Nakon pauze, vraća se Splitski Filmski Festival – i donosi više od 50 filmova iz cijelog svijeta
Rujan u Splitu donosi nešto posebno – nakon jedne godine pauze vraća se Splitski Filmski Festival, i to u svom jubilarnom, 30. izdanju. Od 12. do 16. rujna grad pod Marjanom pretvara se u filmsku pozornicu na kojoj će se prikazati čak 57 filmova i videa iz 29 zemalja svijeta, od Japana do Perua, potvrđujući status festivala kao jednog od najvažnijih regionalnih događaja posvećenih umjetničkom i autorskom filmu.
Nakon iznenadnog odlaska osnivača festivala Branka Karabatića, nova uprava odlučila je nastaviti njegovu misiju – njegovanje hrabrog, avangardnog i autorskog filma koji ne pristaje na kompromise. Upravo zato ovogodišnje izdanje donosi snažan program ispunjen svjetskim premijerama, intrigantnim pričama i eksperimentalnim formama koje publiku neće ostaviti ravnodušnom.
Festival otvara japanski dugometražni film Javni bazen Numakage redatelja Shinga Ote, dok će festivalsku konkurenciju zatvoriti nagrađivani peruanski film Punku J. D. Fernándeza Molera, nakon svjetske premijere na Berlinaleu. Tu je i povratnik Pieter Solt s filmom Moj prijatelj Miles, kao i višedesetljetni projekt Heinricha Sabla Hotel Sjećanje, započet još 1999. godine. Split će ove godine ugostiti i dvije svjetske premijere – Alma Blu Alice Palchetti te Lijepa i uredna soba autorice Marie Petschnig, koja će film predstaviti osobno. Ljubitelje žanra posebno će razveseliti horor Exit Medea, poetski kolaž jezika i vizualnih elemenata.
Screenshot
Poseban naglasak ovogodišnjeg izdanja stavljen je na kratkometražne i eksperimentalne radove, s čak 18 naslova u konkurenciji. Mnogi autori rođeni su nakon 2000. godine, što festivalu daje svježinu i otvara prostor novim generacijama. Među filmovima se ističu Ultraljubičasto Joséa Magroa, Impivaara – Novi svijet Patrika Soderlunda te domaća Žega Gorana Nježića i Matije Tomića.
Uz klasične lokacije Kino Karaman i Kinoteku Zlatna vrata, projekcije će se održavati i u dvorištu Galerije Kvart na Trsteniku, kultnom Academia Clubu Ghetto, pa čak i na farmi u sklopu programa Rural – gdje će se filmovi gledati pod zvjezdanim nebom, na balama sijena. Taj spoj urbanog i rustikalnog daje posebnu draž festivalu, čineći ga jedinstvenim iskustvom za publiku.
Ovogodišnji Splitski Filmski Festival donosi i Dunjine noći, program posvećen pionirki feminističkog filma Tatjani Dunji Ivanišević. Publiku očekuju video instalacije, poezija i eksperimentalni radovi koji nastavljaju duh avangarde iz 60-ih. Novi program Spotlight pak fokus stavlja na jednog odabranog autora, dok program Forum i Focus donose teme društvenih pitanja i globalnih izazova.
U duhu jubileja, ulaz na sve projekcije bit će besplatan – potrebno je tek osigurati mjesto ranijim dolaskom. Festivalski vizualni identitet potpisuje Segor Garber, a nova nagrada oblikovana je u radionici kipara Borisa Šituma.
Splitski Filmski Festival time još jednom dokazuje da film može biti mnogo više od projekcije – on je dijalog, istraživanje i iskustvo koje spaja autore, publiku i grad u cjelinu. Rujan u Splitu rezerviran je za one koji žele vidjeti svijet drugačijim očima.
Zagrebački Vintage Industrial Bar ove će zime biti epicentar domaće rock energije. PIPSCHIPS&VIDEOCLIPS, jedan od najutjecajnijih i najdosljednijih bendova hrvatske glazbene scene, rasprodali su svih pet najavljenih koncerata u rekordnom roku – a interes publike toliko je nadmašio očekivanja da je dodan i šesti datum, 3. siječnja 2026. Time Pipsi postaju prvi bend koji u povijesti Vintagea svira rezidenciju dugu čak šest uzastopnih večeri.
Advent u Zagrebu ove će godine obogatiti dolazak Dream Gospel Choira iz Harlema, zbora koji se u međunarodnim glazbenim krugovima smatra najzanimljivijim predstavnikom nove generacije gospela i koji će 17. prosinca 2025. u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog održati koncert ispunjen energijom, emocijom i autentičnom američkom duhovnom tradicijom. Zagrebačka publika imat će priliku doživjeti večer u kojoj će moćni višeglasni vokali, slojevite harmonije i profesionalna izvedba spojiti duh Harlema i svečanu atmosferu predblagdanskog vremena.
Na Dori ne zablistaju samo izvođači — iza svake pjesme stoji cijeli mali svemir kreativaca koji su je napisali, skladali, oblikovali i udahnuli joj specifičan karakter.
HRT-ov stručni žiri, u sastavu eminentnih glazbenika i medijskih stručnjaka, odabrao je 24 finalista među rekordnim brojem prijava na Doru 2026. Broj prijavljenih pjesama i ove godine potvrđuje iznimno veliki interes za sudjelovanjem na najvećem glazbeno - scenskom spektaklu Hrvatske radiotelevizije. Na natječaj je pristigla 251 prijava.
Postoji nešto posebno u trenucima kada izvođač odluči ogoliti svoj zvuk, stati pred publiku bez slojeva produkcije i – doslovno – udahnuti novo lice pjesmama koje već znamo napamet. Upravo to će se dogoditi 17. prosinca, kada će jedan od najutjecajnijih imena domaće trap scene, Hiljson Mandela, po prvi put stati na pozornicu Kluba Sax s potpuno akustičnim setom, podržan novim live bendom MUNGO$i.
Mladi glazbenik Tomislav Marić ToMa ovih je blagdana pripremio posebno iznenađenje za svoju publiku – novu božićnu pjesmu “Božić je”, toplu i emotivnu skladbu koja već na prvo slušanje budi osjećaje zajedništva, radosti i blage melankolije, karakteristične za ovo najljepše doba godine.
Dvadeset godina nakon što su svojim nastupom uzdrmali pulski Amfiteatar, rock shock sastav Marilyn Manson ponovno se vraća u Hrvatsku, ne ostavljajući prostora za ravnodušnost. Ovaj glazbeno scenski fenomen već desetljećima izaziva fascinaciju, a u Arenu Zagreb stiže 16. srpnja 2026. u sklopu turneje “One Assassination Under God”. Ulaznice su u prodaji od petka, 5. prosinca, u sustava Eventima.
U trenutku kada se gradovi obavijaju svjetlosnim zlatom, a zrak postaje mekši, gotovo opipljiv od očekivanja, Filip Dizdar vraća se na glazbenu scenu s pjesmom koja u sebi nosi toplinu zatvorenog kruga obitelji i nostalgičan miris blagdanske noći. Njegova nova božićna pjesma „Ovaj Božić“ nije tek još jedan sezonski naslov — ona je intimna, pažljivo građena priča koja označava njegov povratak nakon duže diskografske pauze, ali i početak novog stvaralačkog ciklusa.
Britanski PR stručnjak tvrdi da su Harryjeve šale i medijski nastupi postali neučinkoviti te znak gubitka identiteta nakon odlaska iz kraljevske obitelji.
Glumac otkriva kako je politički govor o Tibetu doveo do dvadesetogodišnje zabrane prisustvovanja Oscaru i zašto nikada nije požalio što ga je izrekao.
