Tražite recept za uskrsni kruh koji će oduševiti vaše najdraže, kako izgledom tako i okusom? Ne tražite dalje. Sanja Mijac, koja se krije iza popularnog bloga i Instagram profila Domaćica Sanja i ovaj put donosi šarmantno rješenje s malim pomakom, uz koje ćete se bez puno muke istaknuti kao osoba koja zna što radi u kuhinji te uvijek vodi računa o tome kako ugostiti goste na najbolji način.
Njezin uskrsni kruh mekan je, pahuljast i ukusan, a ove godine dolazi u obliku vijenca, koji možete ukrasiti zgodnim dekoracijama od mladog luka i rotkvica te u sredinu staviti posudu s francuskom salatom ili hrenom.
Zgodno, zar ne?
Recept za uskrsni kruh Domaćice Sanje
Ovaj uskrsni kruh jednostavan je za izradu i uistinu atraktivan na stolu. Ako birate jedan novi recept koji ćete ove godine uvesti u svoju kuharicu, predlažemo da to bude baš ovaj.
Mlijeko samo malo zagrijte da bude toplo, nikako vruće.
U posudu za miješanje dodajte sve sastojke i zamijesite meko tijesto.
Dodajte mu šaku brašna pa ga oblikujte u kuglu, pokrijte i ostavite na toplom da se diže otprilike dva sata ili dok ne udvostruči svoj volumen.
Tijesto zatim premjestite na radnu površinu pa ga samo malo premijesite i izrežite ga na jednake komade. Svaki komad oblikujte u lopticu, ako treba, slobodno pobrašnite i tijesto i površinu. Ako želite, u ovom koraku možete i puniti loptice šunkom i sirom.
Veliku tepsiju obložite masnim papirom za pečenje.
Od loptica složite jedan veliki vijenac ili nekoliko manjih.
Premažite ih umućenim jajetom kojem ste dodali malo soli. Pospite sjemenkama po želji.
Ostavite na toplom da se diže još otprilike 30 minuta.
Za to vrijeme pećnicu stavite da se grije na 180 stupnjeva. Kad se pećnica zagrije, stavite peći vijenac, jedan po jedan.
Peka u burgeru, sarma u novom izdanju, pašticada u sendviču i deset gastro kućica samo su dio onoga što ove zime stiže na Strossmayerov trg. Četrnaesto Fuliranje priprema i drugačiji blagdanski program, s kulinarskim radionicama, kulturnim događanjima, sadržajima za djecu i atmosferom inspiriranom Božićem kakav pamtimo iz djetinjstva.
Blagdanski stol u Hrvatskoj teško je zamisliti bez tradicionalnih kolača koji se u mnogim obiteljima pripremaju prema receptima starima nekoliko generacija. Uz vanilin kiflice, linzere, orehnjaču i makovnjaču posljednjih se godina sve češće pojavljuje i panettone, talijanski slatki kruh koji je od milanskog božićnog specijaliteta postao omiljena blagdanska slastica diljem svijeta. Njegova visoka kupolasta forma, mekana unutrašnjost i karakteristična aroma maslaca prepoznatljivi su na prvi pogled, ali razlike među pojedinim panettoneima postaju jasne tek kada se odreže prva kriška. Upravo se u teksturi tijesta, načinu fermentacije i odabiru sastojaka krije najveći dio posla, a zagrebački Boogie Bakery već nekoliko sezona pokazuje kako se ovoj talijanskoj tradiciji može pristupiti iz perspektive suvremenog zanatskog pekarstva.
Zagrebačka adventska ponuda ove će zime dobiti novo mjesto za večernje izlaske, druženja i gastronomiju. Fooling Around vraća se na Oleander terasu hotela Esplanade, gdje će od 25. studenoga 2026. do 1. siječnja 2027. proslaviti svoje peto izdanje. Ovogodišnja manifestacija nosi naziv Fooling Around Christmas Station, a najveća novost bit će grijani stakleni paviljon koji će se tijekom večeri pretvarati u božićni party klub. Uz restorane i chefove koji su već sudjelovali u prethodnim izdanjima, najavljeni su novi gastronomski koncepti, brojni glazbeni programi i sadržaji koji će se održavati tijekom cijelog tjedna.
U Dežmanu se ove jeseni dijele tanjuri, otkrivaju novi okusi i stvaraju dobre priče. Osvježeni jelovnik stavlja u prvi plan sharing food koncept, bogate jesenske okuse i slobodu kombiniranja.
U vremenu u kojem se svakodnevica ubrzava do granica izdržljivosti, a prehrana se sve češće svodi na gotove proizvode, instant-obroke i prehrambene trendove koji traju kraće od godišnjih doba, sve se više ljudi vraća jednostavnoj, domaćoj hrani. Taj povratak nije samo pitanje nostalgije ili romantiziranja prošlosti, nego ozbiljna potreba za ravnotežom, zdravljem i osjećajem stabilnosti koji tradicionalna prehrana može pružiti modernom čovjeku. Posebno zanimljiv postaje fenomen muškaraca koji danas, često potpuno neočekivano, ponovno otkrivaju recepte svojih djedova i baka, ali ih pritom prilagođavaju suvremenim navikama, nutricionističkim preporukama i ritmu života koji se dramatično razlikuje od onoga kakav je postojao prije nekoliko desetljeća.
Četiri slijeda pomno osmišljenog jelovnika, domaća tjestenina s tartufima, teleći medaljoni u umaku od tri vrste gljiva i slatke delicije obilježili su gastronomsku stranu ovogodišnje HELLO! božićne gala večere u restoranu Lido na zagrebačkom Jarunu.
Blagdanski glamur, poznata lica i osvježenje s okusom limuna ponovno su se susreli na jednom od najiščekivanijih događanja zagrebačke društvene scene. Lemonish je i ove godine bio dio svečane večeri HELLO! Christmas Eleganza Extravaganza, donoseći prepoznatljivu citrusnu svježinu u raskošnu božićnu atmosferu.
Dugo se njega kože kod muškaraca promatrala kroz vrlo jednostavnu prizmu, kao nešto što se svodi na brzo umivanje nakon brijanja, korištenje jednog proizvoda koji mora obaviti sve zadatke i eventualno nanošenje kreme kada se pojavi osjećaj zatezanja kože, no posljednjih godina odnos muškaraca prema vlastitom izgledu i osjećaju ugode postao je mnogo dublji i svjesniji. Suvremeni muškarac više ne traži samo način kako izgledati urednije, već sve češće pronalazi male rituale koji mu pomažu usporiti, posvetiti nekoliko minuta sebi i povezati vanjsku njegu s unutarnjim osjećajem ravnoteže.
U suvremenom načinu života, koji je sve brži, zahtjevniji i često obilježen dugim radnim satima, večera se kod mnogih muškaraca pretvara u obrok koji se konzumira usput, bez previše promišljanja o njegovoj stvarnoj ulozi u organizmu. Iako se često percipira tek kao završni dnevni ritual, večernji obrok ima znatno dublju fiziološku i psihološku funkciju jer upravo u tom dijelu dana tijelo prelazi u fazu oporavka, regeneracije i pripreme za sljedeći dan. U tom kontekstu, koncept “muške večere” ne odnosi se na rodnu ekskluzivnost, nego na specifične prehrambene potrebe muškaraca koji, ovisno o životnoj dobi, razini fizičke aktivnosti i životnim navikama, imaju drugačije metaboličke zahtjeve, ali i na širi kulturni obrazac u kojem se muškarci sve više okreću svjesnijem načinu prehrane.
U suvremenom sportskom okruženju, koje je istodobno i izrazito kompetitivno i sve više podložno javnoj i medijskoj evaluaciji, tema mentalne otpornosti sportaša postaje jednako važna kao i njihova fizička pripremljenost. Iako se u javnosti često naglasak stavlja na kondiciju, tehniku i taktičku disciplinu, sve veći broj stručnjaka iz područja sportske psihologije upozorava da su upravo nevidljivi, unutarnji procesi ono što presudno određuje razliku između vrhunskog i prosječnog sportaša. U tom kontekstu, muški sportovi, osobito oni koji su povijesno obilježeni kulturom izdržljivosti, discipline i često rigidnog shvaćanja „čvrstoće“, otvaraju prostor za dublje razumijevanje načina na koji se mentalna otpornost razvija, održava i transformira.
U suvremenom ritmu života, u kojem se obveze neprestano umnažaju, a privatno i poslovno često se isprepliću do granica neprepoznatljivosti, briga o vlastitom zdravlju kod muškaraca nerijetko ostaje na margini prioriteta. Preventivni medicinski pregledi, iako ključni za rano otkrivanje bolesti i dugoročno očuvanje kvalitete života, često se odgađaju ili potpuno zaboravljaju, ne toliko zbog nedostatka svijesti koliko zbog izostanka sustava koji bi ih učinio dijelom svakodnevice. Upravo se u tom prostoru između namjere i realizacije otvara prostor za kreativna, tehnološki potpomognuta i psihološki promišljena rješenja koja mogu značajno unaprijediti zdravstvenu disciplinu.
Svečanom dodjelom nagrada i projekcijom pobjedničkog naslova ovogodišnjeg Cannesa – filma Fjord Cristiana Mungiua – u subotu, 14. studenoga, u prepunoj dvorani kina Kaptol Boutique Cinema službeno je zatvoren 24. Zagreb Film Festival. Uz predstavnike festivala, direktora Borisa T. Matića, izvršnu direktoricu Lanu Matić i programsku direktoricu Selmu Mehadžić, zatvaranje su svojim dolaskom uveličala i brojna lica iz hrvatskog kulturnog i javnog života.