Nika Komadina u spektakularnom novom spotu „Gubiš me” donosi filmsku priču koja osvaja na prvo gledanje
Nika Komadina pripada onom rijetkom krugu izvođačica koje svoju glazbenu karijeru ne promatraju kao usputni projekt, nego kao cjelovit i dugoročno promišljen umjetnički put. U njezinu radu prepoznaje se izrazita disciplina, ali i estetska dosljednost, pa svaki novi projekt koji potpisuje djeluje kao pažljivo oblikovana cjelina u kojoj nijedan detalj nije prepušten slučaju. Upravo zbog toga njezini videospotovi već sada odskaču od većine domaće produkcije, jer se u njima jasno vidi težnja prema filmskoj estetici, visokoj produkcijskoj vrijednosti i vizualnoj dramaturgiji koja prati emociju pjesme.
Njezin najnoviji singl „Gubiš me” dodatno potvrđuje taj smjer. Riječ je o spotu koji je koncipiran u maniri akcijskog, gotovo „jamesbondovskog” filmskog narativa, u kojem se izmjenjuju scene luksuza, napetosti i adrenalinskih situacija. Privatni avioni, simboličke igre moći, oružje i gubitak velikih iznosa na kocki samo su dio vizualnog svijeta koji prati pjesmu, stvarajući atmosferu emocionalne i financijske rizičnosti, u kojoj se prepliću strast i kontrola, povjerenje i izdaja.
Posebnu pažnju javnosti izazvao je izbor glavnog muškog glumca u spotu, ulogu koju je Nika povjerila Dinu Bubičiću, jednom od najpoznatijih Mistera Hrvatske i osobnosti koja se posljednjih godina povukla iz medijske eksponiranosti. Njegov povratak pred kamere upravo u ovom projektu daje dodatnu težinu cijeloj priči, jer se njegov lik u spotu ne pojavljuje kao slučajan izbor, već kao svjesno odabrana figura koja nosi dio narativa i vizualne napetosti.
Nika Komadina pritom ističe kako njihovo poznanstvo nije nastalo u profesionalnom kontekstu, nego spontano, u svakodnevnom okruženju teretane u kojoj oboje treniraju. Taj početni, ležerni razgovor ubrzo je prerastao u prijateljski odnos i česte susrete, a dodatnu dimenziju njihovoj komunikaciji dao je i trenutak kada je otkrila da je po struci stomatolog. U tom je kontekstu kroz šalu opisala kako je Dino postao njezin pacijent, ali i jedan od discipliniranijih u pogledu dentalnog zdravlja, što je njihov odnos dodatno učvrstilo u opuštenom, ali povjerljivom tonu.
Odluka da ga angažira u svom spotu, kako sama navodi, došla je gotovo intuitivno, iako je isprva pretpostavila da će zbog povlačenja iz javnosti takvu ponudu odbiti. Međutim, uz kombinaciju uvjeravanja i prijateljskog pristupa, Bubičić je prihvatio ulogu, čime je otvorio novo poglavlje svoje medijske prisutnosti. U profesionalnom smislu, taj je casting pokazao i Nikin instinkt za odabir lica koja mogu nositi vizualnu težinu njezinih projekata.
Jedan od zahtjevnijih aspekata snimanja bio je i sam produkcijski proces, posebice scene letenja koje su zahtijevale od nje suočavanje sa strahom od visine. Nika pritom naglašava da se tijekom snimanja u potpunosti prepustila režijskim uputama Sergija Cinghialea te da je svjesno prihvatila određenu razinu rizika kako bi konačni vizualni dojam bio uvjerljiv i snažan. Takav pristup dodatno potvrđuje njezinu spremnost da vlastite granice pomiče u službi umjetničkog izraza.
Glazbena podloga pjesme „Gubiš me” nastala je u suradnji s provjerenim autorima regionalne scene, Draganom Brajovićem i Dejanom Kostićem, s kojima Niku ne povezuje samo profesionalni odnos, nego i dugogodišnje prijateljstvo. Upravo ta bliskost u radu, kako sama ističe, stvara prostor u kojem se glazba ne proizvodi isključivo kao komercijalni proizvod, već kao rezultat zajedničke kreativne razmjene, koja često prelazi granice studijskog rada i nastavlja se u neformalnim druženjima.
Uz sve profesionalne obveze, Niku uskoro očekuje i značajan osobni i obrazovni korak, budući da odlazi u New York, gdje će veći dio ljeta provesti na American Academy of Dramatic Arts. Tamo će dodatno usavršavati svoj izvođački talent, što njezinu karijeru otvara prema međunarodnom kontekstu i novim profesionalnim izazovima. Taj odlazak predstavlja logičan nastavak njezine potrebe za stalnim usavršavanjem i proširivanjem umjetničkog izraza, kako u glazbi, tako i u izvedbenim umjetnostima u širem smislu.
Prošlogodišnji Advent u Zagrebu umjetnik Saša Šekoranja obilježio je instalacijom „Prvi snijeg”, kojom je prostor nekadašnje Prve gradske štedionice u prolazu Oktogon pretvorio u mjesto susreta likovne umjetnosti, glazbe i uspomena na stari Zagreb. Središnji dio instalacije činio je gotovo deset metara visok božićni bor oblikovan od svjetlom ispisanih stihova pjesme „Prvi snijeg”, koju je izvodila Gabi Novak, na tekst Ivice Krajača i glazbu Nikice Kalogjere. Prostorom se širila njezina izvedba pjesme, a oko svjetlosnog bora bilo je raspoređeno pedesetak Šekoranjinih crteža i skica izrađenih perom i tušem. Na njima su se nizali prizori zagrebačkih krovova, dimnjaka, krošnji, glazbenog paviljona, stare uspinjače i drugih gradskih motiva koji su podsjećali na zimski Zagreb. Instalacija je otvorena 19. prosinca 2025. godine, a bila je zamišljena kao umjetnikov dar gradu i posveta Gabi Novak. Šekoranja je tada poznatu pjesmu pretvorio u prostornu kompoziciju u kojoj su se svjetlost, rukom nacrtani prizori i glazba povezali u osobnu priču o gradu.
Džejla Ramović i Jakov Jozinović, dvoje mladih izvođača regionalne glazbene scene, predstavili su zajedničku pjesmu „Suze“, kojom su ostvarili suradnju o kojoj se počelo razmišljati još nakon njihova prvog zajedničkog nastupa. Duet je nastao iz međusobnog poštovanja, dugogodišnje želje za zajedničkim radom i iskustva koje su podijelili pred publikom, a u njegovu stvaranju sudjelovali su glazbenici s kojima je Jozinović već ranije surađivao. Pjesma je okupila izvođače čiji se glasovi razlikuju po boji i načinu interpretacije, ali su upravo u tim razlikama pronašli prostor za zajednički glazbeni izraz.
Od velikog klizačkog spektakla na Tomislavcu do koncerata, plesa i poezije na Zrinjevcu, donosimo pregled programa i noviteta koji će od 28. studenog obilježiti ovogodišnji Advent u središtu Zagreba
Jedna od najpoznatijih svjetskih manekenki, Naomi Campbell, najavljena je kao glavna gošća svečanog otvaranja zimske turističke sezone na Jahorini, koje će biti održano 28. studenoga 2026. godine. Britanska supermanekenka trebala bi se tom prilikom predstaviti publici u nešto drukčijoj ulozi od one po kojoj je desetljećima poznata, budući da organizatori najavljuju njezin nastup za DJ pultom. Dolazak međunarodno poznate modne zvijezde dio je programa kojim Olimpijski centar Jahorina namjerava obilježiti početak nove skijaške sezone i privući pozornost domaće i inozemne javnosti.
Zagrebački Europski trg i ove će zime biti jedno od mjesta okupljanja tijekom Adventa, uz koncerte domaćih glazbenika, svakodnevne DJ programe, humanitarna kulinarska događanja i raznovrsnu gastronomsku ponudu. Ovogodišnji EU Advent održavat će se od 25. studenoga 2026. do 7. siječnja 2027. godine, a posjetitelje očekuje više od 40 dana programa namijenjenog različitim generacijama. Adventske kućice počet će s radom 25. studenoga, dok je službeno otvorenje najavljeno za subotu, 28. studenoga, u 20 sati, kada će za glazbeni program biti zadužen zagrebački Soma Kolektiv. Organizatori su za ovogodišnje izdanje pripremili nekoliko novosti, među kojima se izdvajaju suradnja s Hrvatskom radiotelevizijom, koncerti subotom u podne i prošireni nedjeljni sadržaji za djecu.
Marko Tolja novu je pjesmu najprije predstavio publici iz vlastitog doma, bez studijske produkcije, pratećih glazbenika i velike najave. Sjeo je za klavir, uključio kameru i na Instagramu objavio izvedbu dotad nepoznate autorske pjesme. Reakcije koje su uslijedile potaknule su ga da je službeno objavi, a singl „Pusti da vjerujem” sada je dostupan u dvije verzije. Istodobno se priprema za niz prosinačkih koncerata i veliki nastup u zagrebačkoj Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, zakazan za Valentinovo 2027. godine.
Mlada hrvatska pjevačica Lara Demarin predstavila je videospot za novi singl „Jamais“, kojim nastavlja razvijati samostalnu glazbenu karijeru i istraživati teme ljubavnih odnosa kroz suvremeni pop zvuk. Nova pjesma govori o emocionalnoj vezanosti, navikama koje otežavaju prekid veze i trenutku u kojem osoba odlučuje vlastiti mir staviti ispred odnosa koji joj više ne donosi zadovoljstvo. Za vizualnu priču pjevačica je odabrala western estetiku, konje i prirodni ambijent ranča u Oroslavju, gdje je snimanje proteklo uz hladno vrijeme, zahtjevne scene jahanja i nezgodu koja je mogla imati ozbiljnije posljedice.
Prošlogodišnji Advent u Zagrebu umjetnik Saša Šekoranja obilježio je instalacijom „Prvi snijeg”, kojom je prostor nekadašnje Prve gradske štedionice u prolazu Oktogon pretvorio u mjesto susreta likovne umjetnosti, glazbe i uspomena na stari Zagreb. Središnji dio instalacije činio je gotovo deset metara visok božićni bor oblikovan od svjetlom ispisanih stihova pjesme „Prvi snijeg”, koju je izvodila Gabi Novak, na tekst Ivice Krajača i glazbu Nikice Kalogjere. Prostorom se širila njezina izvedba pjesme, a oko svjetlosnog bora bilo je raspoređeno pedesetak Šekoranjinih crteža i skica izrađenih perom i tušem. Na njima su se nizali prizori zagrebačkih krovova, dimnjaka, krošnji, glazbenog paviljona, stare uspinjače i drugih gradskih motiva koji su podsjećali na zimski Zagreb. Instalacija je otvorena 19. prosinca 2025. godine, a bila je zamišljena kao umjetnikov dar gradu i posveta Gabi Novak. Šekoranja je tada poznatu pjesmu pretvorio u prostornu kompoziciju u kojoj su se svjetlost, rukom nacrtani prizori i glazba povezali u osobnu priču o gradu.
Džejla Ramović i Jakov Jozinović, dvoje mladih izvođača regionalne glazbene scene, predstavili su zajedničku pjesmu „Suze“, kojom su ostvarili suradnju o kojoj se počelo razmišljati još nakon njihova prvog zajedničkog nastupa. Duet je nastao iz međusobnog poštovanja, dugogodišnje želje za zajedničkim radom i iskustva koje su podijelili pred publikom, a u njegovu stvaranju sudjelovali su glazbenici s kojima je Jozinović već ranije surađivao. Pjesma je okupila izvođače čiji se glasovi razlikuju po boji i načinu interpretacije, ali su upravo u tim razlikama pronašli prostor za zajednički glazbeni izraz.
Pisanje poezije u kontekstu muške emocionalne ekspresije sve se češće promatra kao prostor u kojem se razgrađuju dugotrajni kulturni obrasci šutnje, emocionalne suzdržanosti i društveno uvjetovane ideje o tome što znači biti „jak“, pri čemu se snaga tradicionalno pogrešno poistovjećivala s potiskivanjem osjećaja, umjesto s njihovim razumijevanjem i svjesnim izražavanjem. U suvremenom psihološkom i kulturnom diskursu poezija se tako ne pojavljuje samo kao književna forma, nego i kao alat introspekcije, samoregulacije i kreativne obrade unutarnjih stanja, osobito kod muškaraca koji su odrastali u okruženjima u kojima emocionalna artikulacija nije bila poticana ili je bila doživljavana kao slabost.
U suvremenom društvu, u kojem se granice između fizičkog i digitalnog prostora sve brže brišu, terapijski pristupi mentalnom zdravlju doživljavaju duboku transformaciju, a među najintrigantnijim i najperspektivnijim inovacijama ističu se tehnologije proširene stvarnosti (AR) i virtualne stvarnosti (VR). Njihova primjena u području mentalnog zdravlja, osobito kada je riječ o muškoj populaciji, otvara sasvim novu dimenziju razumijevanja stresa, anksioznosti i emocionalne regulacije, ali i redefinira načine na koje se uopće pristupa psihološkoj podršci u 21. stoljeću. Važno je pritom naglasiti da svaka primjena ovakvih terapijskih pristupa mora biti shvaćena isključivo kao komplementarna medicinskim postupcima, te da je uvijek i isključivo obavezna konzultacija, pregled i procjena kod doktora i u bolnici ili drugoj ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi prije bilo kakvog uključivanja u terapijske protokole.
U vremenu koje neumoljivo diktira brzinu, učinkovitost i površnost, čin brijanja gotovo je neprimjetno sveden na rutinski zadatak, lišen pažnje, značenja i osobnog doživljaja. Ipak, iza tog svakodnevnog pokreta, koji mnogi obavljaju mehanički i bez razmišljanja, skriva se potencijal za nešto mnogo dublje i suptilnije — prostor introspekcije, ritual koji nadilazi fizičku potrebu i prelazi u sferu svjesnog postojanja. Umjetnost ritualnog brijanja nije tek povratak tradiciji, nego svjesna odluka da se vlastitom tijelu, vremenu i umu pristupi s pažnjom kakvu rijetko njegujemo u suvremenom životu.