Marijana Soldo novom baladom „Nedostajem sebi“ otvara važnu temu gubitka vlastitog identiteta u ljubavi
Glazbena scena regije posljednjih godina sve češće dobiva nova imena koja publici ne pokušavaju privući pozornost prolaznim trendovima, nego autentičnim emocijama i iskrenim životnim pričama, a među takvim izvođačicama sve se sigurnije profilira Marijana Soldo, umjetnica koja nakon uspješnog predstavljanja singlom „Vrati mi ljubav“ nastavlja graditi svoj glazbeni put baladom „Nedostajem sebi“.
Riječ je o pjesmi koja se tematski udaljava od klasičnih ljubavnih priča i fokus stavlja na unutarnji svijet žene koja tijekom emocionalnog odnosa postupno gubi kontakt sa sobom, svojim željama, vlastitim potrebama i identitetom koji je godinama gradila. Upravo zbog takvog pristupa pjesma donosi snažnu poruku koja nadilazi okvir ljubavne balade te otvara prostor za razgovor o emocionalnoj iscrpljenosti, osobnom rastu i potrebi da čovjek u svakom odnosu sačuva vlastitu osobnost.
Marijana Soldo javnosti je već poznata kao akademska slikarica čiji su umjetnički rad i kreativni izričaj godinama bili usmjereni prema vizualnoj umjetnosti, no posljednjih mjeseci sve više pažnje privlači i kao glazbenica koja kroz pjesmu pronalazi novi način izražavanja emocija. Njezin prepoznatljiv, nježan i smiren vokal u kombinaciji s toplom interpretacijom stvara atmosferu iskrenosti koja publiku povezuje s porukom pjesme, dok upravo emocionalna autentičnost postaje jedan od njezinih najvažnijih umjetničkih aduta.
Nova balada „Nedostajem sebi“ govori o iskustvu koje je mnogim ženama poznato, ali o kojem se često nedovoljno otvoreno razgovara, a odnosi se na trenutak kada osoba shvati da je tijekom davanja ljubavi drugome zanemarila vlastiti unutarnji svijet. Takva spoznaja često dolazi tek nakon emocionalnog zamora ili završetka odnosa, kada se postavlja pitanje gdje su nestali osobni snovi, ambicije i unutarnji glas koji je nekada jasno pokazivao smjer.
U vremenu kada se od žena često očekuje da budu oslonac obitelji, partnerima, prijateljima i zajednici, tema očuvanja vlastitog identiteta dobiva dodatnu važnost. Upravo zato pjesma ne govori samo o ljubavnom razočaranju nego o procesu samospoznaje i povratka unutarnjoj ravnoteži, čime njezina poruka postaje univerzalna i razumljiva širokom krugu slušatelja.
Posebnu težinu projektu daje suradnja s dr. Feđom Imamovićem, autorom glazbe, teksta i aranžmana, koji je od samih početaka uključen u razvoj Marijaninog glazbenog identiteta. Njihova suradnja nastavlja se kroz produkciju DreamLab, iza koje stoje Imamović i Josip Čolić, a koja posljednjih godina razvija projekte usmjerene prema kvalitetnom i sadržajno snažnom glazbenom izrazu.
Prema riječima autora, ideja pjesme nastala je iz želje da se progovori o emocionalnim posljedicama odnosa u kojima osoba daje više nego što prima te o važnosti trenutka u kojem čovjek ponovno pronalazi vlastiti glas. Takav pristup pjesmu smješta u kategoriju glazbenih ostvarenja koja osim umjetničke vrijednosti imaju i snažnu društvenu dimenziju jer potiču slušatelje na promišljanje o vlastitim životnim iskustvima.
Marijana Soldo ističe kako novu pjesmu ne doživljava kao priču o gubitku nego kao priču o buđenju, odnosno o procesu u kojem osoba ponovno otkriva vlastitu vrijednost i vraća se onome što ju je nekada činilo sretnom. Upravo ta perspektiva pjesmi daje optimističnu notu jer se iza tuge ne nalazi kraj nego početak novog osobnog poglavlja obilježenog samopouzdanjem, unutarnjim mirom i emocionalnim ozdravljenjem.
Zanimljivost Marijaninog umjetničkog puta leži i u činjenici da se njezino glazbeno stvaralaštvo prirodno nadovezuje na dugogodišnji rad u području slikarstva. Dok kroz slike istražuje emocije vizualnim sredstvima, kroz glazbu dobiva mogućnost da iste osjećaje prenese riječima i melodijom, čime njezin umjetnički izraz postaje još slojevitiji i sadržajniji.
Važan dio njezina stvaralaštva čini duhovna dimenzija koju otvoreno ističe kao temelj vlastitog razumijevanja umjetnosti i talenta. Marijana vjeruje da umjetnički darovi nose odgovornost te da kroz glazbu, riječ i stvaralaštvo čovjek može širiti pozitivne vrijednosti poput nade, ljubavi, utjehe i vjere. Takav pristup daje dodatnu dubinu njezinom radu te pokazuje da umjetnost za nju nije samo profesionalni poziv nego i način komunikacije s ljudima na emocionalnoj razini.
Da se njezin glazbeni razvoj odvija uzlaznom putanjom potvrđuje i činjenica da je pjesma „Dušo moja“, koju također autorski potpisuje dr. Feđa Imamović, izborila mjesto u finalu festivala Biser Jadrana u Tivtu, gdje će biti predstavljena publici tijekom srpnja. Taj uspjeh predstavlja važan profesionalni korak te dodatnu potvrdu kvalitete suradnje između izvođačice i produkcijskog tima koji sustavno gradi njezin prepoznatljiv glazbeni smjer.
Objavom balade „Nedostajem sebi“ Marijana Soldo nastavlja razvijati karijeru obilježenu iskrenim emocijama, promišljenim porukama i umjetničkom autentičnošću. U vremenu kada publika sve više traži sadržaj s kojim se može poistovjetiti, upravo ovakve pjesme pokazuju kako glazba i dalje može biti snažan prostor za osobne priče, emocionalno razumijevanje i univerzalne životne poruke koje ostaju relevantne dugo nakon posljednjeg odsviranog tona.
Svečanom dodjelom nagrada i projekcijom pobjedničkog naslova ovogodišnjeg Cannesa – filma Fjord Cristiana Mungiua – u subotu, 14. studenoga, u prepunoj dvorani kina Kaptol Boutique Cinema službeno je zatvoren 24. Zagreb Film Festival. Uz predstavnike festivala, direktora Borisa T. Matića, izvršnu direktoricu Lanu Matić i programsku direktoricu Selmu Mehadžić, zatvaranje su svojim dolaskom uveličala i brojna lica iz hrvatskog kulturnog i javnog života.
Jedna od sljedećih postaja je i Arena Zagreb, 15. prosinca, za kada Severina priprema poseban repertoar i novo poglavlje turneje pod nazivom 'Ja samo pjevam – B strana'.
Američki film „Josephine” redateljice Beth de Araújo osvojio je Zlatna kolica za najbolji dugometražni igrani film na 24. Zagreb Film Festivalu, održanom od 9. do 15. studenoga 2026. godine. Festivalske nagrade dodijeljene su u konkurenciji dugometražnih i kratkometražnih filmova te u programima Kockice, Ponovno s nama, PLUS i KinoKino. Među nagrađenim ostvarenjima našli su se filmovi iz Sjedinjenih Američkih Država, Hrvatske, Palestine, Nizozemske i drugih europskih zemalja, a žiriji su pri donošenju odluka posebno razmatrali redateljske postupke, glumačke izvedbe i način na koji su autori pristupili temama obiteljskih odnosa, nasilja, identiteta i odrastanja.
Petak na 24. ZFF-u obilježilo je gostovanje srpskog redatelja s berlinskom adresom Borisa Hadžije, koji je s iranskom redateljicom Hodom Taheri režirao film U vrtu moja ruka pušta korijen, posljednji regionalni naslov ovogodišnjega glavnog dugometražnog programa. Nakon večernje projekcije u 21 sat u Kaptol Boutique Cinema, Hadžija je na Q&A-u programskoj koordinatorici ZFF-a Barbari Gregov otkrio više o svom dugometražnom prvijencu premijerno prikazanom u Veneciji.
Adventsko ludilo polako se zahuktava, a Zagreb otkriva prve detalje blagdanskog programa koji će ove zime ponovno ispuniti gradske ulice, trgove i šetališta. Iako nas od početka Adventa dijeli još nekoliko tjedana, poznato je što se priprema na Gornjem gradu - nakon četiri godine pauze adventska događanja vraćaju se na plato Gradec. Uz koncerte poznatih domaćih izvođača, tematske zabave i programe za djecu, ovogodišnje izdanje donosi i jednu gastronomsku novost. Strossmayerovo šetalište pretvorit će se u ulicu posvećenu isključivo slasticama, a među prvim najavljenim glazbenim imenima su TBF, Kids From The Sky i Lollipop.
Dugo se njega muškog izgleda povezivala isključivo s osnovnim navikama poput brzog umivanja lica, brijanja i korištenja jednog univerzalnog proizvoda koji je morao zadovoljiti sve potrebe kože, no posljednjih godina muškarci sve otvorenije prihvaćaju činjenicu da kvalitetna njega nije pitanje taštine, nego dio svakodnevne brige o sebi, zdravlju kože i osobnom osjećaju samopouzdanja. Brada i brkovi pritom više nisu samo modni detalj ili znak prepoznatljivog stila, nego postaju produžetak osobnosti, način izražavanja karaktera i mali ritual koji zahtijeva jednaku pažnju kao i frizura, odjeća ili izbor parfema.
U suvremenom ritmu svakodnevice, u kojem se granice između rada, odmora i stalne dostupnosti sve više brišu, kava je odavno prestala biti tek jutarnji napitak i postala je jedan od ključnih kulturnih i psihofizioloških rituala koji oblikuju način na koji započinjemo, održavamo i dovršavamo dan. Iako se često govori o kavi isključivo kroz prizmu navike ili užitka, njezina uloga u regulaciji mentalne energije, koncentracije i osjećaja budnosti daleko je složenija te duboko ukorijenjena u interakciji između biologije, psihologije i svakodnevnih rituala koje nesvjesno ponavljamo.
U suvremenom društvu, u kojem se granice tradicionalno podijeljenih uloga postupno brišu, kuhanje se sve manje promatra kao isključivo „kućanska obveza“, a sve više kao složen, višeslojan i duboko osoban čin koji nadilazi samu pripremu hrane. Posebno kada je riječ o muškarcima, gastronomija se sve jasnije otvara kao prostor u kojem se prelamaju identitet, emocionalna zrelost, kreativnost i odnos prema vlastitom tijelu, zdravlju i svakodnevici. Kuhanje pritom nije samo tehnička vještina, nego i proces u kojem se oblikuju navike, razvija strpljenje, uči odgovornost i, možda najvažnije, uspostavlja unutarnja ravnoteža koja se iz kuhinje prenosi na sve druge segmente života.
U suvremenom svijetu, čimbenici okolišnog zagađenja i izloženost raznim toksinima postali su ključni element kojim treba razumjeti javno zdravlje, posebno kada je riječ o reproduktivnoj funkciji i hormonskoj ravnoteži muškaraca. Globalna proizvodnja plastike i korištenje tisuća kemijskih spojeva u industriji, poljoprivredi i svakodnevnim proizvodima doveli su do situacije u kojoj su mikroplastika i endokrini disruptori neizbježna realnost ljudskog okoliša. Znanstvena zajednica posljednjih godina intenzivno istražuje njihov utjecaj na organizam, a naročito su zabrinjavajući nalazi o njihovom utjecaju na reproduktivni sustav i hormonsku funkciju muškaraca.
Kako bismo prekinuli krug sezonskog stresa i pružili kosi prijeko potreban hair reset, omiljeni nam Olival formulirao je proizvode za njegu i oporavak kose koji djeluju ciljano na problem, a aktualni Black Week čine ih neodoljivo pristupačnim.