Što možemo naučiti od generacije Z?

S vremenom se jaz između generacija drastično povećao, a jedna generacija koja ostavlja značajan trag u društvu je generacija Z. Rođeni nakon 1995./1996. godine, ti su mladi prva generacija koja nije upoznala svijet bez interneta; njihov je identitet dodatno oblikovan klimatskim promjenama, recesijom i pandemijom COVID-a. Odrastajući 2020-ih, promatrali su svoje roditelje, djedove i bake kako žive pod parolom “život je borba”. Svjedočili su tome kako nakon posla dolaze kući premoreni u kasnim večernjim satima, kako se nose s financijskim problemima, kako rješavaju probleme na tradicionalniji i staromodniji način, bez prostora za polemikom. Učili su na primjeru starijih i odlučili posložiti svoj život drukčije. Unatoč kritikama koje često dobivaju zbog nebuloznih TikTok izazova, stalnog pokretanja novih trendova na društvenim mrežama i kontroverznih aktivističkih prosvjeda, postoje neke njihove osobine koje bi bilo dobro prigrliti, a posebno kad je riječ o odnosu prema poslu i brizi o sebi.

Lekcija #1: Ravnoteža između privatnog i poslovnog

Hashtag “posao za lijene djevojke” (#lazygirljobs) ima više od 12 milijuna pregleda videozapisa na TikToku. Na prvi pogled, ovaj termin može imati negativan prizvuk. Međutim, generacija Z time opisuje svoju želju za poslom zahvaljujući kojem ima finu plaću, pristojne benefite i radno vrijeme bez prekovremenih sati. Takav pristup radu i zahtjevi od strane poslodavca nisu ništa novo. Nekoć su radnici tretirali posao na isti način, a tek se u posljednjih par desetljeća granica između posla i doma “zamaglila”. Zato se ovaj trend, generacijama koje svoju vlastitu vrijednost vežu uz napredovanje u karijeri, može činiti kao nedostatak ambicije ili truda. No time generacija Z jednostavno želi odvojiti posao od vlastitog identiteta i ispunjenje tražiti izvan radnog vremena. Tvrde da bi takva karijera mogla prevenirati bolesti uzrokovane stresom, kao i sindrom sagorijevanja, s kojim se suočavaju mnogi milenijci. Uz masovna otpuštanja dobrih i lojalnih zaposlenika, o čemu svjedočimo u posljednja dva desetljeća, zar ne bi bilo dobro naučiti kako je dobro voljeti svoj posao, ali da se ne bi cijeli vaš život trebao vrtjeti oko njega?

Budite kao generacija Z: Redefinirajte ono što za vas znači ispunjen i uspješan život, ali ne na temelju novca (posla) kao valute, već vaše osobne dobrobiti. Njegujte hobije, obiteljski i društveni život – vaš posao niste vi. Svaki dan napravite nešto za sebe, ma kako se sitnim činilo. Konačno, odustanite od savršenstva – želja da sve stignete stvara velik stres.

Lekcija #2: Postavljanje granica

Generacija Z traži plaćeni dopust zbog brige o svom mentalnom zdravlju, hibridni rad ili rad na daljinu te veću inkluzivnost. Ako to ne dobiju, dat će otkaz, kako je pokazalo prošlogodišnje istraživanje platforme TalentLMS. U međuvremenu, dok ne bude po njihovom, iskoristit će svoj najveći dar svijetu – “tiho odustajanje”. To znači da postaju manje angažirani i prestaju raditi sve ono što je više od nužnog; ne ostaju prekovremeno da bi nešto završili (uvijek postoji sutradan) i odbijaju učiniti nešto za što nisu plaćeni. Sinonim za ovo mogao bi biti – postavljanje granica. I zato takav pristup poslu nije nužno lijenost ili nemarnost već prioritiziranje vlastitog života. Generacija Z nije opsjednuta svojim poslom, naučili su postaviti zdrave granice, zauzeti se za sebe i reći “ne” poslodavcu za razliku od milenijaca koji su poznati kao people pleaseri, često nauštrb sebe.

Budite kao generacija Z: Objektivno procijenite svoje granice i napravite listu stvari kojima beskompromisno kažete “ne”, a zatim ih profesionalno iskomunicirajte s nadređenima. Zatražite pomoć ili delegirajte poslove; ignorirajte poslovnu e-poštu poslanu izvan radnog vremena. Nemojte svojevoljno preuzimati dodatan posao osim ako za to niste plaćeni.

Lekcija #3: Briga o fizičkom zdravlju

Dok su milenijci navikli uživati u fast foodu, kampanjski se upisati u teretanu u proljeće ili s večernjeg izlaska otići ravno na posao, današnji mladi svom fizičkom zdravlju pristupaju puno pametnije. Studija Berenberg Research portala pokazala je da generacija Z pije 20 posto manje alkohola od milenijaca, a manje je onih i koji puše. Puno više vode računa i o svojoj prehrani u odnosu na prethodne generacije. Mnogi se, brinući se za svoje zdravlje, ali i o zdravlju planeta, odlučuju za veganski stil prehrane. Globalno istraživanje fitness kompanije Les Mills pokazalo je i da generacija Z vježba češće i redovitije od starijih – njih čak 87 posto vježba najmanje tri puta tjedno. Da bi održali kondiciju, ne treba im članstvo u fitness centru ili osobni trener jer mnogi od njih (navikli štedjeti), zahvaljujući nizu besplatnih aplikacija i tutorijala, vježbaju samostalno kod kuće. Dok se većina pripadnika prethodnih generacija počinje brinuti o svome tijelu tek kad nešto “zašteka”, ovi su mladi, i prije nego što su napunili 25, shvatili da je briga za zdravlje maraton, a ne sprint.

Budite više kao gen Z: Počnite vježbati (kod kuće) – redovito, nekoliko puta tjedno, tijekom cijele godine, a ne samo da biste “isklesali” trbušnjake prije odlaska na more. Ne brojite samo kalorije, mudrije planirajte svoje jelovnik i izbjegavate prerađene namirnice, a o alkoholu i cigaretama ne trebamo ni govoriti.

Lekcija #4: Briga o mentalnom zdravlju

Za razliku od prethodnih generacija, koje su navikle potiskivati svoje emocije i u čijem se rječniku uvriježio engleski termin burnout, generacija Z svjesna je važnosti mentalnog zdravlja. Stručnjaci navode da se većina njih trudi i jako puno radi, ali se suočavaju s izgaranjem i problemima mentalnog zdravlja, kao što su depresija i anksioznost. Samo 45 posto pripadnika generacije Z izjavilo je da je njihovo mentalno zdravlje “vrlo dobro” ili “izvrsno”, podaci su istraživanja koje je 2018. godine provela Američka psihološka udruga. Mladi se suočavaju s kroničnim stresom u obliku racionalnih strahova – klimatskih promjena, studentskih dugova, globalne politike, nestabilnog tržišta rada, a internet tu situaciju čini još gorom. Od tragičnih vijesti do praćenja tuđih života na društvenim mrežama, tuga, usamljenost i nisko samopouzdanje samo su neki od problema s kojima se suočavaju. Zbog svega toga, više nego bilo koja generacija do sada, rano su spoznali da se moraju pobrinuti za svoje mentalno zdravlje. No oni se ne srame svojih problema, ne pretvaraju se da je sve u redu ili da će problemi nestati sami od sebe dok ne postane neizdrživo ili ne dobiju dijagnozu burnouta ili anksioznosti. Javno progovaraju o svojim mentalnim problemima i ne libe se potražiti stručnu pomoć.

Budite više kao gen Z: Educirajte se o mentalnom zdravlju, naučite što je dobro, a što loše za vas. Na internetu (ali i u Ljepoti&zdravlju) imate na raspolaganju niz tehnika i metoda posvećenih mindfulnessu i wellbeingu. Ako vas nešto muči, “otvorite” se bliskim prijateljima i obitelji, a ako se suočavate s problemima kojima možda niste dorasli, nemojte se libiti zatražiti stručnu pomoć.

Lekcija #5 : Pokretanje vlastitog posla

Odrastajući uz utjecaj društvenih medija, mladi više ne sanjaju, kao djeca nekoć, da postanu astronauti ili frizeri već influenceri – ili slično. Rano su spoznali da postoje lakši (i zabavniji) načini zarade. I zato su ozbiljni u svojim namjerama da postanu sam svoj šef ili, barem, “slobodnjak”. Prema pisanju online časopisa “Startups”, 67 posto mladih odraslih opisuje rad za nekoga kao svoju “najgoru noćnu moru”, a najmanje 50-65 posto ispitanika u dobi od 16 do 25 godina želi biti poduzetnik ili pokrenuti vlastiti posao, kako pokazuju različita istraživanja. Ne samo da generacija Z žudi za većom slobodom, u obliku samostalnosti, kreativnosti i fleksibilnosti po pitanju radnog vremena, ovo istraživanje pokazuje i koliko su razočarani tradicionalnim poslovima “od 9 do 5”. S obzirom na to da se ne boje riskirati, i da su zarana počeli brusiti svoj poduzetnički duh (mnogi žongliraju s nekoliko poslića istodobno, a neka istraživanja pokazuju da zarađuju više od milenijaca) te spremnošću na učenje novih vještina, ne sumnjamo da ćemo se sve više susretati s njihovim inovativnim poslovnim idejama koje mijenjaju konvencionalno poimanje karijere.

Budite više kao gen Z: Educirajte se na online platformama, prigrlite nove tehnologije, razmišljajte izvan okvira, pokrenite svoj posao ili hobi pretvorite u dodatan izvor zarade. U svemu tome, budite društveno odgovorni i inkluzivni te pokušajte napraviti pozitivnu promjenu u svijetu – to je jedna od glavnih filozofija koja pokreće generaciju Z.