Novo istraživanje pokazalo je da su od svih generacija oni rođeni između 1981. i 1996. najveći lažljivcina radnom mjestu i na društvenim mrežama.
Online casino PlayStar ispitao je 1306 sudionika, polovicu muškaraca i polovicu žena, da bi promatrali kako lažu u različitim okruženjima. Subjekti su bili iz Colorada, Illinoisa, New Jerseya, New Yorka, Pennsylvanije, Tennesseeja i Wisconsina.
Od svih generacija, milenijalci najviše lažu
Rezultati su pokazali da su milenijalci najgori prijestupnici, s 13% njih koji lažu barem jednom dnevno.
Nasuprot tome, samo 2% baby boomersa, odnosno onih rođenih između 1946. i 1964., lagalo je jednom dnevno.
Generacija Z(1997. do 2021.) i Generacija X(1965. do 1980.) također imaju puno više zajedničkog nego što su mislili. U obje skupine samo 5% priznalo je svakodnevnu prijevaru.
Gotovo trećina ispitanih milenijalaca priznala je da je ove godine izmislila svoje životopise.
Milenijalci najviše lažu na radnom mjestu, i to čak njih dvoje od petero lažu šefu “kako bi izbjegli neugodnosti.”
Gotovo četvrtina milenijalaca, odnosno njih 23%, i jedan od pet Gen Z-ja, odnosno njih 21%, rekli su da su ove godine lagali na društvenim mrežama kako bi impresionirali ljude.
Milenijalci fokusirani na novac, imidž i slavu
Nije ni čudo s obzirom na to da se milenijalci “više fokusiraju na novac, imidž i slavu” od prethodnih generacija, prema studiji iz 2012. objavljenoj u Journal of Personality and Social Psychology.
79% od ukupnog broja ispitanika tvrdi da nikad nije izmišljalo na internetu, pokazalo je istraživanje. Čak devet od deset ispitanika generacije X, odnosno 89%, i četiri od pet osoba koje dolaze iz generacije Boom, odnosno 86%, tvrdi da su ove godine bili potpuno iskreni na društvenim medijima.
Istraživanje je također pokazalo da treba pripaziti na muškarce, jer je za njih 10% veća vjerojatnost da će lagati na društvenim mrežama nego žene.
26% muškaraca priznalo je da su lagali jednom dnevno u usporedbi s 23% žena, ali istraživanje je pokazalo da je najčešća pogrešna predodžba o prijevari da je žene bolje uočavaju nego muškarci.
97% ispitanih priznalo je da loše prepoznaju kada netko laže.
“Ne samo da se muče shvatiti kada netko laže, već i vjeruju u mitove o laganju”, pokazalo je istraživanje.
Dok je 58% govorilo neistine kako bi izbjegli neugodnosti, a 42% lagalo kako bi zaštitilo svoju privatnost, nevjerojatnih 42% ispitanih priznalo je da su odlučili lagati kako bi zaštitili nekoga od ukora ili kazne.
Nedavno smo obilježili 115. Međunarodni dan žena – 8. ožujka od 1911. godine posvećujemo borbi za ženska prava, ravnopravnost spolova i društvo u kojem žene imaju jednake mogućnosti kao i muškarci. Od te smo 1911. napredovali – žene su izborile pravo glasa, pristup obrazovanju i tržištu rada, kao i zakonske zaštite od diskriminacije. I dok nam se čini da koračamo prema ravnopravnijoj budućnosti, novo je istraživanje ukazalo na zabrinjavajući trend – generacija Z pokazuje sve konzervativnije stavove o rodnim ulogama i sve češće dovodi u pitanje ideju ravnopravnosti spolova.
Polako nam se približava sezona alergija, no pelud, prašina i ambrozija nisu jedini mogući okidači ovih neugodnih reakcija. Iako možda zvuči suludo, na društvenim se mrežama nedavno pokrenula nova rasprava – sve više žena tvrdi da su alergične na svoje partnere.
Gotovo smo sigurni da velika većina onih koji imaju kućne ljubimce, a pritom uglavnom mislimo na pse jer znamo da mačke “vode svoju politiku”, vole kad se oni ušuškaju uz njih! Taj osjećaj, kao i kad ljubimac zijeva i priprema se za spavanje, neopisivo je sladak i umirujući. Stoga se često može čuti da spavanje u krevetu uz s kućne ljubimce pozitivno utječe na mentalno zdravlje vlasnika
Dok se društvene mreže često povezuju s osjećajem otuđenosti, one istodobno otvaraju prostor za brže i snažnije povezivanje oko društveno relevantnih pitanja. Među platformama koje dominiraju ističe se My Voice My Choice, nastala kao građanska inicijativa koja se zalaže za pristup sigurnom i zakonitom pobačaju u Europskoj uniji.
Između profesionalnih ambicija, novih medijskih formata i jednog od najuzbudljivijih privatnih razdoblja u životu, Nikolina Ćosić danas stoji mirno, sigurno i svjesno svega što je prošla. Nakon godina provedenih pred kamerama Hrvatska radiotelevizija, gdje je kao urednica i voditeljica jednog od najgledanijih dnevnika u zemlji ostvarila djevojački san, priznaje da se najljepše promjene doista događaju onda kada odlučimo slušati sebe. Razdoblje televizijske prepoznatljivosti pamti kao dinamično, zahtjevno i istodobno iznimno lijepo poglavlje koje ju je profesionalno oblikovalo, ali i osobno ojačalo.
Postoje lica koja pamtimo po vijestima koje su izgovarala, ali i ona koja pamtimo po načinu na koji su ih izgovarala. Među njima je i Tomislava Vučelić — godinama jedno od najuvjerljivijih i najsmirenijih prisustava informativnog programa Hrvatska radiotelevizija. U vremenu kada su televizijski studiji bili simbol sigurnosti i profesionalnog vrhunca, djelovalo je gotovo nezamislivo da netko s takve pozicije poželi tišinu umjesto reflektora. No upravo se to dogodilo.
Daleko smo dogurali od prvog vala feminizma početkom 20. stoljeća. Žene danas imaju više prava, izbora i vidljivosti nego ikada prije – pristup obrazovanju, radnom tržištu i javnom prostoru u zapadnim se zemljama više se ne dovodi u pitanje kao nekad. Ipak, unatoč svim tim pomacima, stvarna ravnopravnost i dalje je daleko od idealne – nasilje nad ženama i u 2026. je stvaran i vrlo relevantan problem, a vlasti u mnogim državama i dalje dovode u pitanje žensku autonomiju nad vlastitim tijelom. Tu je i nejednakost na radnom tržištu – ona je danas suptilnija nego prije pedeset, pa čak i dvadeset ili deset godina, ali zato i teže prepoznatljiva. Ta neravnopravnost i dalje snažno oblikuje svakodnevice žena diljem svijeta.
Gotovo dvadeset godina nakon što je modni svijet kina osvojila oštra, duhovita i nezaboravna priča o ambiciji, karijeri i moći, publika se ponovno vraća u svijet časopisa Runway. Dugoočekivani nastavak kultnog filma Vrag nosi Pradu 2 uskoro stiže na velika platna, a vijest da su ulaznice već dostupne u prodaji razveselit će sve obožavatelje filma koji je obilježio jednu generaciju.
Postoji nešto neobično iskreno u rukama. Dok lice često skrivamo iza šminke, raspoloženja ili dobro uvježbanog osmijeha, ruke gotovo uvijek govore istinu. Na njima se vidi tempo života, razina stresa, koliko spavamo, koliko vremena odvajamo za sebe – i koliko smo, barem na trenutke, izgubile kontrolu nad vlastitim danima.
U vremenu kada se glazba sve češće konzumira brzo i površno, a emocije se svode na kratke digitalne trenutke, mladi hrvatski glazbenik Josip Čolić odlučuje krenuti suprotnim putem – onim koji vodi prema introspekciji, iskrenosti i dubokoj emotivnoj priči. Nakon što je publiku već zaintrigirao singlovima “Iluzije” i “Mogao sam”, pjesmama koje su otvorile prostor za osobne ispovijedi i promišljanja o odnosima, Čolić sada predstavlja svoj treći singl “Niko k'o ja”, novu glazbenu etapu koja najavljuje nadolazeći album “San”, čije je objavljivanje planirano tijekom ljeta.
Jedan od najtraženijih DJ-eva i producenata današnje house i tech - house scene, Joseph Capriati, dolazi u Zagreb 18. travnja, na prvi ovogodišnji BSH open air događaj koji će se održati na centralnom terenu Tenis centra Maksimir. Njegov nastup predstavlja jedno od najvećih gostovanja do sada na BSH eventima u Zagrebu. Ovo je prvi open air BSH događaj u 2026. godini, a sudeći po početku, bit će ovo najbogatija sezona, Ujedno, ovo je nemjerljiva promocija Hrvatske kao destinacije koja je dom nekima od najboljih glazbenih evenata u svijetu.
Zagrebački koncertni prostor Peti kupe bio je poprište posebne glazbene večeri u kojoj je mladi i već nagrađivani glazbenik Filip Rudan publici predstavio svoj dosad najveći i produkcijski najambiciozniji samostalni koncert. U atmosferi ispunjenoj snažnom energijom i vidljivim uzbuđenjem publike, ovaj je nastup potvrdio njegov status jednog od najzanimljivijih predstavnika nove generacije domaćih glazbenika.
