Zadar postaje središte dijaloga: Što nas uči Festival tolerancije 2025. o razumijevanju kroz film i glazbu
U vrijeme kada su zidovi između ljudi vidljiviji nego ikad prije, Zadar će krajem listopada ponovno postati grad koji ih pokušava srušiti. Devetnaesto izdanje Festivala tolerancije Zadar 2025. ne donosi samo filmove, već i razgovore koji se nastavljaju i nakon što se svjetla u dvorani ugase. Ovdje se umjetnost ne gleda, nego doživljava – kao prostor susreta, empatije i ponovnog otkrivanja što zapravo znači razumjeti drugoga.
Festival, koji se održava od 22. do 25. listopada, okuplja autore, glazbenike, institucije i građane u zajedničkom promišljanju suvremenog svijeta. Program “Iza platna” otvara prostor u kojem film postaje povod za razgovor o onome što ostaje neizgovoreno – o odgovornosti, sjećanju i ljudskosti. Organizatori naglašavaju kako se Festival tolerancije ne bavi politikom, nego ljudima i njihovim pričama, onima koje nas povezuju ne zato što smo isti, već zato što se usudimo razumjeti.
Razumijevanje kao prostor susreta
Ovogodišnji Festival tolerancije Zadar 2025. započinje filmom Mlade majke belgijskih redatelja Jean-Pierrea i Luca Dardennea, dobitnika dviju Zlatnih palmi. Film govori o pet tinejdžerica koje pokušavaju pronaći svoj glas i dostojanstvo u svijetu koji ih je prerano prisilio na odgovornost. Taj film ne otvara samo festival, nego i pitanje: gdje prestaje društvena osuda, a počinje razumijevanje?
Središnji događaj bit će svjetska premijera filma Nema života bez glazbe, dirljive priče o belgijskom pijanistu Kosti Jakiću i jazz glazbeniku Simonu Gronowskom, koji je preživio Holokaust i koji godinama širi poruku pomirenja. Njihov susret za klavirom nije samo glazbeni dijalog, nego simbol mosta između generacija i svjetova. U tom spoju glazbe i sjećanja krije se ono što Festival tolerancije Zadar 2025. nastoji prenijeti – da je razumijevanje čin hrabrosti, a ne pristajanja.
Program ove godine uključuje i film Zapovjednikova sjena redateljice Daniele Völker, koji prati sina zapovjednika logora Auschwitz dok se suočava s nasljeđem obiteljskog zločina. U svakom od tih naslova prisutno je isto pitanje: može li umjetnost biti prostor u kojem se susreću krivnja i oprost, bol i nada?
U okviru dijela programa Tolerance Talks, održat će se i dva tematska razgovora – Žene u pokretu – solidarnost s izbjeglicama te Ekran, glas – Zadar reagira. Rasprave povezuju lokalnu i europsku perspektivu te otvaraju prostor za razgovor o otpornosti, migracijama i kulturi brige. U njima će sudjelovati brojni umjetnici, predstavnici međunarodnih institucija i europskih mreža, ali i građani, jer Festival tolerancije ostaje vjerniji svojoj ideji kad postane mjesto zajedničkog glasa.
Posebnu pažnju privlači i program Kadrom kroz žensko oko, posvećen ženskom pogledu kao činu stvaranja i promjene. U filmovima redateljica Kristen Stewart, Hafsie Herzi, Amber Fares, Kim A. Snyder i Daniele Völker, empatija postaje estetika, a osobno iskustvo postaje most prema univerzalnom.
Publika, kao i uvijek, ima posljednju riječ. Glasovanjem putem QR koda, posjetitelji biraju film koji ih je najviše dotaknuo. U tom činu odabira leži suština festivala – da tolerancija nije pojam, nego praksa, svakodnevna i živa.
Prije svega nekoliko dana javnosti su predstavljene pjesme koje će se natjecati na ovogodišnjoj Dori, a već u samom startu postalo je jasno koliko je razlika između kratkotrajnog dojma i stvarne glazbene vrijednosti. Dok se jedna izvođačica pokušala nametnuti agresivnim autotuneom i isforsiranom produkcijom, njezina je pjesma gotovo istog trenutka pala u zaborav, bez šireg odjeka i bez trajnog učinka. Suprotno tome, „Ledina“, novo glazbeno ostvarenje Tomislava Marića, poznatijeg pod umjetničkim imenom ToMa, nametnula se prirodno, tiho i snažno, ostavljajući dojam koji ne blijedi dolaskom kući, nego se dodatno produbljuje svakim novim slušanjem.
Nela će svoj drugi studijski album „Arhivirano“ predstaviti publici 29. siječnja u zagrebačkom Petom kupeu, a događaj će upotpuniti niz izuzetnih glazbenih imena koja su na različite načine oblikovala njezin umjetnički put.
Trinaestogodišnja Ema Dujmović, svestrana mlada umjetnica i autorica, prijavila je svoju autorsku pjesmu za ovogodišnji natječaj Dore – hrvatske selekcije za Eurosong – u izvedbi mladog i talentiranog pjevača Doriana Stipčića. Ovim potezom Dora bi mogla dobiti jednog od najmlađih autora u svojoj povijesti, a istovremeno otvoriti vrata novoj generaciji kreativaca.
Pjesma Andromeda, s kojom se grupa Lelek ove godine predstavlja na Dori, na prvi pogled djeluje kao suvremena etno-pop kompozicija snažne emocionalne gradnje i hipnotičkog refrena. Međutim, već nakon prvog slušanja postaje jasno da se iza njezina zvuka ne krije tek estetska igra tradicijom, nego duboko promišljena naracija o identitetu, pamćenju, ženskom iskustvu i povijesnom teretu koji se prenosi s koljena na koljeno. Andromeda je pjesma koja ne traži brzu reakciju, nego strpljivo slušanje i razumijevanje konteksta iz kojeg je proizašla.
COLD SNAP je hrvatski groove metal bend osnovan u Varaždinu 2003. godine. Njihov prepoznatljivi zvuk spaja različite stilove glazbe u snažan zvučni napad koji prisiljava sve slušatelje i gledatelje da počnu skakat bez prestanka i snažno mahat glavom.
Nakon duže autorske pauze, glazbenik Ivan Sever vraća se na scenu pjesmom Crying Eyes, s kojom će se predstaviti na ovogodišnjoj Dori, hrvatskom izboru za pjesmu Eurovizije.
Ananda Đuranović je autorica, pjevačica i producentica iz Splita. Javnosti se predstavila na Dori 2025. pjesmom Lies Lay Cold. Također je autorica pjesama Monopol i Enigma, izvedenih na istom natjecanju.
Od spontanog Valentinova u lockdownu do jednog od najslađih domaćih brendova – Valentina Anić otkriva kako je Čoko Jagodica prerasla iz male ideje u posao koji stvara emocije, uspomene i osmijehe.
Iako su od djetinjstva pred kamerama, mnogi obožavatelji nisu znali da popularne glumice koriste druga imena – otkrivena je obiteljska tradicija i tajne njihovih punih imena
