Stigao je posljednji nastavak iz svima omiljene trilogije koja balansira između tradicionalnih i modernih vrijednosti daleke Indije.
„Francuski parfem na indijski način“ vješto je i bogato izvezena narativna tapiserija u kojoj se isprepliću priče iz Radhina života. Priča je to čiji intenzitet boja, mirisa, okusa i prikrivenih tajni očarava u cijelosti.
Svjetska uspješnica „Francuski parfem na indijski način“ oduševila je milijune čitatelja, što dokazuje i činjenica da je knjiga provela nekolilo tjedana na popisima najprodavanijih romana New York Timesa, USA Todaya, Publisher Weekleya, Tortonto Stara, LA Timesa, a također je i našla svoje mjesto među knjigama koje su odabrane za čitanje u knjižnom klubu Reese Witherspoon Hello Sunshine.
Zahvaljujući produkcijskoj kući Miramax na male ekrane uskoro stiže i serija koja se snima prema „Žena koja je slikala kanom“. Glavna uloga u filmu dodijeljena je velikoj zvijezdi Freidi Pinto, poznatijoj po ulozi u Oscarom nagrađenom filmu „Milijunaš s ulice“.
Ovu svjetsku senzaciju na hrvatski je prevela Vesna Valenčić.
RADNJA:
Pariz, 1974.
Tridesetdvogodišnja Radha živi u Parizu sa suprugom Pierreom i njihovim dvjema kćerima. Premda još uvijek žali što se godinama prije odrekla svoga prvorođena sina, dok je i sama još bila dijete, uživa u majčinstvu te napokon pronalazi izvor svoje strasti u riznici bogatih i opojnih mirisa.
Nakon što je desetak godina ranije otkrila svoj skriveni talent – da je u stanju otkriti parfem koji savršeno pristaje svakoj mušteriji – ona sada radi za priznatu parfumerijsku kuću i osmišljava u potpunosti nove kombinacije mirisa, gradeći pritom svoju karijeru parfem po parfem. Ipak, voljela bi kad bi Pierre pokazivao više razumijevanja za njezinu karijeru.
Osjeća njegovu frustraciju, no nema se srca odreći onoga što je toliko veseli.
Kada joj u ruke dopadne vodstvo prvog velikog projekta, Radha otputuje u Indiju gdje joj u pomoć pristižu njezina sestra Lakshmi te kurtizane iz Agre – žene koje koriste moć parfema kako bi zavodile i zadirkivale te pobuđivale seksualnu napetost. No na korak od uspjeha Radha saznaje da je njezin sin, za kojeg nikada nije rekla svome suprugu, odlazi potražiti u Pariz, time prijeteći da će uzdrmati njezin pomno izgrađen život u Francuskoj.
Ako ste ikad željeli zaviriti u živote i rad hrvatskih slikara s kraja 19. i početka 20. stoljeća, a da pritom osjetite dah talijanske umjetničke inspiracije, ova vijest će vas posebno razveseliti. U Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu, 2. prosinca 2025. u 13 sati, bit će predstavljena knjiga „Poveznice hrvatskoga i talijanskoga slikarstva od 1872. do 1919.“, autorice dr. sc. Ivane Rončević Elezović.
Ovogodišnji Interliber donio je nešto više od uobičajenog književnog uzbuđenja. Donio je emociju, toplinu i onu rijetku vrstu književne povezanosti koju publika prepoznaje bez zadrške. To najbolje dokazuje titula najprodavanije knjige sajma: dirljiva, nježna i duboko ljudska posveta prijateljstvu između čovjeka i psa — roman „Njegov miris poslije kiše“ Cédrica Sapin-Defoura.
U samom srcu Zagreba, u intimnoj atmosferi Atelieru LM, ovog je vikenda otvorena izložba „Portreti i šire“ koja donosi jedinstven presjek tri desetljeća domaće kulturne i društvene scene, a publiku istodobno poziva da zastane pred više od 400 portreta koji oblikuju naše zajedničko pamćenje. Izložba je osmišljena kao pažljivo komponirana vizualna pripovijest koja istodobno otkriva lica, ali i trenutke u kojima se fotografija pretvara u osobni susret, dok svaki kadar donosi onu tihu, ali snažnu poruku koja se rađa u odnosu fotografa i portretiranog.
Blagdani su sve bliže, a s njima i onaj neobjašnjivi osjećaj topline, mirisa cimeta, svjetlucanja lampica i trenutaka koje dijelimo s najdražima. Upravo taj duh čarolije, mašte i ljubavi oživljava u interaktivnoj slikovnici „Orašar – Klarina priča“, projektu koji spaja glazbu, ilustraciju i pripovijedanje u jedno neponovljivo iskustvo.
Postoje trenuci kad glazba utihne, ali emocija ne nestaje. Kad note prestanu svirati, a riječi ostanu — gole, ranjive, istinite. Upravo u tom prostoru između glazbe i tišine živi nova knjiga Zlatana Stipišića Gibonnija “Bandire potonulog carstva” — zbirka poezije koja ne samo da nosi ritam njegova srca, već i miris mora, soli i svih tih neizrečenih emocija koje čine njegov svijet.
Najuzbudljiviji tjedan za ljubitelje knjige i kulture je pred vratima – Interliber od 11. do 16. studenog pretvara Zagrebački velesajam u raj za čitatelje, a među najiščekivanijim štandovima i ove se godine ističe onaj knjižare Rockmark koja već više od desetljeća spaja svijet knjige, glazbe i pop kulture.
Kažu da je knjiga naš najbolji prijatelj. Uz nju se opuštamo, učimo i putujemo u krajeve koje nikada nismo posjetili. Radujemo se i tugujemo s glavnim junacima, rješavamo zločine i tražimo recepte za neka nova, ukusna jela. No, život je danas prilično ubrzan, a vremena malo. Dan započinjemo brzinskom kavom, gužvom u prometu, e-mailovima koji ne prestaju dolaziti, a završavamo ubrzanim večerima u kojima rješavamo obiteljske obaveze.
Pop boje, blagdanski motivi i luksuzne teksture definiraju Chanel Holiday ekskluzivnu blagdansku selekciju modnih dodataka koja u prvi plan stavlja sofisticiranu interpretaciju božićne estetike. Kolekcija je osmišljena kao hommage sezoni slavlja, uz naglasak na detalje koji čine razliku.
Postoje LEGO setovi koji se slažu, izlože i s vremenom padnu u zaborav. A postoje i oni rijetki, pomno osmišljeni modeli koji nadilaze granicu igračke i postaju predmet želje, razgovora i statusa. Upravo takav je novi LEGO Icons set inspiriran serijom Stranger Things – Creel House, mračna kuća iz Hawkinsa koja u Hrvatsku stiže za svega nekoliko dana i već sada se smatra jednim od najpoželjnijih kolekcionarskih izdanja ove godine.
Eurosong je desetljećima volio sebe zamišljati kao sigurno utočište glazbe – prostor u kojem se politika zaustavlja na vratima pozornice, a reflektori obasjavaju isključivo pjesme, izvođače i obećanje zajedništva. No povijest tog natjecanja pokazuje da se stvarnost uvijek, prije ili kasnije, probije kroz scenografiju. Odluka Nema, pobjednika Eurosonga 2024., da vrati svoj trofej Europskoj radiodifuznoj uniji (EBU), nije samo osobni čin savjesti, nego i simbolički rez u tkivu natjecanja koje se već godinama bori s vlastitim proturječnostima.
