika generacije Z najbolje opisuje životnu filozofiju najmlađih članova društva. Oni su posvećeni kreiranju svog najboljeg životnog stila – posebno kad je u pitanju ravnoteža između privatnog i poslovnog života – i u tom segmentu starije generacije mogu uzeti bilježnicu i zapisati par mudrosti mladih. Mi jesmo…
S vremenom se jaz između generacija drastično povećao, a jedna generacija koja ostavlja značajan trag u društvu je generacija Z. Rođeni nakon 1995./1996. godine, ti su mladi prva generacija koja nije upoznala svijet bez interneta; njihov je identitet dodatno oblikovan klimatskim promjenama, recesijom i pandemijom COVID-a. Odrastajući 2020-ih, promatrali su svoje roditelje, djedove i bake kako žive pod parolom “život je borba”. Svjedočili su tome kako nakon posla dolaze kući premoreni u kasnim večernjim satima, kako se nose s financijskim problemima, kako rješavaju probleme na tradicionalniji i staromodniji način, bez prostora za polemikom. Učili su na primjeru starijih i odlučili posložiti svoj život drukčije. Unatoč kritikama koje često dobivaju zbog nebuloznih TikTok izazova, stalnog pokretanja novih trendova na društvenim mrežama i kontroverznih aktivističkih prosvjeda, postoje neke njihove osobine koje bi bilo dobro prigrliti, a posebno kad je riječ o odnosu prema poslu i brizi o sebi.
Lekcija #1: Ravnoteža između privatnog i poslovnog
Hashtag “posao za lijene djevojke” (#lazygirljobs) ima više od 12 milijuna pregleda videozapisa na TikToku. Na prvi pogled, ovaj termin može imati negativan prizvuk. Međutim, generacija Z time opisuje svoju želju za poslom zahvaljujući kojem ima finu plaću, pristojne benefite i radno vrijeme bez prekovremenih sati. Takav pristup radu i zahtjevi od strane poslodavca nisu ništa novo. Nekoć su radnici tretirali posao na isti način, a tek se u posljednjih par desetljeća granica između posla i doma “zamaglila”. Zato se ovaj trend, generacijama koje svoju vlastitu vrijednost vežu uz napredovanje u karijeri, može činiti kao nedostatak ambicije ili truda. No time generacija Z jednostavno želi odvojiti posao od vlastitog identiteta i ispunjenje tražiti izvan radnog vremena. Tvrde da bi takva karijera mogla prevenirati bolesti uzrokovane stresom, kao i sindrom sagorijevanja, s kojim se suočavaju mnogi milenijci. Uz masovna otpuštanja dobrih i lojalnih zaposlenika, o čemu svjedočimo u posljednja dva desetljeća, zar ne bi bilo dobro naučiti kako je dobro voljeti svoj posao, ali da se ne bi cijeli vaš život trebao vrtjeti oko njega?
Budite kao generacija Z: Redefinirajte ono što za vas znači ispunjen i uspješan život, ali ne na temelju novca (posla) kao valute, već vaše osobne dobrobiti. Njegujte hobije, obiteljski i društveni život – vaš posao niste vi. Svaki dan napravite nešto za sebe, ma kako se sitnim činilo. Konačno, odustanite od savršenstva – želja da sve stignete stvara velik stres.
Lekcija #2: Postavljanje granica
Generacija Z traži plaćeni dopust zbog brige o svom mentalnom zdravlju, hibridni rad ili rad na daljinu te veću inkluzivnost. Ako to ne dobiju, dat će otkaz, kako je pokazalo prošlogodišnje istraživanje platforme TalentLMS. U međuvremenu, dok ne bude po njihovom, iskoristit će svoj najveći dar svijetu – “tiho odustajanje”. To znači da postaju manje angažirani i prestaju raditi sve ono što je više od nužnog; ne ostaju prekovremeno da bi nešto završili (uvijek postoji sutradan) i odbijaju učiniti nešto za što nisu plaćeni. Sinonim za ovo mogao bi biti – postavljanje granica. I zato takav pristup poslu nije nužno lijenost ili nemarnost već prioritiziranje vlastitog života. Generacija Z nije opsjednuta svojim poslom, naučili su postaviti zdrave granice, zauzeti se za sebe i reći “ne” poslodavcu za razliku od milenijaca koji su poznati kao people pleaseri, često nauštrb sebe.
Budite kao generacija Z: Objektivno procijenite svoje granice i napravite listu stvari kojima beskompromisno kažete “ne”, a zatim ih profesionalno iskomunicirajte s nadređenima. Zatražite pomoć ili delegirajte poslove; ignorirajte poslovnu e-poštu poslanu izvan radnog vremena. Nemojte svojevoljno preuzimati dodatan posao osim ako za to niste plaćeni.
Lekcija #3: Briga o fizičkom zdravlju
Dok su milenijci navikli uživati u fast foodu, kampanjski se upisati u teretanu u proljeće ili s večernjeg izlaska otići ravno na posao, današnji mladi svom fizičkom zdravlju pristupaju puno pametnije. Studija Berenberg Research portala pokazala je da generacija Z pije 20 posto manje alkohola od milenijaca, a manje je onih i koji puše. Puno više vode računa i o svojoj prehrani u odnosu na prethodne generacije. Mnogi se, brinući se za svoje zdravlje, ali i o zdravlju planeta, odlučuju za veganski stil prehrane. Globalno istraživanje fitness kompanije Les Mills pokazalo je i da generacija Z vježba češće i redovitije od starijih – njih čak 87 posto vježba najmanje tri puta tjedno. Da bi održali kondiciju, ne treba im članstvo u fitness centru ili osobni trener jer mnogi od njih (navikli štedjeti), zahvaljujući nizu besplatnih aplikacija i tutorijala, vježbaju samostalno kod kuće. Dok se većina pripadnika prethodnih generacija počinje brinuti o svome tijelu tek kad nešto “zašteka”, ovi su mladi, i prije nego što su napunili 25, shvatili da je briga za zdravlje maraton, a ne sprint.
Budite više kao gen Z: Počnite vježbati (kod kuće) – redovito, nekoliko puta tjedno, tijekom cijele godine, a ne samo da biste “isklesali” trbušnjake prije odlaska na more. Ne brojite samo kalorije, mudrije planirajte svoje jelovnik i izbjegavate prerađene namirnice, a o alkoholu i cigaretama ne trebamo ni govoriti.
Lekcija #4: Briga o mentalnom zdravlju
Za razliku od prethodnih generacija, koje su navikle potiskivati svoje emocije i u čijem se rječniku uvriježio engleski termin burnout, generacija Z svjesna je važnosti mentalnog zdravlja. Stručnjaci navode da se većina njih trudi i jako puno radi, ali se suočavaju s izgaranjem i problemima mentalnog zdravlja, kao što su depresija i anksioznost. Samo 45 posto pripadnika generacije Z izjavilo je da je njihovo mentalno zdravlje “vrlo dobro” ili “izvrsno”, podaci su istraživanja koje je 2018. godine provela Američka psihološka udruga. Mladi se suočavaju s kroničnim stresom u obliku racionalnih strahova – klimatskih promjena, studentskih dugova, globalne politike, nestabilnog tržišta rada, a internet tu situaciju čini još gorom. Od tragičnih vijesti do praćenja tuđih života na društvenim mrežama, tuga, usamljenost i nisko samopouzdanje samo su neki od problema s kojima se suočavaju. Zbog svega toga, više nego bilo koja generacija do sada, rano su spoznali da se moraju pobrinuti za svoje mentalno zdravlje. No oni se ne srame svojih problema, ne pretvaraju se da je sve u redu ili da će problemi nestati sami od sebe dok ne postane neizdrživo ili ne dobiju dijagnozu burnouta ili anksioznosti. Javno progovaraju o svojim mentalnim problemima i ne libe se potražiti stručnu pomoć.
Budite više kao gen Z: Educirajte se o mentalnom zdravlju, naučite što je dobro, a što loše za vas. Na internetu (ali i u Ljepoti&zdravlju) imate na raspolaganju niz tehnika i metoda posvećenih mindfulnessu i wellbeingu. Ako vas nešto muči, “otvorite” se bliskim prijateljima i obitelji, a ako se suočavate s problemima kojima možda niste dorasli, nemojte se libiti zatražiti stručnu pomoć.
Lekcija #5 : Pokretanje vlastitog posla
Odrastajući uz utjecaj društvenih medija, mladi više ne sanjaju, kao djeca nekoć, da postanu astronauti ili frizeri već influenceri – ili slično. Rano su spoznali da postoje lakši (i zabavniji) načini zarade. I zato su ozbiljni u svojim namjerama da postanu sam svoj šef ili, barem, “slobodnjak”. Prema pisanju online časopisa “Startups”, 67 posto mladih odraslih opisuje rad za nekoga kao svoju “najgoru noćnu moru”, a najmanje 50-65 posto ispitanika u dobi od 16 do 25 godina želi biti poduzetnik ili pokrenuti vlastiti posao, kako pokazuju različita istraživanja. Ne samo da generacija Z žudi za većom slobodom, u obliku samostalnosti, kreativnosti i fleksibilnosti po pitanju radnog vremena, ovo istraživanje pokazuje i koliko su razočarani tradicionalnim poslovima “od 9 do 5”. S obzirom na to da se ne boje riskirati, i da su zarana počeli brusiti svoj poduzetnički duh (mnogi žongliraju s nekoliko poslića istodobno, a neka istraživanja pokazuju da zarađuju više od milenijaca) te spremnošću na učenje novih vještina, ne sumnjamo da ćemo se sve više susretati s njihovim inovativnim poslovnim idejama koje mijenjaju konvencionalno poimanje karijere.
Budite više kao gen Z: Educirajte se na online platformama, prigrlite nove tehnologije, razmišljajte izvan okvira, pokrenite svoj posao ili hobi pretvorite u dodatan izvor zarade. U svemu tome, budite društveno odgovorni i inkluzivni te pokušajte napraviti pozitivnu promjenu u svijetu – to je jedna od glavnih filozofija koja pokreće generaciju Z.
Nakon dana ispunjenih druženjima, neredovitim snom, teškom hranom i stalnim izmjenama emocija, povratak u svakodnevicu često djeluje naglo, gotovo nasilno. Alarm ponovno zvoni prerano, obaveze se gomilaju, a tijelo i um još uvijek zaostaju negdje između posljednjeg druženja i želje za tišinom. Taj prijelaz iz blagdanskog kaosa u realnost mnogima predstavlja veći izazov od samih slavlja, jer zahtijeva istovremenu fizičku stabilizaciju i mentalno prizemljenje.
Obiteljske proslave često su jedinstvena kombinacija radosti, tradicije, zajedništva, ali i stresa, napetosti i neočekivanih situacija. Bilo da je riječ o Božiću, rođendanu, godišnjici ili novogodišnjoj večeri, okupljanje članova obitelji može brzo eskalirati u niz izazova – od neugodnih pitanja, preko suptilnih sukoba, do kaotične atmosfere koja prijeti da pokvari veselje. Za one koji žele preživjeti ovakve situacije, postoje učinkovite strategije koje kombiniraju diplomaciju, smirenost i osobnu taktiku, a koje vam omogućuju da proslava prođe mirno i bez nepotrebnog stresa.
Nakon razdoblja intenzivnih druženja, kasnih večeri i pretjerivanja u hrani i piću, tijelo i um često šalju jasne signale da im je potreban predah. Dani poslije fešte nisu samo fizički oporavak, već i prilika za vraćanje ravnoteže, usporavanje tempa i ponovno povezivanje sa sobom. Iako se često doživljavaju kao gubitak vremena ili lijenost, upravo su ti trenuci ključni za regeneraciju i dugoročno očuvanje energije.
Nije svatko ljubitelj velikih proslava, glasne glazbe i prenatrpanih prostora. Za mnoge, ideja da ostatak večeri provode kod kuće može zvučati dosadno, no zapravo to može postati prilika za stvaranje istinskog luksuznog iskustva za sebe. Samotna večer ne mora značiti prazninu ili izolaciju – ona može biti prostor opuštanja, introspektivnog užitka i male, osobne ceremonije koju rijetko imamo priliku prakticirati u užurbanom životu.
Dok se vani izmjenjuju pozivi na tulume, glasne večeri i društvena očekivanja, sve je više onih koji svjesno biraju ostati sami i pritom se osjećati dobro. Solitarna zabava odavno više nije znak povlačenja ili nedostatka društvenog života, već svjestan izbor koji omogućuje mir, kontrolu nad vlastitim vremenom i dublje povezivanje sa sobom. Kada se pravilno osmisli, večer provedena u samoći može biti jednako ispunjavajuća, zabavna i regenerirajuća kao i najuzbudljiviji izlazak.
Tulum kao društveni događaj često dolazi s nepisanim pravilima ponašanja, a jedno od najglasnijih je očekivanje da ćeš u nekom trenutku završiti na plesnom podiju. Glazba je glasna, svjetla su prigušena, atmosfera je užarena, a pritisak da se „opustiš“ i zaplešeš nerijetko stvara nelagodu kod onih koji tulume doživljavaju drukčije. Ne vole svi ples, ne osjećaju se svi ugodno u gomili i ne pronalaze svi zadovoljstvo u istoj vrsti zabave, no to ne znači da ne mogu uživati u večeri ili da su na pogrešnom mjestu.
Svi smo barem jednom osjetili posljedice previše proslave, čaša i dobro raspoloženje koje se pretvorilo u jutro koje želimo što prije zaboraviti. Mamurluk je ne samo fizički izazov, već i mentalni, jer utječe na koncentraciju, raspoloženje i sposobnost da normalno funkcioniramo tijekom dana. No, postoji niz praktičnih trikova, jednostavnih recepata i mini rituala koji mogu značajno ublažiti neugodne simptome i omogućiti vam da preživite dan poslije gotovo bez drame.
Svaka nova godina donosi val očekivanja, a s njom i neizbježna tema – novogodišnje odluke. Dok društvene mreže, kolege i prijatelji s entuzijazmom planiraju svoje ciljeve, mnogi se osjećaju pod pritiskom da i sami krenu u transformaciju, čak i kada im to u trenutku života nije prioritet. Za one koji žele sačuvati mir i vlastiti ritam, a ne biti preplavljeni vanjskim pritiscima, postoji niz strategija kako preživjeti ovu sezonsku „obavezu“ bez osjećaja krivnje ili stresa.
Dalibor Petko je ime koje je već godinama sinonim za hrvatsku medijsku scenu, osobito za radijske i televizijske emisije koje spajaju glazbu i zabavu. Njegova karijera započela je još u srednjoj školi, kada je prvi put preuzeo voditeljsku ulogu i otkrio da ga scena ispunjava na način koji nijedan školski predmet nije mogao. Kao dijete introverta koji je u sebi nosio glasnog ekstroverta, Dalibor je pronašao svoj put kroz improvizaciju i prisutnost pred publikom.
U trenutku kada je objavljeno da je među 24 odabrana izvođača Dore 2026, Karolina Ilić doživjela je ono što mnogi mladi glazbenici sanjaju godinama. Za nju to nije bio tek prolazak na nacionalni izbor, nego potvrda da njezin autorski rad, identitet i glazbena vizija imaju svoje mjesto na velikoj pozornici. Radost i uzbuđenje ubrzo su, međutim, zamijenjeni neočekivanim obratom.
Nakon uspješnih singlova „Led“ i „Fantazija“, dvojac Grše i Miach vraća se na glazbenu scenu novim zajedničkim projektom – pjesmom „Sante“, praćenom videospotom koji je danas službeno objavljen. Ova treća suradnja potvrđuje status dvojca kao jednog od najprepoznatljivijih i najuspješnijih tandema domaće glazbene scene, spajajući prepoznatljivu zvučnu estetiku s upečatljivim vizualnim identitetom.
