Nećete vjerovati tko se spojio s Joyem u interesantnom duetu – Lea Mijatović i pjesma koja nastaje iz boli!
Ponekad život, sa svim svojim nepredvidivim preokretima, donosi trenutke koji nas uče koliko snaga i ljepota mogu proizaći iz boli, a primjer za to savršeno pruža grupa Joy, koja je, suočena s jednim od najvećih izazova u svojoj tridesetogodišnjoj karijeri, uspjela stvoriti pjesmu koja već na prvo slušanje odjekuje emocijom i ostavlja neizbrisiv trag u srcu slušatelja. Riječ je o skladbi pod nazivom “U snovima”, pjesmi koja ne samo da spaja dva izvanredna vokala – frontmana grupe Joya Alena Bičevića i Leu Mijatović, pjevačicu koja je ostavila neizbrisiv trag u bendu Teška industrija – nego i prenosi slojevitu priču o hrabrosti, oporavku i inspiraciji koja nastaje iz najmračnijih trenutaka.
Autor ove iznimno emotivne pjesme je Damir Ridjan, klavijaturist i jedan od osnivača Joya, koji je stihove i melodiju stvorio u okolnostima koje bi mnoge obeshrabrile, dok se oporavljao od brutalnog napada tijekom nastupa benda, nakon kojeg je zadobio teške tjelesne ozljede. Taj nemili događaj, koji je šokirao domaću javnost i popratio medijski odjek, dodatno je zbližio članove benda, a iz vlastite boli i unutarnje refleksije Damir je uspio izvući iskru kreativnosti koja je rezultirala pjesmom koja nosi nevjerojatnu emocionalnu težinu. O nastanku pjesme sam autor kaže:
“Jedne sam večeri gledao film Toma, i njegova rečenica da samo tužni ljudi pišu pjesme vratila mi je u sjećanje moju bivšu ljubav, a sve skupa me se toliko dojmilo da sam se usred noći probudio, sjeo za klavir i do jutra pjesma je bila gotova. Melodija i stihovi sugerirali su mi da bi ovo mogao biti duet pa sam se sjetio Lee jer obožavam njezin glas i smatram da ima jedan od najboljih vokala na našoj sceni. Kada je pristala, bio sam sretan kao malo dijete.”
Za Leu Mijatović ponuda da otpjeva duet s Joyem bila je emotivno nadahnjujuća i, kako sama kaže, pjesma ju je osvojila već na prvo slušanje:
“Počašćena sam što mi je Joy ponudio duet jer je ova pjesma predivna, svevremenska balada koja ne podliježe trendovima i vjerujem da će ljudima ući u srca te zaživjeti u eteru. Jako volim Alenov glas i emociju koju prenosi. Snimanje spota bilo je iznimno zabavno jer je cijela ekipa uvijek spremna na dobru zezanciju, i morali smo se jako truditi da se ne smijemo kada se kamere upale. Srećom, iza kamere su bili vrhunski profesionalci koji su, unatoč našem ponekad djetinjastom ponašanju, izvukli najbolje od nas.”
Aranžman pjesme potpisuje Dragomir Herendić Dragianni, dok videospot u režiji Marka Zeljkovića Zelje, kroz scenografiju i atmosferu, vjerno prenosi snažnu emociju i intimnu naraciju pjesme, uvlačeći gledatelja u njezin svijet i ostavljajući dojam trajne povezanosti s glazbom.
Pjesma “U snovima” objavljena je u izdanju diskografske kuće Croatia Records, a već sada pokazuje da iza svakog teškog razdoblja mogu slijediti trenuci čiste ljepote i kreativnog izražaja, kada se moćni glasovi spoje u sklad koji odjekuje i u snovima, i u stvarnosti.
Svečanom dodjelom nagrada i projekcijom pobjedničkog naslova ovogodišnjeg Cannesa – filma Fjord Cristiana Mungiua – u subotu, 14. studenoga, u prepunoj dvorani kina Kaptol Boutique Cinema službeno je zatvoren 24. Zagreb Film Festival. Uz predstavnike festivala, direktora Borisa T. Matića, izvršnu direktoricu Lanu Matić i programsku direktoricu Selmu Mehadžić, zatvaranje su svojim dolaskom uveličala i brojna lica iz hrvatskog kulturnog i javnog života.
Jedna od sljedećih postaja je i Arena Zagreb, 15. prosinca, za kada Severina priprema poseban repertoar i novo poglavlje turneje pod nazivom 'Ja samo pjevam – B strana'.
Američki film „Josephine” redateljice Beth de Araújo osvojio je Zlatna kolica za najbolji dugometražni igrani film na 24. Zagreb Film Festivalu, održanom od 9. do 15. studenoga 2026. godine. Festivalske nagrade dodijeljene su u konkurenciji dugometražnih i kratkometražnih filmova te u programima Kockice, Ponovno s nama, PLUS i KinoKino. Među nagrađenim ostvarenjima našli su se filmovi iz Sjedinjenih Američkih Država, Hrvatske, Palestine, Nizozemske i drugih europskih zemalja, a žiriji su pri donošenju odluka posebno razmatrali redateljske postupke, glumačke izvedbe i način na koji su autori pristupili temama obiteljskih odnosa, nasilja, identiteta i odrastanja.
Petak na 24. ZFF-u obilježilo je gostovanje srpskog redatelja s berlinskom adresom Borisa Hadžije, koji je s iranskom redateljicom Hodom Taheri režirao film U vrtu moja ruka pušta korijen, posljednji regionalni naslov ovogodišnjega glavnog dugometražnog programa. Nakon večernje projekcije u 21 sat u Kaptol Boutique Cinema, Hadžija je na Q&A-u programskoj koordinatorici ZFF-a Barbari Gregov otkrio više o svom dugometražnom prvijencu premijerno prikazanom u Veneciji.
Adventsko ludilo polako se zahuktava, a Zagreb otkriva prve detalje blagdanskog programa koji će ove zime ponovno ispuniti gradske ulice, trgove i šetališta. Iako nas od početka Adventa dijeli još nekoliko tjedana, poznato je što se priprema na Gornjem gradu - nakon četiri godine pauze adventska događanja vraćaju se na plato Gradec. Uz koncerte poznatih domaćih izvođača, tematske zabave i programe za djecu, ovogodišnje izdanje donosi i jednu gastronomsku novost. Strossmayerovo šetalište pretvorit će se u ulicu posvećenu isključivo slasticama, a među prvim najavljenim glazbenim imenima su TBF, Kids From The Sky i Lollipop.
Dugo se njega kože kod muškaraca promatrala kroz vrlo jednostavnu prizmu, kao nešto što se svodi na brzo umivanje nakon brijanja, korištenje jednog proizvoda koji mora obaviti sve zadatke i eventualno nanošenje kreme kada se pojavi osjećaj zatezanja kože, no posljednjih godina odnos muškaraca prema vlastitom izgledu i osjećaju ugode postao je mnogo dublji i svjesniji. Suvremeni muškarac više ne traži samo način kako izgledati urednije, već sve češće pronalazi male rituale koji mu pomažu usporiti, posvetiti nekoliko minuta sebi i povezati vanjsku njegu s unutarnjim osjećajem ravnoteže.
U suvremenom načinu života, koji je sve brži, zahtjevniji i često obilježen dugim radnim satima, večera se kod mnogih muškaraca pretvara u obrok koji se konzumira usput, bez previše promišljanja o njegovoj stvarnoj ulozi u organizmu. Iako se često percipira tek kao završni dnevni ritual, večernji obrok ima znatno dublju fiziološku i psihološku funkciju jer upravo u tom dijelu dana tijelo prelazi u fazu oporavka, regeneracije i pripreme za sljedeći dan. U tom kontekstu, koncept “muške večere” ne odnosi se na rodnu ekskluzivnost, nego na specifične prehrambene potrebe muškaraca koji, ovisno o životnoj dobi, razini fizičke aktivnosti i životnim navikama, imaju drugačije metaboličke zahtjeve, ali i na širi kulturni obrazac u kojem se muškarci sve više okreću svjesnijem načinu prehrane.
U suvremenom sportskom okruženju, koje je istodobno i izrazito kompetitivno i sve više podložno javnoj i medijskoj evaluaciji, tema mentalne otpornosti sportaša postaje jednako važna kao i njihova fizička pripremljenost. Iako se u javnosti često naglasak stavlja na kondiciju, tehniku i taktičku disciplinu, sve veći broj stručnjaka iz područja sportske psihologije upozorava da su upravo nevidljivi, unutarnji procesi ono što presudno određuje razliku između vrhunskog i prosječnog sportaša. U tom kontekstu, muški sportovi, osobito oni koji su povijesno obilježeni kulturom izdržljivosti, discipline i često rigidnog shvaćanja „čvrstoće“, otvaraju prostor za dublje razumijevanje načina na koji se mentalna otpornost razvija, održava i transformira.
U suvremenom ritmu života, u kojem se obveze neprestano umnažaju, a privatno i poslovno često se isprepliću do granica neprepoznatljivosti, briga o vlastitom zdravlju kod muškaraca nerijetko ostaje na margini prioriteta. Preventivni medicinski pregledi, iako ključni za rano otkrivanje bolesti i dugoročno očuvanje kvalitete života, često se odgađaju ili potpuno zaboravljaju, ne toliko zbog nedostatka svijesti koliko zbog izostanka sustava koji bi ih učinio dijelom svakodnevice. Upravo se u tom prostoru između namjere i realizacije otvara prostor za kreativna, tehnološki potpomognuta i psihološki promišljena rješenja koja mogu značajno unaprijediti zdravstvenu disciplinu.
Svečanom dodjelom nagrada i projekcijom pobjedničkog naslova ovogodišnjeg Cannesa – filma Fjord Cristiana Mungiua – u subotu, 14. studenoga, u prepunoj dvorani kina Kaptol Boutique Cinema službeno je zatvoren 24. Zagreb Film Festival. Uz predstavnike festivala, direktora Borisa T. Matića, izvršnu direktoricu Lanu Matić i programsku direktoricu Selmu Mehadžić, zatvaranje su svojim dolaskom uveličala i brojna lica iz hrvatskog kulturnog i javnog života.
