Martin Žunec zapalio publiku novim hitom: „Gori kuća“ donosi zvuk kakav domaća scena dugo nije čula
Martin Žunec novim singlom „Gori kuća“ nastavlja graditi prepoznatljiv glazbeni identitet koji se nalazi na sjecištu suvremene pop produkcije, zabavne glazbe i energičnih rock elemenata. Riječ je o pjesmi koja potvrđuje njegovu autorsku samostalnost, ali i ambiciju da unutar domaće glazbene scene istražuje nove produkcijske smjerove, pritom ostajući vjeran širokoj publici koja traži zarazne melodije i moderan zvuk.
Nakon uspjeha singla „Neće, pa neće“, Martin se ponovno okreće dinamičnom i radiofoničnom glazbenom izričaju, no ovoga puta dodatno naglašava produkcijsku odvažnost. „Gori kuća“ nastala je u njegovu zagrebačkom studiju, gdje je preuzeo kompletnu kreativnu kontrolu nad projektom kao autor, aranžer i producent. Takav pristup omogućio mu je da bez kompromisa razvije vlastitu glazbenu viziju te spoji elemente koji ga godinama oblikuju kao umjetnika. U pjesmi se osjeća utjecaj zabavne glazbe koja je duboko ukorijenjena u regionalnoj glazbenoj tradiciji, ali i snažna prisutnost suvremenih produkcijskih tehnika koje dominiraju globalnim tržištem.
Posebnost Martinova pristupa leži u spremnosti na eksperimentiranje. Umjesto oslanjanja na provjerene formule, kontinuirano istražuje nove zvučne teksture, ritmičke obrasce i produkcijska rješenja koja njegovim pjesmama daju suvremen karakter. Upravo zato „Gori kuća“ nije tek još jedan zabavni pop singl, već pokušaj stvaranja glazbenog izraza koji domaću zabavnu glazbu približava aktualnim svjetskim trendovima. Takva kombinacija prepoznatljive melodioznosti i moderne produkcije posljednjih godina postaje sve važnija u privlačenju mlađe publike, ali i u održavanju relevantnosti izvođača na izrazito konkurentnom tržištu.
Objava pjesme zaokružena je vizualno upečatljivim videospotom koji prati energiju i atmosferu samog singla. Vizualni identitet projekta razvijen je kroz Krešendo Kreativu, kreativni tim koji je Martin okupio s ciljem stvaranja inovativnih sadržaja u području digitalne produkcije i 3D vizualizacije. Takav pristup sve je prisutniji u suvremenoj glazbenoj industriji jer omogućuje stvaranje atraktivnih audiovizualnih iskustava koja nadilaze klasične okvire glazbenih spotova. Korištenjem digitalnih efekata i računalno generiranih elemenata, stvara se dojmljiv svijet koji dodatno pojačava emociju pjesme i privlači pozornost publike navikle na visok standard vizualnog sadržaja.
Važnu ulogu u realizaciji spota ima Monika Čavlović, Miss Earth Slovenije 2023., koja se kroz projekt pokazala kao svestrana suradnica sposobna prenijeti kompleksne kreativne ideje u uvjerljivu izvedbu pred kamerama. Njezina prisutnost pridonosi međunarodnoj dimenziji projekta, dok istovremeno potvrđuje Martinovu otvorenost prema suradnjama koje nadilaze granice domaće scene. U vremenu kada glazbeni sadržaj sve više funkcionira kao spoj glazbe, vizualne umjetnosti i digitalne tehnologije, ovakve suradnje postaju važan alat u izgradnji prepoznatljivog brenda izvođača.
„Gori kuća“ stoga predstavlja više od novog singla u Martinovoj diskografiji. Riječ je o projektu koji objedinjuje autorsku slobodu, tehnološku inovativnost i jasno definiranu glazbenu viziju. Kombinacijom modernog zvuka, snažnog vizualnog identiteta i samostalnog kreativnog potpisa, Martin Žunec potvrđuje svoju poziciju među izvođačima koji aktivno sudjeluju u oblikovanju novih smjerova domaće zabavne glazbe. U trenutku kada publika traži autentičnost, ali i produkcijsku kvalitetu usporedivu sa svjetskim standardima, „Gori kuća“ dolazi kao logičan nastavak njegova umjetničkog razvoja i pokazatelj smjera kojim namjerava nastaviti graditi svoju karijeru.
Svečanom dodjelom nagrada i projekcijom pobjedničkog naslova ovogodišnjeg Cannesa – filma Fjord Cristiana Mungiua – u subotu, 14. studenoga, u prepunoj dvorani kina Kaptol Boutique Cinema službeno je zatvoren 24. Zagreb Film Festival. Uz predstavnike festivala, direktora Borisa T. Matića, izvršnu direktoricu Lanu Matić i programsku direktoricu Selmu Mehadžić, zatvaranje su svojim dolaskom uveličala i brojna lica iz hrvatskog kulturnog i javnog života.
Jedna od sljedećih postaja je i Arena Zagreb, 15. prosinca, za kada Severina priprema poseban repertoar i novo poglavlje turneje pod nazivom 'Ja samo pjevam – B strana'.
Američki film „Josephine” redateljice Beth de Araújo osvojio je Zlatna kolica za najbolji dugometražni igrani film na 24. Zagreb Film Festivalu, održanom od 9. do 15. studenoga 2026. godine. Festivalske nagrade dodijeljene su u konkurenciji dugometražnih i kratkometražnih filmova te u programima Kockice, Ponovno s nama, PLUS i KinoKino. Među nagrađenim ostvarenjima našli su se filmovi iz Sjedinjenih Američkih Država, Hrvatske, Palestine, Nizozemske i drugih europskih zemalja, a žiriji su pri donošenju odluka posebno razmatrali redateljske postupke, glumačke izvedbe i način na koji su autori pristupili temama obiteljskih odnosa, nasilja, identiteta i odrastanja.
Petak na 24. ZFF-u obilježilo je gostovanje srpskog redatelja s berlinskom adresom Borisa Hadžije, koji je s iranskom redateljicom Hodom Taheri režirao film U vrtu moja ruka pušta korijen, posljednji regionalni naslov ovogodišnjega glavnog dugometražnog programa. Nakon večernje projekcije u 21 sat u Kaptol Boutique Cinema, Hadžija je na Q&A-u programskoj koordinatorici ZFF-a Barbari Gregov otkrio više o svom dugometražnom prvijencu premijerno prikazanom u Veneciji.
Adventsko ludilo polako se zahuktava, a Zagreb otkriva prve detalje blagdanskog programa koji će ove zime ponovno ispuniti gradske ulice, trgove i šetališta. Iako nas od početka Adventa dijeli još nekoliko tjedana, poznato je što se priprema na Gornjem gradu - nakon četiri godine pauze adventska događanja vraćaju se na plato Gradec. Uz koncerte poznatih domaćih izvođača, tematske zabave i programe za djecu, ovogodišnje izdanje donosi i jednu gastronomsku novost. Strossmayerovo šetalište pretvorit će se u ulicu posvećenu isključivo slasticama, a među prvim najavljenim glazbenim imenima su TBF, Kids From The Sky i Lollipop.
Dugo se njega muškog izgleda povezivala isključivo s osnovnim navikama poput brzog umivanja lica, brijanja i korištenja jednog univerzalnog proizvoda koji je morao zadovoljiti sve potrebe kože, no posljednjih godina muškarci sve otvorenije prihvaćaju činjenicu da kvalitetna njega nije pitanje taštine, nego dio svakodnevne brige o sebi, zdravlju kože i osobnom osjećaju samopouzdanja. Brada i brkovi pritom više nisu samo modni detalj ili znak prepoznatljivog stila, nego postaju produžetak osobnosti, način izražavanja karaktera i mali ritual koji zahtijeva jednaku pažnju kao i frizura, odjeća ili izbor parfema.
U suvremenom ritmu svakodnevice, u kojem se granice između rada, odmora i stalne dostupnosti sve više brišu, kava je odavno prestala biti tek jutarnji napitak i postala je jedan od ključnih kulturnih i psihofizioloških rituala koji oblikuju način na koji započinjemo, održavamo i dovršavamo dan. Iako se često govori o kavi isključivo kroz prizmu navike ili užitka, njezina uloga u regulaciji mentalne energije, koncentracije i osjećaja budnosti daleko je složenija te duboko ukorijenjena u interakciji između biologije, psihologije i svakodnevnih rituala koje nesvjesno ponavljamo.
U suvremenom društvu, u kojem se granice tradicionalno podijeljenih uloga postupno brišu, kuhanje se sve manje promatra kao isključivo „kućanska obveza“, a sve više kao složen, višeslojan i duboko osoban čin koji nadilazi samu pripremu hrane. Posebno kada je riječ o muškarcima, gastronomija se sve jasnije otvara kao prostor u kojem se prelamaju identitet, emocionalna zrelost, kreativnost i odnos prema vlastitom tijelu, zdravlju i svakodnevici. Kuhanje pritom nije samo tehnička vještina, nego i proces u kojem se oblikuju navike, razvija strpljenje, uči odgovornost i, možda najvažnije, uspostavlja unutarnja ravnoteža koja se iz kuhinje prenosi na sve druge segmente života.
U suvremenom svijetu, čimbenici okolišnog zagađenja i izloženost raznim toksinima postali su ključni element kojim treba razumjeti javno zdravlje, posebno kada je riječ o reproduktivnoj funkciji i hormonskoj ravnoteži muškaraca. Globalna proizvodnja plastike i korištenje tisuća kemijskih spojeva u industriji, poljoprivredi i svakodnevnim proizvodima doveli su do situacije u kojoj su mikroplastika i endokrini disruptori neizbježna realnost ljudskog okoliša. Znanstvena zajednica posljednjih godina intenzivno istražuje njihov utjecaj na organizam, a naročito su zabrinjavajući nalazi o njihovom utjecaju na reproduktivni sustav i hormonsku funkciju muškaraca.
Kako bismo prekinuli krug sezonskog stresa i pružili kosi prijeko potreban hair reset, omiljeni nam Olival formulirao je proizvode za njegu i oporavak kose koji djeluju ciljano na problem, a aktualni Black Week čine ih neodoljivo pristupačnim.