Jesen stiže: Pet zanimljivih činjenica o godišnjem dobu koje slijedi

Nakon dugog toplog ljeta, ovaj nam mjesec dolazi jesen. Ne znamo za vas, ali mi jedva čekamo godišnje doba padajućega lišća, sve hladnijih dana i sve dužih noći.

Ovo je pet činjenica o jeseni, kako bismo se pripremili za ovo godišnje doba:

Kada jesen počinje?

Astronomska jesen počinje na dan jesenskoga ekvinocija, odnosno na dan kada su dan i noć jednako dugi. Ove godine to će biti 22. rujna, a ekvinocij nešto češće pada na 23. rujna što se obično u školama uči kao prvi dan jeseni.

Međutim, klimatološki je bitno da svake godine svako godišnje doba počinje istoga dana, kako bi se lakše uspoređivalo po godinama. Zato je klimatološka jesen već počela, i to 1. rujna.

Lišće počinje padati

Jedan od najzapanjujućijih znakova jeseni je padanje lišća. Kraći dani su znak drveću da se počne pripremati za zimu.

Tijekom zime nema dovoljno svjetla za odvijanje fotosinteze, pa kako se dani skraćuju tijekom jeseni, drveće počinje zatvarati svoje sustave za proizvodnju hrane i smanjuje količinu klorofila u lišću.

Lišće gubi boju zbog manjka klorofila

Klorofil je kemikalija koja čini lišće drveća zelenim, a kako se njegova količina smanjuje, druge kemikalije postaju sve izraženije u lišću.

One su odgovorne za jarke, crvene i žute boje jeseni. Odgovorne kemikalije su vrste flavonoida, karotenoida i antocijana. Jeste li znali da su neke od ovih kemikalija iste one koje daju boju mrkvi (beta-karoteni) i žumanjcima (luteini)?

Jesenski ekvinocij

Riječ ekvinocij dolazi od latinskog equi (što znači jednak) i nox (što znači noć), a na hrvatskome se naziva još i ravnodnevnica. To je dan kada su dan i noć posve jednake duljine.

Nakon jesenskoga ekvinocija noći će biti sve duže i duže od dana sve do zimskoga solsticija 21. 12., kada će dan opet početi sve dulje trajati sve do proljetnoga ekvinocija, kada će se duljina dana i noći opet izjednačiti.