Novo istraživanje pokazalo je da su od svih generacija oni rođeni između 1981. i 1996. najveći lažljivcina radnom mjestu i na društvenim mrežama.
Online casino PlayStar ispitao je 1306 sudionika, polovicu muškaraca i polovicu žena, da bi promatrali kako lažu u različitim okruženjima. Subjekti su bili iz Colorada, Illinoisa, New Jerseya, New Yorka, Pennsylvanije, Tennesseeja i Wisconsina.
Od svih generacija, milenijalci najviše lažu
Rezultati su pokazali da su milenijalci najgori prijestupnici, s 13% njih koji lažu barem jednom dnevno.
Nasuprot tome, samo 2% baby boomersa, odnosno onih rođenih između 1946. i 1964., lagalo je jednom dnevno.
Generacija Z(1997. do 2021.) i Generacija X(1965. do 1980.) također imaju puno više zajedničkog nego što su mislili. U obje skupine samo 5% priznalo je svakodnevnu prijevaru.
Gotovo trećina ispitanih milenijalaca priznala je da je ove godine izmislila svoje životopise.
Milenijalci najviše lažu na radnom mjestu, i to čak njih dvoje od petero lažu šefu “kako bi izbjegli neugodnosti.”
Gotovo četvrtina milenijalaca, odnosno njih 23%, i jedan od pet Gen Z-ja, odnosno njih 21%, rekli su da su ove godine lagali na društvenim mrežama kako bi impresionirali ljude.
Milenijalci fokusirani na novac, imidž i slavu
Nije ni čudo s obzirom na to da se milenijalci “više fokusiraju na novac, imidž i slavu” od prethodnih generacija, prema studiji iz 2012. objavljenoj u Journal of Personality and Social Psychology.
79% od ukupnog broja ispitanika tvrdi da nikad nije izmišljalo na internetu, pokazalo je istraživanje. Čak devet od deset ispitanika generacije X, odnosno 89%, i četiri od pet osoba koje dolaze iz generacije Boom, odnosno 86%, tvrdi da su ove godine bili potpuno iskreni na društvenim medijima.
Istraživanje je također pokazalo da treba pripaziti na muškarce, jer je za njih 10% veća vjerojatnost da će lagati na društvenim mrežama nego žene.
26% muškaraca priznalo je da su lagali jednom dnevno u usporedbi s 23% žena, ali istraživanje je pokazalo da je najčešća pogrešna predodžba o prijevari da je žene bolje uočavaju nego muškarci.
97% ispitanih priznalo je da loše prepoznaju kada netko laže.
“Ne samo da se muče shvatiti kada netko laže, već i vjeruju u mitove o laganju”, pokazalo je istraživanje.
Dok je 58% govorilo neistine kako bi izbjegli neugodnosti, a 42% lagalo kako bi zaštitilo svoju privatnost, nevjerojatnih 42% ispitanih priznalo je da su odlučili lagati kako bi zaštitili nekoga od ukora ili kazne.
Nekad smo s pomalo superiornim osmijehom gledali američke filmove i mislili: „Aww, kako slatko, ali to kod nas nikad ne bi prošlo.“ Danas? Danas Europom paradiraju kolone automobila okićenih ružičastim i plavim balonima, dok mladi par u Zagrebu, Pragu ili Milanu pritišće tipku koja će – uz dim, konfete i svjetlosne efekte vrijedne polufinala Eurosonga – otkriti je li njihova beba on ili ona.
Čim otvorite oči, ruke se već refleksno pružaju prema telefonu. Alarm utihne, a vi, napola još sanjivi, već kucate po ekranu. Provjeravate poruke, pregledavate Instagram, skrolate TikTok – a da i ne ustanete iz kreveta. Možda mislite: „Samo malo, brzo ću pogledati...“ No, što ako vam kažemo da upravo taj ‘mali trenutak’ može upropastiti cijelo jutro?
Petra Pinjuh danas je ime koje izaziva znatiželju i divljenje, ali njezin put do coacha za partnerske veze i seksulanost nije bio klasičan, niti očekivan. Iza nje stoji uspješna korporativna karijera, godine vođenja timova i postizanja ciljeva u svijetu prodaje, ali i duboka spoznaja da „savršeno“ izvana ne znači ispunjeno iznutra. Upravo to nezadovoljstvo, pomiješano s intuicijom i strašću za ljudskim odnosima, dovelo ju je do odluke da napusti siguran posao i zakorači u svijet koji mnogi još uvijek smatraju tabuom.
Ako ste milenijalac – osoba rođena između 1981. i 1996. godine – možda ćete se osjećati prozvano jer postoji fenomen koji je upravo vas stavio pod lupu: millennial pause.
Postoji trenutak na internetu koji otkriva više o našoj dobi nego sve ankete zajedno. Nije to filter, ni emoji, ni traper kroj iz ormara – nego način na koji pritišćemo “record” i kako se izgledamo u prvih par sekundi videa.
Ghosting, gaslighting, negging… kao da popis toksičnih ljubavnih trendova nije već dovoljno dug, na scenu je stigao još jedan – quiet dumping. Najkraće rečeno, riječ je o ljubavnom ponašanju koje kombinira pasivnu agresiju quiet quittinga iz poslovnog svijeta i emocionalnu okrutnost ghostinga, ali uz daleko suptilniju, dugotrajniju i često bolniju metodu prekida.
Ponekad se čini da savršen beauty trenutak zahtijeva cijeli arsenal proizvoda, no onda se pojave oni mali, pažljivo osmišljeni dragulji koji sve mijenjaju. Upravo takva mala revolucija stiže iz suradnje dvaju domaćih brendova – Ruka Beauty i JN Beauty – koji su udružili estetiku, stručnost i filozofiju „manje je više“ te stvorili mini glam duo koji stane u svaku torbicu, a pruža neočekivano snažan efekt.
Prepoznatljiv po svojem glamuru i perfekcionizmu, stilist i modni vizionar Marko Grubnić ponovno demonstrira kako izgled može biti osobni potpis, manifest i umjetnička izjava.
U svijetu mode, gdje se vizije mijenjaju brže nego se ispisuju trendovski manifesti, odlazak darija vitalea iz versacea u manje od godinu dana djeluje poput munje koja nakratko rasiječe nebo pa nestane, ostavljajući za sobom više pitanja nego odgovora. Njegov kratki mandat pretvorio se u fantastično zgusnutu priču o ambiciji, industrijskim tektonskim poremećajima, estetskim sudarima i suptilnim političkim turbulencijama koje rijetko dospiju na površinu. A ipak, svaki detalj otkriva novu perspektivu o tome kako se velika modna kuća nosi s vlastitom prošlošću i budućnošću, pogotovo u trenutku kad promjena vlasništva neminovno pomiče sve unutarnje kotačiće.
Američka voditeljica otvoreno podržala zakon koji će zabraniti korištenje društvenih mreža mladima do 16 godina i poručila da taj potez štiti djecu od ovisnosti, pornografije i gubitka socijalnih vještina.