Regionalni spektakl u svijetu kave! Barcaffè Barista Cup 2024. donio uzbudljivo finale i okrunio novog prvaka
Finalno regionalno natjecanje Barcaffè Barista Cup-a, održano 27. rujna u Ljubljani, okupilo je 12 najboljih barista iz Hrvatske, Srbije, Slovenije i Bosne i Hercegovine, a regija je dobila svog novog najboljeg baristu. U dinamičnoj atmosferi Barcaffe centra publika i žiri uživali su vještinama barista, koji su pripremali espresso, mliječni napitak, kao i jedinstveno piće s potpisom.
Ovogodišnju titulu najboljeg bariste regije osvojio je Karlo Purić iz Hrvatske, dok su drugo i treće mjesto zauzeli Ivan Tota iz Hrvatske i Eva Bogdan iz Slovenije. Uz titulu, pobjednik je osvojio i novčanu nagradu od 5.000 eura, ekskluzivnu Barcaffè barista edukaciju – trening prženja specialty kave sa svjetski poznatim baristom Nikom Orošijem. Svi finalisti su svojim umijećem i kreativnošću pokazali kako je svijet kave mnogo više od jednostavne pripreme omiljenog napitka.
Uzbudljiva konkurencija i natjecanje kroz tri discipline
Finalisti su se natjecali u tri ključne discipline: priprema espressa, mliječnog napitka te pića s potpisom, a svaka disciplina zahtijevala je preciznost, kreativnost i savršenu tehničku izvedbu. Stručni žiri, sastavljen od vodećih imena iz svijeta kave, ocjenjivao je sve aspekte pripreme, od tehnike i okusa do prezentacije i općeg dojma. Među finalistima su se našli neki od najtalentiranijih barista iz regije, uključujući predstavnike Hrvatske – Ivan Tota, Karlo Purić, Marko Kovačević, Srbije – Vladimir Mijatović, Marija Erik,Miloš Jeličić, Slovenije – Eva Bogdan, Jasmin Husić, Toni Ćošić te Bosne i Hercegovine – Lejla Krasnić, Hamza Crnica i Faris Čengić.
Ivan Žubrinić, Antonio Miočić, Tomislav Sudar, Tomislav Krpina, Dragan Jelavić, Valentino Andretić, Damir Kraljević, Filip Šapina i Adam Lukačević
Šesteročlani žiri ove godine bio je sastavljen od međunarodno priznatih stručnjaka uključujući četiri profesionalna Barcaffè barista. Među njima su bili Matija Matijaško, nositelj crnog lončića u L.A.G.S.-u i Aleš Gorenc, državni prvak Slovenije 2022 i nositelj zlatnog lončića u L.A.G.S.-u. Tehnički sudac natjecanja bio je Marko Podbrežnički, Barcaffe barista trener i vlasnik SCA certifikata i L.A.G.S crnog lončića. U žiriju su mu se pridružili i Filip Lipnik, vlasnik akademije “Art of Bar Academy”, te Peter Ševič, trener s licencom AST, direktor Ljubljanskog festivala kave i osnivač vodeće obrazovne institucije u Sloveniji, Stow Academy, koja nudi međunarodni obrazovni program SCA Coffee Diploma System. Glavni sudac ovogodišnjeg natjecanja bio je Nik Oroši, pionir specialty kave u regiji.
Vrhunska kvaliteta za istinske ljubitelje kave
Pored Barcaffè espressa na natjecanju su gosti mogli probati i Java specialty kavu. S pažljivo odabranim zrnima 100% Arabice, Java nudi vrhunsko iskustvo ispijanja kave, naglašavajući punoću arome i visoku kvalitetu za istinske ljubitelje kave.
Voditelji ovogodišnjeg natjecanja, Daniel Bilić i Ula Furlan, svojim su šarmom i energijom osigurali dodatnu dozu uzbuđenja, a publika je uživala u jedinstvenoj prilici da izbliza promatra najbolje bariste regije na djelu.
Barcaffè Barista Cup 2024. bio je najveće regionalno natjecanje koje je potvrdilo visoku razinu profesionalizma i kreativnosti u svijetu barista. S novim talentima i međunarodnim sudionicima, ovo natjecanje je još jednom dokazalo da kava povezuje ljude i kulture, dok istovremeno pruža priliku najboljima da zasjaju.
Gaja Prestor, Jasna Vale, Tjaša Kokalj Jerala, Ana Žontar Kristanc i Ana i Marija Mihelič
Filip Lipnik, Aleš Gorenc, Peter Ševič, Matija Matijaško
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
Zašto bismo trebali zadržati zimski duh - Znanstveno objašnjenje o utjecaju dekoracija, božićnih svjetala i prirodnih elemenata na naše mentalno zdravlje.
Nakon dana ispunjenih druženjima, neredovitim snom, teškom hranom i stalnim izmjenama emocija, povratak u svakodnevicu često djeluje naglo, gotovo nasilno. Alarm ponovno zvoni prerano, obaveze se gomilaju, a tijelo i um još uvijek zaostaju negdje između posljednjeg druženja i želje za tišinom. Taj prijelaz iz blagdanskog kaosa u realnost mnogima predstavlja veći izazov od samih slavlja, jer zahtijeva istovremenu fizičku stabilizaciju i mentalno prizemljenje.
Obiteljske proslave često su jedinstvena kombinacija radosti, tradicije, zajedništva, ali i stresa, napetosti i neočekivanih situacija. Bilo da je riječ o Božiću, rođendanu, godišnjici ili novogodišnjoj večeri, okupljanje članova obitelji može brzo eskalirati u niz izazova – od neugodnih pitanja, preko suptilnih sukoba, do kaotične atmosfere koja prijeti da pokvari veselje. Za one koji žele preživjeti ovakve situacije, postoje učinkovite strategije koje kombiniraju diplomaciju, smirenost i osobnu taktiku, a koje vam omogućuju da proslava prođe mirno i bez nepotrebnog stresa.
Nakon razdoblja intenzivnih druženja, kasnih večeri i pretjerivanja u hrani i piću, tijelo i um često šalju jasne signale da im je potreban predah. Dani poslije fešte nisu samo fizički oporavak, već i prilika za vraćanje ravnoteže, usporavanje tempa i ponovno povezivanje sa sobom. Iako se često doživljavaju kao gubitak vremena ili lijenost, upravo su ti trenuci ključni za regeneraciju i dugoročno očuvanje energije.
Nije svatko ljubitelj velikih proslava, glasne glazbe i prenatrpanih prostora. Za mnoge, ideja da ostatak večeri provode kod kuće može zvučati dosadno, no zapravo to može postati prilika za stvaranje istinskog luksuznog iskustva za sebe. Samotna večer ne mora značiti prazninu ili izolaciju – ona može biti prostor opuštanja, introspektivnog užitka i male, osobne ceremonije koju rijetko imamo priliku prakticirati u užurbanom životu.
Dok se vani izmjenjuju pozivi na tulume, glasne večeri i društvena očekivanja, sve je više onih koji svjesno biraju ostati sami i pritom se osjećati dobro. Solitarna zabava odavno više nije znak povlačenja ili nedostatka društvenog života, već svjestan izbor koji omogućuje mir, kontrolu nad vlastitim vremenom i dublje povezivanje sa sobom. Kada se pravilno osmisli, večer provedena u samoći može biti jednako ispunjavajuća, zabavna i regenerirajuća kao i najuzbudljiviji izlazak.
Tulum kao društveni događaj često dolazi s nepisanim pravilima ponašanja, a jedno od najglasnijih je očekivanje da ćeš u nekom trenutku završiti na plesnom podiju. Glazba je glasna, svjetla su prigušena, atmosfera je užarena, a pritisak da se „opustiš“ i zaplešeš nerijetko stvara nelagodu kod onih koji tulume doživljavaju drukčije. Ne vole svi ples, ne osjećaju se svi ugodno u gomili i ne pronalaze svi zadovoljstvo u istoj vrsti zabave, no to ne znači da ne mogu uživati u večeri ili da su na pogrešnom mjestu.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
Kantautorica Teenah predstavlja svoju prvu autorsku pjesmu „Čujem tišinu“, čime započinje novo i jasno definirano poglavlje u svojem glazbenom stvaralaštvu. Riječ je o svjesnom autorskom zaokretu i zvučno drukčijem iskoraku u odnosu na njezina dosadašnja izdanja, kojim se pozicionira kao autorica s izraženim osobnim pečatom i prepoznatljivim emotivnim izrazom.
