Kako je Zagreb tri dana postao grad otvorenih vrata i zašto ga više nećete gledati istim očima?
Treći Open House Zagreb završio je u večernjim satima obilaskom ZET-ove Remize, ali atmosfera koja je protekla kroz sve tri festivalske dane nije nestala s izlaskom posjetitelja iz zgrada, trgova i parkova. Grad je tih dana govorio vlastitim jezikom, a oni koji su ga slušali, mogli su osjetiti kako arhitektura ne pripada samo crtama na papiru nego svima koji njome prolaze i pod njom žive.
Svaka zgrada, svaka fasada i svaki trg otkrivali su skrivene priče koje dugo stoje neispričane i čekaju da ih netko primijeti, dok stručni vodiči poput Darka Užarevića otvaraju vrata razumijevanja i otkrivanja gradskih slojeva. Taj spoj povijesti, suvremenog urbanog ritma i svakodnevnog života potaknuo je posjetitelje da se zagledaju u Zagreb drugačijim očima i da arhitekturu dožive kao dijalog između prostora i ljudi ističući kako festival nije samo skup događaja, nego iskustvo koje spaja građane s gradom i njegovim pričama.
Nasljeđe budućnosti koje se otvara u razgovoru sa svakim kutkom grada
Tema ovogodišnjeg festivala, „Nasljeđe budućnosti“, nudila je putovanje kroz povijest i modernost istovremeno, otkrivajući kako se prošlost i budućnost arhitekture isprepliću u svakodnevnom urbanom tkivu Zagreba. Posjetitelji su u tri dana imali priliku proći kroz više od četrdeset lokacija i osjetiti grad u svom stvarnom ritmu, ali i u onom zamišljenom, koji arhitekti oblikuju i prilagođavaju potrebama ljudi.
Kroz stručno vođene ture i razgovore s vodičima, otkrivala se povezanost svakog prostora sa životima onih koji ga nastanjuju, stvarajući osjećaj da grad postaje blizak i razumljiv, da arhitektura postaje razgovor, a ne samo materijal i konstrukcija. Open House Zagreb u svom trećem izdanju potvrdio je da suvremeni urbani festivali mogu biti više od običnog obilaska – oni su prostor dijaloga, mjesto gdje se prepoznaje važnost svakog kutka grada i gdje građani otkrivaju bogatstvo vlastitog okruženja.
Ulaz na sve lokacije bio je otvoren za tisuće posjetitelja, a stručni vodiči, umjetnička ravnateljica Dubravka Vrgoč i izvršna ravnateljica Tomislava Blatnik stvorili su iskustvo koje ostaje u sjećanju ne zbog svečanosti, nego zbog stvarnog susreta s gradom i njegovim slojevima. Taj susret pokazuje da arhitektura ne završava kad zatvorimo vrata zgrade, već traje kroz naše promišljanje, osjećaj i razgovor sa svakim kutkom grada.
Prije svega nekoliko dana javnosti su predstavljene pjesme koje će se natjecati na ovogodišnjoj Dori, a već u samom startu postalo je jasno koliko je razlika između kratkotrajnog dojma i stvarne glazbene vrijednosti. Dok se jedna izvođačica pokušala nametnuti agresivnim autotuneom i isforsiranom produkcijom, njezina je pjesma gotovo istog trenutka pala u zaborav, bez šireg odjeka i bez trajnog učinka. Suprotno tome, „Ledina“, novo glazbeno ostvarenje Tomislava Marića, poznatijeg pod umjetničkim imenom ToMa, nametnula se prirodno, tiho i snažno, ostavljajući dojam koji ne blijedi dolaskom kući, nego se dodatno produbljuje svakim novim slušanjem.
Nela će svoj drugi studijski album „Arhivirano“ predstaviti publici 29. siječnja u zagrebačkom Petom kupeu, a događaj će upotpuniti niz izuzetnih glazbenih imena koja su na različite načine oblikovala njezin umjetnički put.
Trinaestogodišnja Ema Dujmović, svestrana mlada umjetnica i autorica, prijavila je svoju autorsku pjesmu za ovogodišnji natječaj Dore – hrvatske selekcije za Eurosong – u izvedbi mladog i talentiranog pjevača Doriana Stipčića. Ovim potezom Dora bi mogla dobiti jednog od najmlađih autora u svojoj povijesti, a istovremeno otvoriti vrata novoj generaciji kreativaca.
Pjesma Andromeda, s kojom se grupa Lelek ove godine predstavlja na Dori, na prvi pogled djeluje kao suvremena etno-pop kompozicija snažne emocionalne gradnje i hipnotičkog refrena. Međutim, već nakon prvog slušanja postaje jasno da se iza njezina zvuka ne krije tek estetska igra tradicijom, nego duboko promišljena naracija o identitetu, pamćenju, ženskom iskustvu i povijesnom teretu koji se prenosi s koljena na koljeno. Andromeda je pjesma koja ne traži brzu reakciju, nego strpljivo slušanje i razumijevanje konteksta iz kojeg je proizašla.
COLD SNAP je hrvatski groove metal bend osnovan u Varaždinu 2003. godine. Njihov prepoznatljivi zvuk spaja različite stilove glazbe u snažan zvučni napad koji prisiljava sve slušatelje i gledatelje da počnu skakat bez prestanka i snažno mahat glavom.
Nakon duže autorske pauze, glazbenik Ivan Sever vraća se na scenu pjesmom Crying Eyes, s kojom će se predstaviti na ovogodišnjoj Dori, hrvatskom izboru za pjesmu Eurovizije.
Ananda Đuranović je autorica, pjevačica i producentica iz Splita. Javnosti se predstavila na Dori 2025. pjesmom Lies Lay Cold. Također je autorica pjesama Monopol i Enigma, izvedenih na istom natjecanju.
Alen Kozić, široj javnosti poznat kao Lima Len, ove godine ponovno privlači pažnju domaće glazbene scene svojim sudjelovanjem na Dori 2026 s pjesmom Raketa. Riječ je o izvođaču koji već neko vrijeme gradi prepoznatljiv glazbeni identitet spajajući urbane ritmove s mediteranskim prizvukom istarskog melosa. Njegova prisutnost u finalu Dore potvrda je kontinuiranog rasta i umjetničke zrelosti, ali i izazova koji prethode svakom javnom nastupu.
Od spontanog Valentinova u lockdownu do jednog od najslađih domaćih brendova – Valentina Anić otkriva kako je Čoko Jagodica prerasla iz male ideje u posao koji stvara emocije, uspomene i osmijehe.
Iako su od djetinjstva pred kamerama, mnogi obožavatelji nisu znali da popularne glumice koriste druga imena – otkrivena je obiteljska tradicija i tajne njihovih punih imena
