Ovo mjesto u Zagrebu uskoro postaje najpoželjniji plesni podij: WHOPS stiže na MSU
WHOPS Open Air 19. rujna donosi svoje dosad najveće izdanje, a ovog se puta selimo na jednu od najzanimljivijih zagrebačkih lokacija, u prostor Muzeja suvremene umjetnosti, točnije na sjeverozapadni plato ispod prepoznatljivog tobogana. Od 17 do 23 sata očekuje se između 800 i 1.000 posjetitelja, čime ovaj događaj predstavlja važan korak u razvoju WHOPS koncepta, koji iz izdanja u izdanje sve jasnije gradi vlastiti identitet na zagrebačkoj sceni.
Ideja WHOPS-a od početka se temelji na povezivanju kvalitetne elektroničke glazbe, zanimljivih prostora i atmosfere koja nadilazi klasični klupski format. Upravo zato MSU nije odabran slučajno. Prostor ispod tobogana pruža potpuno drugačiji vizualni i ambijentalni okvir od onoga na što je publika navikla kada su u pitanju partyji, a njegova arhitektura i otvorenost stvaraju mogućnost da glazba, prostor i ljudi postanu dio jedinstvenog iskustva.
Program će od 17 sati otvoriti Vejo, koji će svojim stilom postaviti glazbeni smjer večeri i postupno zagrijavati publiku za ono što slijedi. Njegov opening set bit će uvod u nastavak programa i energiju koja će se tijekom večeri postupno podizati, sve do nastupa Guce, WHOPS-ova headlinera i resident DJ-a. Guca je već dobro poznat publici, a njegov pristup glazbi i prepoznatljiva energija za pultom razlog su zbog kojeg se od njegova nastupa očekuje jedan od ključnih trenutaka večeri. Ako je suditi prema dosadašnjim izdanjima, plesni podij mogao bi biti mjesto na kojem će se ostati do samog kraja, uz vrlo realnu mogućnost upale mišića dan poslije.
Posebnost ovog izdanja upravo je u tome što WHOPS ne želi biti samo još jedan događaj na kojem će se okupiti publika zainteresirana za dobru glazbu. Cilj je stvoriti iskustvo koje počinje dolaskom na lokaciju i traje kroz cijelu večer, od prvog seta do posljednje pjesme. MSU u tom smislu pruža idealnu kulisu jer je riječ o prostoru koji već sam po sebi nosi snažan vizualni karakter i određenu energiju, dok će ga produkcija događaja dodatno transformirati u otvoreni plesni prostor.
Da WHOPS koncept može funkcionirati i izvan Zagreba, pokazalo je i nedavno izdanje u Bolu na Braču. Party u beach baru Auro na Zlatnom ratu privukao je publiku u potpuno drugačijem ambijentu, a reakcije posjetitelja potvrdile su da format koji WHOPS razvija nije vezan isključivo uz jednu lokaciju ili jedan tip prostora. Upravo su iskustva s takvih događaja dodatna motivacija za nastavak razvoja koncepta i povratak na zagrebački asfalt s još ambicioznijim izdanjem.
Velik interes publike očekuje se i 19. rujna, a organizacijski tim za ovu je priliku pripremio produkcijski iskorak u odnosu na prethodne događaje. Veći kapacitet, ozbiljnija produkcija i atraktivnija lokacija trebali bi omogućiti da WHOPS Open Air dobije dimenziju primjerenу očekivanom broju posjetitelja, ali pritom zadrži ono zbog čega je koncept i stekao svoju publiku, neposrednost, energiju i osjećaj da se ne dolazi samo na party, nego na događaj koji ima vlastiti karakter.
Upravo je izgradnja takvog karaktera ono što WHOPS-u postaje sve važnije. Umjesto stvaranja još jednog generičkog partyja, cilj je razvijati događaje koji imaju prepoznatljivu atmosferu i koje publika pamti i nakon što glazba utihne. Svako novo izdanje pritom predstavlja priliku za pomicanje granica, bilo kroz odabir lokacije, produkciju, glazbeni program ili način na koji se publika povezuje s prostorom.
WHOPS Open Air na MSU-u zato predstavlja više od još jednog datuma u kalendaru. Riječ je o najvećem izdanju WHOPS-a do sada i svojevrsnoj potvrdi smjera u kojem se ovaj koncept razvija. Spoj suvremene arhitekture, otvorenog prostora, elektroničke glazbe i publike koja je spremna plesni podij doživjeti izvan klasičnih klubova trebao bi 19. rujna stvoriti atmosferu koja će se teško moći ponoviti na uobičajenoj lokaciji.
Od 17 do 23 sata MSU će tako postati mjesto susreta glazbe, prostora i ljudi, a prepoznatljivi tobogan poslužit će kao kulisa jednom od najvećih WHOPS događaja do sada. Nakon Zagreba, Bola i novih iskustava koja su potvrdila potencijal koncepta, WHOPS se vraća na domaći teren s jasnom ambicijom da nastavi rasti, ali bez gubitka vlastitog identiteta. Vidimo se 19. rujna na MSU-u. Plešemo ispod tobogana.
Svečanom dodjelom nagrada i projekcijom pobjedničkog naslova ovogodišnjeg Cannesa – filma Fjord Cristiana Mungiua – u subotu, 14. studenoga, u prepunoj dvorani kina Kaptol Boutique Cinema službeno je zatvoren 24. Zagreb Film Festival. Uz predstavnike festivala, direktora Borisa T. Matića, izvršnu direktoricu Lanu Matić i programsku direktoricu Selmu Mehadžić, zatvaranje su svojim dolaskom uveličala i brojna lica iz hrvatskog kulturnog i javnog života.
Jedna od sljedećih postaja je i Arena Zagreb, 15. prosinca, za kada Severina priprema poseban repertoar i novo poglavlje turneje pod nazivom 'Ja samo pjevam – B strana'.
Američki film „Josephine” redateljice Beth de Araújo osvojio je Zlatna kolica za najbolji dugometražni igrani film na 24. Zagreb Film Festivalu, održanom od 9. do 15. studenoga 2026. godine. Festivalske nagrade dodijeljene su u konkurenciji dugometražnih i kratkometražnih filmova te u programima Kockice, Ponovno s nama, PLUS i KinoKino. Među nagrađenim ostvarenjima našli su se filmovi iz Sjedinjenih Američkih Država, Hrvatske, Palestine, Nizozemske i drugih europskih zemalja, a žiriji su pri donošenju odluka posebno razmatrali redateljske postupke, glumačke izvedbe i način na koji su autori pristupili temama obiteljskih odnosa, nasilja, identiteta i odrastanja.
Petak na 24. ZFF-u obilježilo je gostovanje srpskog redatelja s berlinskom adresom Borisa Hadžije, koji je s iranskom redateljicom Hodom Taheri režirao film U vrtu moja ruka pušta korijen, posljednji regionalni naslov ovogodišnjega glavnog dugometražnog programa. Nakon večernje projekcije u 21 sat u Kaptol Boutique Cinema, Hadžija je na Q&A-u programskoj koordinatorici ZFF-a Barbari Gregov otkrio više o svom dugometražnom prvijencu premijerno prikazanom u Veneciji.
Adventsko ludilo polako se zahuktava, a Zagreb otkriva prve detalje blagdanskog programa koji će ove zime ponovno ispuniti gradske ulice, trgove i šetališta. Iako nas od početka Adventa dijeli još nekoliko tjedana, poznato je što se priprema na Gornjem gradu - nakon četiri godine pauze adventska događanja vraćaju se na plato Gradec. Uz koncerte poznatih domaćih izvođača, tematske zabave i programe za djecu, ovogodišnje izdanje donosi i jednu gastronomsku novost. Strossmayerovo šetalište pretvorit će se u ulicu posvećenu isključivo slasticama, a među prvim najavljenim glazbenim imenima su TBF, Kids From The Sky i Lollipop.
U suvremenom ritmu svakodnevice, u kojem se granice između rada, odmora i stalne dostupnosti sve više brišu, kava je odavno prestala biti tek jutarnji napitak i postala je jedan od ključnih kulturnih i psihofizioloških rituala koji oblikuju način na koji započinjemo, održavamo i dovršavamo dan. Iako se često govori o kavi isključivo kroz prizmu navike ili užitka, njezina uloga u regulaciji mentalne energije, koncentracije i osjećaja budnosti daleko je složenija te duboko ukorijenjena u interakciji između biologije, psihologije i svakodnevnih rituala koje nesvjesno ponavljamo.
U suvremenom društvu, u kojem se granice tradicionalno podijeljenih uloga postupno brišu, kuhanje se sve manje promatra kao isključivo „kućanska obveza“, a sve više kao složen, višeslojan i duboko osoban čin koji nadilazi samu pripremu hrane. Posebno kada je riječ o muškarcima, gastronomija se sve jasnije otvara kao prostor u kojem se prelamaju identitet, emocionalna zrelost, kreativnost i odnos prema vlastitom tijelu, zdravlju i svakodnevici. Kuhanje pritom nije samo tehnička vještina, nego i proces u kojem se oblikuju navike, razvija strpljenje, uči odgovornost i, možda najvažnije, uspostavlja unutarnja ravnoteža koja se iz kuhinje prenosi na sve druge segmente života.
U suvremenom svijetu, čimbenici okolišnog zagađenja i izloženost raznim toksinima postali su ključni element kojim treba razumjeti javno zdravlje, posebno kada je riječ o reproduktivnoj funkciji i hormonskoj ravnoteži muškaraca. Globalna proizvodnja plastike i korištenje tisuća kemijskih spojeva u industriji, poljoprivredi i svakodnevnim proizvodima doveli su do situacije u kojoj su mikroplastika i endokrini disruptori neizbježna realnost ljudskog okoliša. Znanstvena zajednica posljednjih godina intenzivno istražuje njihov utjecaj na organizam, a naročito su zabrinjavajući nalazi o njihovom utjecaju na reproduktivni sustav i hormonsku funkciju muškaraca.
Kako bismo prekinuli krug sezonskog stresa i pružili kosi prijeko potreban hair reset, omiljeni nam Olival formulirao je proizvode za njegu i oporavak kose koji djeluju ciljano na problem, a aktualni Black Week čine ih neodoljivo pristupačnim.
Dugo se njega kože kod muškaraca promatrala kroz vrlo jednostavnu prizmu, kao nešto što se svodi na brzo umivanje nakon brijanja, korištenje jednog proizvoda koji mora obaviti sve zadatke i eventualno nanošenje kreme kada se pojavi osjećaj zatezanja kože, no posljednjih godina odnos muškaraca prema vlastitom izgledu i osjećaju ugode postao je mnogo dublji i svjesniji. Suvremeni muškarac više ne traži samo način kako izgledati urednije, već sve češće pronalazi male rituale koji mu pomažu usporiti, posvetiti nekoliko minuta sebi i povezati vanjsku njegu s unutarnjim osjećajem ravnoteže.