Pet godina Lollipopa: Kako je jedna lizalica vratila cijelu generaciju na plesni podij – velika proslava stiže na Šalatu
Prije pet godina nekoliko mladih ljudi okupilo se oko jednostavne ideje koja je u tom trenutku djelovala gotovo nostalgično, ali se vrlo brzo pokazala kao iznimno precizan odgovor na ono što je publici nedostajalo. Željeli su organizirati party na kojem će se bez zadrške slušati glazba uz koju su odrasli, izlazili, zaljubljivali se i stvarali prve uspomene, odnosno veliki hitovi 2000-ih i 2010-ih koji su godinama bili nezaobilazan dio popularne kulture, ali su postupno nestali s domaćih plesnih podija.
Danas, pet godina poslije, Lollipop je prerastao početnu ideju i postao jedan od prepoznatljivijih domaćih glazbenih i event brendova nove generacije. U subotu, 29. kolovoza, Lollipop će na zagrebačkoj ŠRC Šalati velikim open-air spektaklom obilježiti peti rođendan i još jednom okupiti publiku koja je tijekom posljednjih godina upravo uz ovaj brend ponovno otkrila koliko snažnu energiju imaju pjesme koje poznaju gotovo svi.
Priča je započela 15. listopada 2021. godine u Johann Francku, bez velikih produkcija, svjetskih izvođača i tisuća posjetitelja, ali s jasnim konceptom, prepoznatljivom estetikom i glazbom koja je publici bila poznata. Već nekoliko mjeseci poslije Lollipop je izašao iz klupskog prostora i organizirao prvi veći open-air na Rooftopu Radnička, dok je prvi rođendan na Zagrebačkom velesajmu okupio više od tisuću ljudi.
Uslijedio je razvoj koji je Lollipop iz zagrebačke klupske priče postupno pretvorio u nacionalni, a potom i regionalni fenomen. Događaji su se održavali u Rijeci, Rovinju, Dubrovniku i Splitu, a koncept se proširio i izvan Hrvatske, prema Sloveniji i Srbiji. Do trećeg rođendana Lollipop je imao 50 održanih evenata u 12 gradova i na 27 lokacija, uz približno 65.000 posjetitelja, nakon čega je uslijedio i veliki Halloween na Zagrebačkom velesajmu s gotovo 7.000 okupljenih.
Najveći iskorak dogodio se kada je Lollipop pokazao da njegov potencijal nadilazi okvire klupske scene. Na Jarunu je 2025. godine ugostio Seana Paula i okupio više od 13.000 ljudi, čime je dodatno potvrdio sposobnost domaće produkcije da organizira velike glazbene događaje koji privlače široku publiku. Godinu poslije na Lollipop je prvi put u Hrvatsku stigao i Black Eyed Peas, a Zagreb je pritom bio jedini grad u regiji uključen u njihovu europsku turneju.
Ipak, vrijednost Lollipopa ne može se mjeriti samo brojem posjetitelja, lokacija i velikih međunarodnih izvođača. Njegova je najveća vrijednost u publici koju je tijekom pet godina okupio oko jedne jednostavne glazbene ideje. Lollipop je generaciji koja je odrasla uz Britney Spears, Rihannu, Beyoncé, Ushera, Lady Gagu i druge velike izvođače omogućio da ponovno doživi glazbu svojeg odrastanja, ali je istodobno tu istu glazbu približio generacijama koje su je otkrile tek godinama nakon njezina nastanka.
Upravo je ta povezanost generacija jedan od ključnih elemenata Lollipopova identiteta. Pjesme koje su roditelji slušali na CD-ima, gledali na MTV-ju i spremali na prve digitalne playliste danas pjevaju nove generacije koje ih doživljavaju kao dio vlastite glazbene kulture. Na istom plesnom podiju tako se susreću različite generacije publike koje povezuje prepoznatljiv zvuk, zajedničko iskustvo i želja za opuštenim provodom.
Lollipop je pritom izgradio atmosferu koja se ne oslanja samo na glazbeni program, nego i na vizualni identitet, produkciju i prepoznatljivu estetiku koja je tijekom godina postala sastavni dio svakog događaja. Lizalice, po kojima je brend dobio ime, postale su njegov simbol, dok je cijeli koncept izgrađen oko ideje da veliki party ne mora biti opterećen pravilima i očekivanjima, nego prije svega treba publici ponuditi prostor za glazbu, ples i zabavu.
Razmjere priče danas najbolje pokazuju brojke. Lollipop je u pet godina održao više od 100 događaja u 18 gradova i četiri države te okupio više od 250.000 posjetitelja, dok je kroz događaje podijeljeno više od 300.000 lizalica. Iza tih brojki nalazi se kontinuiran razvoj koncepta koji je od prve klupske večeri uspio izgraditi publiku i identitet dovoljno snažne da podrže sve veće produkcijske iskorake.
Peti rođendan zato predstavlja važnu točku u razvoju Lollipopa. ŠRC Šalata ponovno će 29. kolovoza postati središnje mjesto njegova slavlja, upravo na lokaciji na kojoj je 2024. održan jubilarni 50. Lollipop. Od 17 do 23 sata zagrebačka će Šalata biti pretvorena u veliki plesni podij na otvorenom, uz glazbu koja je obilježila 2000-e i 2010-e, produkciju i vizualni identitet koji su tijekom godina postali zaštitni znak brenda te publiku koja je razlog zbog kojeg je ova priča uopće nastala.
Nakon pet godina razvoja, Lollipop danas više nije samo party koncept. Postao je platforma koja je povezala različite generacije kroz glazbu i pokazala da nostalgija može biti relevantna, suvremena i iznimno snažna kada se predstavi na pravi način. Njegov razvoj od nekoliko stotina ljudi u zagrebačkom klubu do više od četvrt milijuna posjetitelja predstavlja priču o tome kako se jasna ideja, dosljedan identitet i razumijevanje publike mogu pretvoriti u snažan domaći brend.
Pet godina nakon prvog događaja u Johann Francku Lollipop tako ulazi u novu fazu svojeg razvoja. Nakon više od 100 evenata, brojnih gradova i lokacija, velikih open-air događaja te nastupa Seana Paula i Black Eyed Peasa, peti rođendan na Šalati bit će prilika za obilježavanje svega što je ostvareno, ali i najava onoga što tek slijedi.
Jer cijela je priča od početka počivala na jednostavnoj ideji koja se pokazala mnogo većom nego što je itko mogao očekivati. Glazba koju su mnogi ponovno željeli čuti dobila je svoj plesni podij, generacija koja je odrasla uz najveće hitove 2000-ih dobila je mjesto na kojem ih može pjevati iz sveg glasa, a jedna lizalica postala je simbol događaja koji je u samo pet godina uspio promijeniti domaću party scenu.
Ulaznice za Lollipop 5th Birthday, koji će se održati 29. kolovoza na ŠRC Šalata, dostupne su putem sustava Entrio.hr
Svečanom dodjelom nagrada i projekcijom pobjedničkog naslova ovogodišnjeg Cannesa – filma Fjord Cristiana Mungiua – u subotu, 14. studenoga, u prepunoj dvorani kina Kaptol Boutique Cinema službeno je zatvoren 24. Zagreb Film Festival. Uz predstavnike festivala, direktora Borisa T. Matića, izvršnu direktoricu Lanu Matić i programsku direktoricu Selmu Mehadžić, zatvaranje su svojim dolaskom uveličala i brojna lica iz hrvatskog kulturnog i javnog života.
Jedna od sljedećih postaja je i Arena Zagreb, 15. prosinca, za kada Severina priprema poseban repertoar i novo poglavlje turneje pod nazivom 'Ja samo pjevam – B strana'.
Američki film „Josephine” redateljice Beth de Araújo osvojio je Zlatna kolica za najbolji dugometražni igrani film na 24. Zagreb Film Festivalu, održanom od 9. do 15. studenoga 2026. godine. Festivalske nagrade dodijeljene su u konkurenciji dugometražnih i kratkometražnih filmova te u programima Kockice, Ponovno s nama, PLUS i KinoKino. Među nagrađenim ostvarenjima našli su se filmovi iz Sjedinjenih Američkih Država, Hrvatske, Palestine, Nizozemske i drugih europskih zemalja, a žiriji su pri donošenju odluka posebno razmatrali redateljske postupke, glumačke izvedbe i način na koji su autori pristupili temama obiteljskih odnosa, nasilja, identiteta i odrastanja.
Petak na 24. ZFF-u obilježilo je gostovanje srpskog redatelja s berlinskom adresom Borisa Hadžije, koji je s iranskom redateljicom Hodom Taheri režirao film U vrtu moja ruka pušta korijen, posljednji regionalni naslov ovogodišnjega glavnog dugometražnog programa. Nakon večernje projekcije u 21 sat u Kaptol Boutique Cinema, Hadžija je na Q&A-u programskoj koordinatorici ZFF-a Barbari Gregov otkrio više o svom dugometražnom prvijencu premijerno prikazanom u Veneciji.
Adventsko ludilo polako se zahuktava, a Zagreb otkriva prve detalje blagdanskog programa koji će ove zime ponovno ispuniti gradske ulice, trgove i šetališta. Iako nas od početka Adventa dijeli još nekoliko tjedana, poznato je što se priprema na Gornjem gradu - nakon četiri godine pauze adventska događanja vraćaju se na plato Gradec. Uz koncerte poznatih domaćih izvođača, tematske zabave i programe za djecu, ovogodišnje izdanje donosi i jednu gastronomsku novost. Strossmayerovo šetalište pretvorit će se u ulicu posvećenu isključivo slasticama, a među prvim najavljenim glazbenim imenima su TBF, Kids From The Sky i Lollipop.
U suvremenom ritmu svakodnevice, u kojem se granice između rada, odmora i stalne dostupnosti sve više brišu, kava je odavno prestala biti tek jutarnji napitak i postala je jedan od ključnih kulturnih i psihofizioloških rituala koji oblikuju način na koji započinjemo, održavamo i dovršavamo dan. Iako se često govori o kavi isključivo kroz prizmu navike ili užitka, njezina uloga u regulaciji mentalne energije, koncentracije i osjećaja budnosti daleko je složenija te duboko ukorijenjena u interakciji između biologije, psihologije i svakodnevnih rituala koje nesvjesno ponavljamo.
U suvremenom društvu, u kojem se granice tradicionalno podijeljenih uloga postupno brišu, kuhanje se sve manje promatra kao isključivo „kućanska obveza“, a sve više kao složen, višeslojan i duboko osoban čin koji nadilazi samu pripremu hrane. Posebno kada je riječ o muškarcima, gastronomija se sve jasnije otvara kao prostor u kojem se prelamaju identitet, emocionalna zrelost, kreativnost i odnos prema vlastitom tijelu, zdravlju i svakodnevici. Kuhanje pritom nije samo tehnička vještina, nego i proces u kojem se oblikuju navike, razvija strpljenje, uči odgovornost i, možda najvažnije, uspostavlja unutarnja ravnoteža koja se iz kuhinje prenosi na sve druge segmente života.
U suvremenom svijetu, čimbenici okolišnog zagađenja i izloženost raznim toksinima postali su ključni element kojim treba razumjeti javno zdravlje, posebno kada je riječ o reproduktivnoj funkciji i hormonskoj ravnoteži muškaraca. Globalna proizvodnja plastike i korištenje tisuća kemijskih spojeva u industriji, poljoprivredi i svakodnevnim proizvodima doveli su do situacije u kojoj su mikroplastika i endokrini disruptori neizbježna realnost ljudskog okoliša. Znanstvena zajednica posljednjih godina intenzivno istražuje njihov utjecaj na organizam, a naročito su zabrinjavajući nalazi o njihovom utjecaju na reproduktivni sustav i hormonsku funkciju muškaraca.
Kako bismo prekinuli krug sezonskog stresa i pružili kosi prijeko potreban hair reset, omiljeni nam Olival formulirao je proizvode za njegu i oporavak kose koji djeluju ciljano na problem, a aktualni Black Week čine ih neodoljivo pristupačnim.
Dugo se njega kože kod muškaraca promatrala kroz vrlo jednostavnu prizmu, kao nešto što se svodi na brzo umivanje nakon brijanja, korištenje jednog proizvoda koji mora obaviti sve zadatke i eventualno nanošenje kreme kada se pojavi osjećaj zatezanja kože, no posljednjih godina odnos muškaraca prema vlastitom izgledu i osjećaju ugode postao je mnogo dublji i svjesniji. Suvremeni muškarac više ne traži samo način kako izgledati urednije, već sve češće pronalazi male rituale koji mu pomažu usporiti, posvetiti nekoliko minuta sebi i povezati vanjsku njegu s unutarnjim osjećajem ravnoteže.