Hrvatska samostalno sudjeluje na Eurosongu od 1993. godine. Kroz godine smo svjedočili različitim uspjesima naših predstavnika – od nezapaženih nastupa do onih koji su ušli u eurovizijsku povijest. Iako još nismo ostvarili pobjedu, najveći uspjeh do sada donio je Baby Lasagna, koji je 2024. godine s pjesmom Rim Tim Tagi Dim osvojio drugo mjesto, što je najbolji rezultat Hrvatske na ovom prestižnom natjecanju. Prisjetimo se tko je sve kroz godine predstavljao Hrvatsku na Eurosongu.
Grupa Put – Don’t Ever Cry, 1993. godina
Taj je singl prethodno pobijedio na Dori, odnosno Croviziji, kako se natjecanje tada zvalo. Naziv Dora se počeo koristiti 1995. godine, a natjecanje je dobilo ime po hrvatskoj skladateljici Dori Pejačević. Pobjednici natjecanja dobivaju i statuu Dore.
Nakon pobjede na Croviziji, grupa Put morala je proći prednatjecanje kako bi nastupila na Eurosongu, što joj je i uspjelo. Natjecanje se te godine održalo u Irskoj. Pjesma Don’t Ever Cry zauzela je 15. mjesto s 31 bodom, što je omogućilo izravan plasman sljedećem hrvatskom predstavniku.
Tony Cetinski – Nek’ ti bude ljubav sva, 1994. godina
Osvojio je 16. mjesto, a pjesma je upamćena po tome što je dobila prvu dvanaesticu u povijesti našeg sudjelovanja, i to od Slovačke. Tony je tri puta nastupao na Dori: 1994. kada je pobijedio, 1993. s pjesmom Nek te zagrli netko sretniji, te 2021. godine u duetu s Kikijem Rahimovskim i pjesmom Zapjevaj, sloboda je.
Magazin i Lidija Horvat Dunjko – Nostalgija, 1995. godina
Grupa Magazin s Danijelom Martinović i Lidijom Horvat Dunjko osvojila je šesto mjesto s pjesmom Nostalgija, a to je bio prvi ulazak Hrvatske u top 10 na Eurosongu.
Maja Blagdan – Sveta ljubav, 1996. godina
Maja Blagdan s pjesmom Sveta ljubav osvojila je četvrto mjesto. Njezin nastup ostao je zapamćen jer je otpjevala najviši ton u povijesti Eurosonga.
E.N.I. – Probudi me, 1997. godina
Predstavljale su nas s pjesmom Probudi me i zauzele 17. mjesto, uz osvojena 24 boda – najmanje do tada za Hrvatsku.
Danijela Martinović – Neka mi ne svane, 1998. godina
Pjesma je osvojila 131 bod i donijela Hrvatskoj peto mjesto, ujedno i najveći broj bodova za našu zemlju do tada.
Doris Dragović – Marija Magdalena, 1999. godina
S pjesmom Tončija i Vjekoslave Huljić, Doris je osvojila visoko četvrto mjesto sa 118 bodova. Iako su Španjolci i Slovenci dali dvanaestice, Hrvatskoj su naknadno oduzeli 33 % bodova jer je matrica sadržavala snimljen zbor, što je protivno pravilima EBU-a.
Goran Karan – Kad zaspu anđeli, 2000. godina
Zauzeo je deveto mjesto, a voditeljica hrvatske delegacije tada je bila “mama Dore” – Ksenija Urličić.
Vanna – Strings of My Heart, 2001. godina
Prva pjesma koja je Hrvatsku predstavljala isključivo na engleskom jeziku. Osvojila je deseto mjesto.
Vesna Pisarović – Everything I Want, 2002. godina
Također je pjevala na engleskom jeziku i završila na 11. mjestu s 44 boda.
Pjevala je na hrvatskom jeziku i osvojila 15. mjesto.
Ivan Mikulić – You Are The Only One, 2004. godina
Nastupio je na engleskom jeziku, a s Maltom je podijelio 12. mjesto u finalu.
Boris Novković ft. Lado – Vukovi umiru sami, 2005. godina
Osvojio je četvrto mjesto u polufinalu i jedanaesto u finalu s ukupno 115 bodova.
Severina– Moja štikla, 2006. godina
Kontroverzni tekst pjesme izazvao je podijeljene reakcije. Završila je na desetom mjestu.
Dragonfly ft. Dado Topić – Vjerujem u ljubav, 2007. godina
Nisu uspjeli proći u finale, što je bio prvi takav slučaj za Hrvatsku od osamostaljenja.
Kraljevi ulice i 75 Cents – Romanca, 2008. godina
U polufinalu su osvojili 112 bodova i ušli u finale, gdje su završili na 21. mjestu.
Igor Cukrov i Andrea Šušnjara – Lijepa Tena, 2009. godina
U polufinalu su osvojili 13., a u finalu 18. mjesto.
Feminnem – Lako je sve, 2010. godina
U finalu su osvojile 13. mjesto, iako su na kladionicama bile šeste.
Daria Kinzer – Celebrate, 2011. godina
Nastupila je u polufinalu, ali nije prošla dalje. Osvojila je 15. mjesto.
Nina Badrić – Nebo, 2012. godina
Osvojila je 12. mjesto u polufinalu. Iako je operirala glasnice dva mjeseca prije nastupa, bila je jedan od jačih vokala te godine.
Klapa s Mora – Mižerja, 2013. godina
Cilj je bio predstaviti UNESCO-om zaštićeno klapsko pjevanje. U polufinalu su bili 13., bez plasmana u finale.
2014. i 2015. godina
Hrvatska nije sudjelovala zbog financijskih poteškoća i slabih rezultata prethodnih godina.
Nina Kraljić – Lighthouse, 2016. godina
Hrvatska se vratila u finale nakon sedam godina. Završila je na 23. mjestu sa 73 boda.
S pjesmom Rim Tim Tagi Dim, Baby Lasagna ostvario je povijesni rezultat za Hrvatsku osvojivši drugo mjesto na Eurosongu održanom u Malmöu. Njegov eksplozivni nastup, moćna energija i originalna estetika oduševili su publiku diljem Europe, koja mu je dodijelila ogroman broj bodova. Kritičari i fanovi jednoglasno su ga proglasili zvijezdom večeri, a Hrvatska je prvi put ozbiljno zaprijetila pobjedom.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Kantautorica Teenah predstavlja svoju prvu autorsku pjesmu „Čujem tišinu“, čime započinje novo i jasno definirano poglavlje u svojem glazbenom stvaralaštvu. Riječ je o svjesnom autorskom zaokretu i zvučno drukčijem iskoraku u odnosu na njezina dosadašnja izdanja, kojim se pozicionira kao autorica s izraženim osobnim pečatom i prepoznatljivim emotivnim izrazom.
Završnicu albuma Secondo Max Hozić zaokružuje objavom akustične verzije singla „Moćna igra“, koju prati i službeni videospot, čime ovom pjesmom simbolično zatvara jedno važno poglavlje svoje dosadašnje glazbene karijere. Riječ je o skladbi koja se već pri objavi albuma nametnula kao jedna od njegovih emocionalno najsnažnijih točaka, a u novom, ogoljenijem aranžmanskom ruhu dodatno dolazi do izražaja njezina intimna i sugestivna jezgra.
Koncertom pred osam tisuća posjetitelja u rasprodanoj zagrebačkoj Areni, pančevački dvojac Buč Kesidi sinoć je ostvario jedan od najznačajnijih trenutaka svoje dosadašnje karijere te se simbolično upisao među najveća imena regionalne rock scene nove generacije. Kao prvi indie rock bend svoje generacije koji se odvažio na samostalan nastup u najvećoj hrvatskoj dvorani, Buč Kesidi potvrdili su status glazbenog fenomena koji već godinama nadilazi klupske okvire.
Jedna od najutjecajnijih i najcjenjenijih pop autorica svoje generacije, Lorde, vraća se u Hrvatsku, a ovoga će puta nastupiti u jedinstvenom ambijentu pulske Arene, gdje će 18. kolovoza 2026. održati veliki samostalni koncert u sklopu svjetske Ultrasound turneje.
Sandi Cenov predstavlja novu glazbenu poslasticu pod nazivom „Ima li nade za nas vol. 2“, u kojoj se referira na svoj legendarni hit, a u kojoj mu se kao gost pridružio jedan od najomiljenijih hrvatskih vokala, Dražen Zečić. Ova suradnja donosi osvježenu verziju pjesme koja je već pri prvom slušanju osvojila srca obojice izvođača, potvrđujući kako su njihovi glasovi i glazbeni izrazi savršeno uklopljeni.
Porinom nagrađeni glazbenik i autor Filip Rudan najavljuje dugo očekivani samostalni koncert u Zagrebu, koji će se održati u četvrtak, 12. ožujka 2026. u klubu Peti kupe. Rudan će publici predstaviti novo koncertno poglavlje, a sam događaj označava i njegov najveći solo koncert do sada, produkcijski osmišljen tako da publiku uvuče u bogat i snažan glazbeni doživljaj. Ulaznice su već u prodaji i dostupne putem sustava Entrio.hr te na svim njihovim prodajnim mjestima.
Globalna K-pop scena ulazi u novu, zreliju fazu međunarodnog priznanja, a jedan od najsnažnijih dokaza tog iskoraka jest oscarovska nominacija pjesme „Golden“ iz Netflixova animiranog hita K-POP Demon Hunters, koja je ušla u uži izbor za nagradu Američke filmske akademije u kategoriji najbolje originalne pjesme. Riječ je o povijesnom trenutku koji nadilazi granice glazbene industrije, jer potvrđuje da je K-pop danas relevantan i unutar najprestižnijih kulturnih institucija globalne filmske umjetnosti. Dodatnu važnost ovom uspjehu daje činjenica da će domaća publika već ovoga proljeća imati rijetku priliku čuti nominiranu pjesmu uživo, u sklopu velikog koncertnog spektakla K-POP FOREVER!, koji stiže u Zagreb, Rijeku i Zadar.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
Kantautorica Teenah predstavlja svoju prvu autorsku pjesmu „Čujem tišinu“, čime započinje novo i jasno definirano poglavlje u svojem glazbenom stvaralaštvu. Riječ je o svjesnom autorskom zaokretu i zvučno drukčijem iskoraku u odnosu na njezina dosadašnja izdanja, kojim se pozicionira kao autorica s izraženim osobnim pečatom i prepoznatljivim emotivnim izrazom.
