Maxov povratnički album “Secondo”, uz nove pjesme, donosi i pjesme nastale kroz više od desetljeća Maxove karijere, festivalske uspješnice i poznate suradnje. “Za jednu kap tvog parfema” svojom suptilnom snagom dotiče srca slušatelja. Pjesma “Moćna igra” oduševljava u dvije verzije, akustičnoj i električnoj, a spot će biti objavljen uskoro.
Nakon višegodišnje kreativne pauze od glazbenog stvaralaštva, Max Hozić se konačno vraća na scenu s drugim studijskim albumom “Secondo”. Objavljen za diskografsku kuću Dancing Bear, album donosi pjesme nastale kroz više od desetljeća Maxove karijere, festivalske uspješnice, poznate suradnje, ali i nove melodije. “Za jednu kap tvog parfema” jedan je od noviteta na albumu. Riječ je o dirljivoj baladi koja svojom suptilnom snagom budi uspomene i osjetila.
Singl “Za jednu kap tvog parfema” nastao je prije čak šest godina te je konačno dočekao svoj trenutak! Rezultat je suradnje skladatelja Andreja Babića i tekstopisca Željka Krznarića, dok aranžman potpisuju istaknuti glazbenici Ivan Božanić i Andrej Babić. Spot za pjesmu nastao je pod palicom samog Maxa.
“Stihovi ove pjesme nastali su kao spoj dvije neodoljive sile – ljubavi i parfema. Obje nose iste emocije, i oboje se međusobno nadopunjuju. Parfem čini ženu, a žena čini parfem. Kad ljubav iz bilo kojeg razloga nestane, ostaje samo ta želja – želja za jednom kapljicom njezinog parfema, da se udahne, da se ponovno osjeti“, podijelio je Max.
Posljednje tri godine Max se posvetio svojoj drugoj strasti – videoprodukciji. Kroz produkcijsku kuću Nego kako režirao je više od 30 glazbenih spotova za izvođače kao što su Mladen Grdović, Feminnem i Saša Jakelić, a bio je angažiran i na produkcijama festivala poput Chansonfesta i Hrvatskog dječjeg festivala. Glazbeno, publiku je osvajao s bendom u kojem je i Pamela Ramljak te projekt 2 tenora sa Sašom Jakelićem, pobjednikom Splitskog festivala 2024. i tenorom splitskog Hrvatskog Narodnog Kazališta.
Na albumu “Secondo” se nalaze se čak 22 pjesme među kojima su brojne festivalske uspješnice poput: “Samo noćas” (MEF 2014.) – nagrada za najbolji aranžman, “Ne daj Bože da me ona zavoli” (MEF 2011.) – najbolji tekst, “Bolje da mi srca nema” (Melodije Mostara i Pitomača 2011.) – 2. nagrada stručnog žirija, “Samo moja” (Pitomača 2012.) – Grand Prix te “Poljubi me za kraj” (Melodije Mostara 2010.) i “Davno, davno” (Melodije Mostara 2014., duet s Elmom Burnić) – obje s nagradama za najbolju interpretaciju. Na Šibenskom festivalu izvedeno je čak šest pjesama, među njima “Ti si kraljica“, “I ovaj život” i “Dajem sve za nas”, dok su druge predstavljene na Splitskom, CMC-u, Zadru i Opuzen festivalu.
Album dodatno obogaćuju značajni dueti s legendarnim Kemalom Montenom (“Otkako te nemam”), Elmom Burnić (“Davno, Davno”), Sanius Verantius (“Otok”) i Ksenijom Varvodić (“Doviđenja more”), čime se potvrđuju i autorska i izvođačka širina ovog projekta.
Još jedan novitet s albuma je velebna pjesma “Moćna igra”, nastala u suradnji s talijanskim glazbenikom Giuseppeom Iampierijem te gudačkim kvartetom Innovative String Queens. Ova pjesma, dostupna u dvije verzije – akustičnoj i električnoj – ističe se snažnim vokalom i sofisticiranim aranžmanom te slavi snagu ljubavi i zajedništva. Na pjesmi sudjeluju i vrhunski instrumentalisti Ivan Mihaljević (gitare), Dino Fiorenza (bas) i Alen Frljak (bubnjevi), dok su za prateće vokale zaslužni Jadranka Krištof, Nataša Mirković, Dragan Brnas i Vladimir Pavelić. Videospot za pjesmu “Moćna igra” izlazi uskoro, a fanovi mogu očekivati snažan vizualni doživljaj u Maxovom prepoznatljivom stilu.
Prošlogodišnji Advent u Zagrebu umjetnik Saša Šekoranja obilježio je instalacijom „Prvi snijeg”, kojom je prostor nekadašnje Prve gradske štedionice u prolazu Oktogon pretvorio u mjesto susreta likovne umjetnosti, glazbe i uspomena na stari Zagreb. Središnji dio instalacije činio je gotovo deset metara visok božićni bor oblikovan od svjetlom ispisanih stihova pjesme „Prvi snijeg”, koju je izvodila Gabi Novak, na tekst Ivice Krajača i glazbu Nikice Kalogjere. Prostorom se širila njezina izvedba pjesme, a oko svjetlosnog bora bilo je raspoređeno pedesetak Šekoranjinih crteža i skica izrađenih perom i tušem. Na njima su se nizali prizori zagrebačkih krovova, dimnjaka, krošnji, glazbenog paviljona, stare uspinjače i drugih gradskih motiva koji su podsjećali na zimski Zagreb. Instalacija je otvorena 19. prosinca 2025. godine, a bila je zamišljena kao umjetnikov dar gradu i posveta Gabi Novak. Šekoranja je tada poznatu pjesmu pretvorio u prostornu kompoziciju u kojoj su se svjetlost, rukom nacrtani prizori i glazba povezali u osobnu priču o gradu.
Džejla Ramović i Jakov Jozinović, dvoje mladih izvođača regionalne glazbene scene, predstavili su zajedničku pjesmu „Suze“, kojom su ostvarili suradnju o kojoj se počelo razmišljati još nakon njihova prvog zajedničkog nastupa. Duet je nastao iz međusobnog poštovanja, dugogodišnje želje za zajedničkim radom i iskustva koje su podijelili pred publikom, a u njegovu stvaranju sudjelovali su glazbenici s kojima je Jozinović već ranije surađivao. Pjesma je okupila izvođače čiji se glasovi razlikuju po boji i načinu interpretacije, ali su upravo u tim razlikama pronašli prostor za zajednički glazbeni izraz.
Od velikog klizačkog spektakla na Tomislavcu do koncerata, plesa i poezije na Zrinjevcu, donosimo pregled programa i noviteta koji će od 28. studenog obilježiti ovogodišnji Advent u središtu Zagreba
Jedna od najpoznatijih svjetskih manekenki, Naomi Campbell, najavljena je kao glavna gošća svečanog otvaranja zimske turističke sezone na Jahorini, koje će biti održano 28. studenoga 2026. godine. Britanska supermanekenka trebala bi se tom prilikom predstaviti publici u nešto drukčijoj ulozi od one po kojoj je desetljećima poznata, budući da organizatori najavljuju njezin nastup za DJ pultom. Dolazak međunarodno poznate modne zvijezde dio je programa kojim Olimpijski centar Jahorina namjerava obilježiti početak nove skijaške sezone i privući pozornost domaće i inozemne javnosti.
Zagrebački Europski trg i ove će zime biti jedno od mjesta okupljanja tijekom Adventa, uz koncerte domaćih glazbenika, svakodnevne DJ programe, humanitarna kulinarska događanja i raznovrsnu gastronomsku ponudu. Ovogodišnji EU Advent održavat će se od 25. studenoga 2026. do 7. siječnja 2027. godine, a posjetitelje očekuje više od 40 dana programa namijenjenog različitim generacijama. Adventske kućice počet će s radom 25. studenoga, dok je službeno otvorenje najavljeno za subotu, 28. studenoga, u 20 sati, kada će za glazbeni program biti zadužen zagrebački Soma Kolektiv. Organizatori su za ovogodišnje izdanje pripremili nekoliko novosti, među kojima se izdvajaju suradnja s Hrvatskom radiotelevizijom, koncerti subotom u podne i prošireni nedjeljni sadržaji za djecu.
Marko Tolja novu je pjesmu najprije predstavio publici iz vlastitog doma, bez studijske produkcije, pratećih glazbenika i velike najave. Sjeo je za klavir, uključio kameru i na Instagramu objavio izvedbu dotad nepoznate autorske pjesme. Reakcije koje su uslijedile potaknule su ga da je službeno objavi, a singl „Pusti da vjerujem” sada je dostupan u dvije verzije. Istodobno se priprema za niz prosinačkih koncerata i veliki nastup u zagrebačkoj Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, zakazan za Valentinovo 2027. godine.
Mlada hrvatska pjevačica Lara Demarin predstavila je videospot za novi singl „Jamais“, kojim nastavlja razvijati samostalnu glazbenu karijeru i istraživati teme ljubavnih odnosa kroz suvremeni pop zvuk. Nova pjesma govori o emocionalnoj vezanosti, navikama koje otežavaju prekid veze i trenutku u kojem osoba odlučuje vlastiti mir staviti ispred odnosa koji joj više ne donosi zadovoljstvo. Za vizualnu priču pjevačica je odabrala western estetiku, konje i prirodni ambijent ranča u Oroslavju, gdje je snimanje proteklo uz hladno vrijeme, zahtjevne scene jahanja i nezgodu koja je mogla imati ozbiljnije posljedice.
Prošlogodišnji Advent u Zagrebu umjetnik Saša Šekoranja obilježio je instalacijom „Prvi snijeg”, kojom je prostor nekadašnje Prve gradske štedionice u prolazu Oktogon pretvorio u mjesto susreta likovne umjetnosti, glazbe i uspomena na stari Zagreb. Središnji dio instalacije činio je gotovo deset metara visok božićni bor oblikovan od svjetlom ispisanih stihova pjesme „Prvi snijeg”, koju je izvodila Gabi Novak, na tekst Ivice Krajača i glazbu Nikice Kalogjere. Prostorom se širila njezina izvedba pjesme, a oko svjetlosnog bora bilo je raspoređeno pedesetak Šekoranjinih crteža i skica izrađenih perom i tušem. Na njima su se nizali prizori zagrebačkih krovova, dimnjaka, krošnji, glazbenog paviljona, stare uspinjače i drugih gradskih motiva koji su podsjećali na zimski Zagreb. Instalacija je otvorena 19. prosinca 2025. godine, a bila je zamišljena kao umjetnikov dar gradu i posveta Gabi Novak. Šekoranja je tada poznatu pjesmu pretvorio u prostornu kompoziciju u kojoj su se svjetlost, rukom nacrtani prizori i glazba povezali u osobnu priču o gradu.
Džejla Ramović i Jakov Jozinović, dvoje mladih izvođača regionalne glazbene scene, predstavili su zajedničku pjesmu „Suze“, kojom su ostvarili suradnju o kojoj se počelo razmišljati još nakon njihova prvog zajedničkog nastupa. Duet je nastao iz međusobnog poštovanja, dugogodišnje želje za zajedničkim radom i iskustva koje su podijelili pred publikom, a u njegovu stvaranju sudjelovali su glazbenici s kojima je Jozinović već ranije surađivao. Pjesma je okupila izvođače čiji se glasovi razlikuju po boji i načinu interpretacije, ali su upravo u tim razlikama pronašli prostor za zajednički glazbeni izraz.
Pisanje poezije u kontekstu muške emocionalne ekspresije sve se češće promatra kao prostor u kojem se razgrađuju dugotrajni kulturni obrasci šutnje, emocionalne suzdržanosti i društveno uvjetovane ideje o tome što znači biti „jak“, pri čemu se snaga tradicionalno pogrešno poistovjećivala s potiskivanjem osjećaja, umjesto s njihovim razumijevanjem i svjesnim izražavanjem. U suvremenom psihološkom i kulturnom diskursu poezija se tako ne pojavljuje samo kao književna forma, nego i kao alat introspekcije, samoregulacije i kreativne obrade unutarnjih stanja, osobito kod muškaraca koji su odrastali u okruženjima u kojima emocionalna artikulacija nije bila poticana ili je bila doživljavana kao slabost.
U suvremenom društvu, u kojem se granice između fizičkog i digitalnog prostora sve brže brišu, terapijski pristupi mentalnom zdravlju doživljavaju duboku transformaciju, a među najintrigantnijim i najperspektivnijim inovacijama ističu se tehnologije proširene stvarnosti (AR) i virtualne stvarnosti (VR). Njihova primjena u području mentalnog zdravlja, osobito kada je riječ o muškoj populaciji, otvara sasvim novu dimenziju razumijevanja stresa, anksioznosti i emocionalne regulacije, ali i redefinira načine na koje se uopće pristupa psihološkoj podršci u 21. stoljeću. Važno je pritom naglasiti da svaka primjena ovakvih terapijskih pristupa mora biti shvaćena isključivo kao komplementarna medicinskim postupcima, te da je uvijek i isključivo obavezna konzultacija, pregled i procjena kod doktora i u bolnici ili drugoj ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi prije bilo kakvog uključivanja u terapijske protokole.
U vremenu koje neumoljivo diktira brzinu, učinkovitost i površnost, čin brijanja gotovo je neprimjetno sveden na rutinski zadatak, lišen pažnje, značenja i osobnog doživljaja. Ipak, iza tog svakodnevnog pokreta, koji mnogi obavljaju mehanički i bez razmišljanja, skriva se potencijal za nešto mnogo dublje i suptilnije — prostor introspekcije, ritual koji nadilazi fizičku potrebu i prelazi u sferu svjesnog postojanja. Umjetnost ritualnog brijanja nije tek povratak tradiciji, nego svjesna odluka da se vlastitom tijelu, vremenu i umu pristupi s pažnjom kakvu rijetko njegujemo u suvremenom životu.