Pipsi vratili kultnu pjesmu koja traje više od 30 godina: Poslušajte novu verziju „Dinamo ja volim“
PIPSCHIPS&VIDEOCLIPS predstavljaju koncertnu verziju pjesme „Dinamo ja volim“, snimljenu uživo tijekom njihovih koncerata u zagrebačkom Boogaloou, čime jedna od prepoznatljivih pjesama benda dobiva novo produkcijsko i koncertno izdanje, više od tri desetljeća nakon što je prvi put objavljena.
Pjesma „Dinamo ja volim“ nastala je 1992. godine i tijekom godina prerasla je okvire izvornog glazbenog zapisa, postavši jedan od prepoznatljivih dijelova zagrebačke nogometne i navijačke kulture. Autor pjesme i frontman PIPSCHIPS&VIDEOCLIPS-a Dubravko Ivaniš ističe kako je upravo dugovječnost pjesme otvorila pitanje njezina ponovnog snimanja i odnosa prema izvornoj verziji koja je, kako kaže, ostala neponovljiva u svojoj autentičnosti.
„Ima pjesama koje misliš da si ih napisao, a one zapravo napišu tebe. Takve ti odmah zbrišu, kao da i nisu tvoje. Naučiš da je pjesma jedina važna, preko 30 godina u ovom slučaju dovoljno je da se i najtvrdoglaviji u to uvjeri. Originalna verzija ‘Dinamo ja volim’ iz ’92. je šarmantna i neponovljiva, dugo me mučilo je li pametno dirati je. Ipak smatrao sam da je zaslužila ovodobno odijelo i produkciju. Zato smo je ponovo snimili live u rafalnom trodnevnom Boogaloou krajem 2024.“, izjavio je Dubravko Ivaniš.
U prosincu 2024. godine PIPSCHIPS&VIDEOCLIPS održali su trodnevnu koncertnu rezidenciju u zagrebačkom Boogaloou, tijekom koje su sva tri nastupa bila rasprodana. Upravo je na jednoj od tih večeri zabilježena koncertna izvedba pjesme „Dinamo ja volim“ koja je danas objavljena na streaming servisima i donosi neposrednu atmosferu klupskog nastupa, uz energiju publike koja je postala sastavni dio same izvedbe.
Posebnu vrijednost snimci daje činjenica da postoji i njezina produžena verzija, nastala u trenutku kada je publika nakon završetka predviđenog programa spontano počela pjevati pjesmu „Jug“. Reakcija publike rezultirala je neplaniranim bisom, kojim je koncert dobio dodatni završetak koji nije bio predviđen originalnim rasporedom nastupa.
Koncertnu verziju pjesme „Dinamo ja volim“ snimio je Silvio Regvar, dok su za miks i produkciju bili zaduženi Ivan Božanić i bend. Rezultat je snimka koja izvornu pjesmu ne pokušava zamijeniti, nego joj pristupa iz perspektive vremena u kojem danas postoji, čuvajući njezinu prepoznatljivu osnovu i istodobno joj dajući suvremeni koncertni karakter.
Datum objave, 17. kolovoza, odabran je s posebnim razlogom. Taj se datum obilježava kao dan osnutka navijačke skupine Bad Blue Boys, koja ove godine slavi 40 godina postojanja. PIPSCHIPS&VIDEOCLIPS bit će jedan od četiri izvođača na velikom rođendanskom koncertu Bad Blue Boysa, koji će se održati 30. kolovoza na stadionu Maksimir, uz Prljavo kazalište, Psihomodo Pop i Juru Stublića s grupom Film.
Koncert na Maksimiru bit će ujedno jedno od važnijih ovogodišnjih zagrebačkih pojavljivanja PIPSCHIPS&VIDEOCLIPS-a, nakon čega bend do sljedećeg velikog nastupa u Zagrebu neće nastupati u gradu sve do koncerta zakazanog za 10. travnja 2027. godine u Areni Zagreb.
Koncertna verzija pjesme „Dinamo ja volim“ od danas je dostupna na svim vodećim streaming servisima, čime se snimka iz Boogalooa pridružuje novom poglavlju pjesme koja je nastala početkom devedesetih, a desetljećima poslije i dalje zadržava svoje mjesto u zagrebačkom glazbenom i navijačkom identitetu.
Svečanom dodjelom nagrada i projekcijom pobjedničkog naslova ovogodišnjeg Cannesa – filma Fjord Cristiana Mungiua – u subotu, 14. studenoga, u prepunoj dvorani kina Kaptol Boutique Cinema službeno je zatvoren 24. Zagreb Film Festival. Uz predstavnike festivala, direktora Borisa T. Matića, izvršnu direktoricu Lanu Matić i programsku direktoricu Selmu Mehadžić, zatvaranje su svojim dolaskom uveličala i brojna lica iz hrvatskog kulturnog i javnog života.
Jedna od sljedećih postaja je i Arena Zagreb, 15. prosinca, za kada Severina priprema poseban repertoar i novo poglavlje turneje pod nazivom 'Ja samo pjevam – B strana'.
Američki film „Josephine” redateljice Beth de Araújo osvojio je Zlatna kolica za najbolji dugometražni igrani film na 24. Zagreb Film Festivalu, održanom od 9. do 15. studenoga 2026. godine. Festivalske nagrade dodijeljene su u konkurenciji dugometražnih i kratkometražnih filmova te u programima Kockice, Ponovno s nama, PLUS i KinoKino. Među nagrađenim ostvarenjima našli su se filmovi iz Sjedinjenih Američkih Država, Hrvatske, Palestine, Nizozemske i drugih europskih zemalja, a žiriji su pri donošenju odluka posebno razmatrali redateljske postupke, glumačke izvedbe i način na koji su autori pristupili temama obiteljskih odnosa, nasilja, identiteta i odrastanja.
Petak na 24. ZFF-u obilježilo je gostovanje srpskog redatelja s berlinskom adresom Borisa Hadžije, koji je s iranskom redateljicom Hodom Taheri režirao film U vrtu moja ruka pušta korijen, posljednji regionalni naslov ovogodišnjega glavnog dugometražnog programa. Nakon večernje projekcije u 21 sat u Kaptol Boutique Cinema, Hadžija je na Q&A-u programskoj koordinatorici ZFF-a Barbari Gregov otkrio više o svom dugometražnom prvijencu premijerno prikazanom u Veneciji.
Adventsko ludilo polako se zahuktava, a Zagreb otkriva prve detalje blagdanskog programa koji će ove zime ponovno ispuniti gradske ulice, trgove i šetališta. Iako nas od početka Adventa dijeli još nekoliko tjedana, poznato je što se priprema na Gornjem gradu - nakon četiri godine pauze adventska događanja vraćaju se na plato Gradec. Uz koncerte poznatih domaćih izvođača, tematske zabave i programe za djecu, ovogodišnje izdanje donosi i jednu gastronomsku novost. Strossmayerovo šetalište pretvorit će se u ulicu posvećenu isključivo slasticama, a među prvim najavljenim glazbenim imenima su TBF, Kids From The Sky i Lollipop.
U suvremenom ritmu svakodnevice, u kojem se granice između rada, odmora i stalne dostupnosti sve više brišu, kava je odavno prestala biti tek jutarnji napitak i postala je jedan od ključnih kulturnih i psihofizioloških rituala koji oblikuju način na koji započinjemo, održavamo i dovršavamo dan. Iako se često govori o kavi isključivo kroz prizmu navike ili užitka, njezina uloga u regulaciji mentalne energije, koncentracije i osjećaja budnosti daleko je složenija te duboko ukorijenjena u interakciji između biologije, psihologije i svakodnevnih rituala koje nesvjesno ponavljamo.
U suvremenom društvu, u kojem se granice tradicionalno podijeljenih uloga postupno brišu, kuhanje se sve manje promatra kao isključivo „kućanska obveza“, a sve više kao složen, višeslojan i duboko osoban čin koji nadilazi samu pripremu hrane. Posebno kada je riječ o muškarcima, gastronomija se sve jasnije otvara kao prostor u kojem se prelamaju identitet, emocionalna zrelost, kreativnost i odnos prema vlastitom tijelu, zdravlju i svakodnevici. Kuhanje pritom nije samo tehnička vještina, nego i proces u kojem se oblikuju navike, razvija strpljenje, uči odgovornost i, možda najvažnije, uspostavlja unutarnja ravnoteža koja se iz kuhinje prenosi na sve druge segmente života.
U suvremenom svijetu, čimbenici okolišnog zagađenja i izloženost raznim toksinima postali su ključni element kojim treba razumjeti javno zdravlje, posebno kada je riječ o reproduktivnoj funkciji i hormonskoj ravnoteži muškaraca. Globalna proizvodnja plastike i korištenje tisuća kemijskih spojeva u industriji, poljoprivredi i svakodnevnim proizvodima doveli su do situacije u kojoj su mikroplastika i endokrini disruptori neizbježna realnost ljudskog okoliša. Znanstvena zajednica posljednjih godina intenzivno istražuje njihov utjecaj na organizam, a naročito su zabrinjavajući nalazi o njihovom utjecaju na reproduktivni sustav i hormonsku funkciju muškaraca.
Kako bismo prekinuli krug sezonskog stresa i pružili kosi prijeko potreban hair reset, omiljeni nam Olival formulirao je proizvode za njegu i oporavak kose koji djeluju ciljano na problem, a aktualni Black Week čine ih neodoljivo pristupačnim.
Dugo se njega kože kod muškaraca promatrala kroz vrlo jednostavnu prizmu, kao nešto što se svodi na brzo umivanje nakon brijanja, korištenje jednog proizvoda koji mora obaviti sve zadatke i eventualno nanošenje kreme kada se pojavi osjećaj zatezanja kože, no posljednjih godina odnos muškaraca prema vlastitom izgledu i osjećaju ugode postao je mnogo dublji i svjesniji. Suvremeni muškarac više ne traži samo način kako izgledati urednije, već sve češće pronalazi male rituale koji mu pomažu usporiti, posvetiti nekoliko minuta sebi i povezati vanjsku njegu s unutarnjim osjećajem ravnoteže.