Franka donosi pjesmu koja će vas dirnuti: Pogledajte spot za „Gdje ljubav čeka nas“ iz filma koji uskoro stiže u kina
Pjesma „Gdje ljubav čeka nas“ iz dugometražnog animiranog filma Kristalni planet redatelja i producenta Arsena Antona Ostojića dobila je i svoj spot, u izvedbi Franke. Riječ je o hrvatskoj verziji originalne pjesme „Somewhere We All Belong“, čiju glazbu i tekst potpisuje Diane Warren, dobitnica počasnog Oscara i autorica s rekordnih 17 nominacija za tu nagradu. Prepjev su napravili Lana Blaće i Dalibor Grubačević, koji je ujedno producirao vokalnu izvedbu, a u spotu se izmjenjuju kadrovi iz filma, približavajući publici njegove likove, svijet i priču.
Pjesma „Gdje ljubav čeka nas“ iz dugometražnog animiranog filma Kristalni planet redatelja i producenta Arsena Antona Ostojića dobila je i svoj spot, u izvedbi Franke. Riječ je o hrvatskoj verziji originalne pjesme „Somewhere We All Belong“, čiju glazbu i tekst potpisuje Diane Warren, dobitnica počasnog Oscara i autorica s rekordnih 17 nominacija za tu nagradu. Prepjev su napravili Lana Blaće i Dalibor Grubačević, koji je ujedno producirao vokalnu izvedbu, a u spotu se izmjenjuju kadrovi iz filma, približavajući publici njegove likove, svijet i priču.
Pjesma je važan dio emocionalnog sloja filma, čija se priča temelji na ideji pripadanja –-potrazi za mjestom na kojem smo prihvaćeni i voljeni. Upravo se oko tog osjećaja razvija i priča jedanaestogodišnje Ree, koja nakon preseljenja na Kristalni planet ondje pronalazi prijateljstvo, ali i otkriva svijet koji treba zaštititi. Spot povezuje pjesmu s prizorima iz filma i njegovim temeljnim temama obitelji, prijateljstva, ljubavi prema prirodi i odgovornosti prema svijetu koji gradimo.
U engleskoj verziji pjesmu izvodi Halle Bailey, američka glazbenica i glumica poznata po ulozi Ariel u Disneyjevoj Maloj sireni, dok hrvatska verzija u izvedbi Franke Batelić pjesmi donosi novi jezični i interpretativni sloj.
„Kad sam dobila poziv za sudjelovanje u Kristalnom planetu odmah me zaintrigiralo posebno jer je riječ o domaćem animiranom projektu s jednom tako posebnom pričom. Film Arsena A. Ostojića nosi puno važnih poruka o temama koje mogu dotaknuti kako djecu tako i odrasle: o obitelji, prijateljstvu i ljubavi prema prirodi“, ističe Franka. Franka još kaže: „Pjesma „Gdje ljubav čeka nas“ govori o pripadanju i o osjećaju da negdje postoji mjesto na kojem smo prihvaćeni i voljeni. Pokušala sam pristupiti iskreno i jednostavno, bez pretjerivanja jer je kod ovakvih pjesama važno prenijeti emociju i priču. Posebno mi je drago jer sam izvela pjesmu čija je autorica Diane Warren koju iznimno cijenim. U dogovoru s Arsenom bilo mi je važno da pjesma ne zvuči samo tehnički dobro, nego da stvarno pripada filmu. Mislim da je upravo ta suradnja pomogla da pronađemo pravi osjećaj.“
Kristalni planet svoj je festivalski život započeo međunarodnom premijerom na 66. Zlín Film Festivalu, gdje je prikazan u glavnom natjecanju dugometražnih filmova za djecu i mlade. Nakon Zlína, film je nastavio svoj festivalski put u regiji. U Hrvatskoj je premijerno prikazan na 73. Pulskom filmskom festivalu, gdje je osvojio Specijalnu Zlatnu arenu za doprinos hrvatskoj animaciji. Nagrada je dodatno istaknula autorski i produkcijski značaj projekta te njegovo povezivanje sa stvaralačkom baštinom Dušana Vukotića, jednog od ključnih autora Zagrebačke škole crtanog filma i prvog neameričkog dobitnika Oscara za animaciju.
Film je prikazan i na 12. Brač Film Festivalu, gdje je osvojio Nagradu publike s visokom ocjenom 4,80.
Nakon festivalske promocije u regiji uslijedile su premijere u Slovačkoj i Češkoj. Film je 10. kolovoza premijerno predstavljen u Bratislavi, dok je 11. kolovoza uslijedila premijera u Pragu. Započela je i njegova kino distribucija u Slovačkoj i Češkoj, koju u Slovačkoj potpisuje Continental Film, a u Češkoj Falcon.
U središtu filma je jedanaestogodišnja Rea koja se s ocem seli na novootkriveni Kristalni planet, gdje on dobiva posao u tvornici robotičkih životinja. Na površini planeta Rea otkriva neobično mladunče koje dolazi iz podzemlja, izgubljeno i odvojeno od svoje majke. Uz pomoć novog prijatelja Edija kreće u pustolovinu kako bi ga zaštitila i ponovno spojila s majkom, suočavajući se pritom s vlasnikom tvornice i guvernerom planeta Mordokanom.
Međunarodnu glumačku postavu u engleskoj verziji predvode Jeremy Irons i Vanessa Redgrave, uz Michaela Yorka, dok u hrvatskoj sinkroniziranoj verziji glasove likovima posuđuju Goran Navojec, Katja Matković, Judita Franković Brdar, Ivan Glowatzky, Jelena Miholjević, Lela Margitić, Pero Juričić, Marko Spiridonović, Kristina Habuš, Dijana Vidušin, Ronald Žlabur, Tin Rožman i drugi.
Produkciju filma potpisuju Filmosaurus Rex iz Zagreba, BFilm iz Bratislave i Alkay Animation Prague, jedan od vodećih animacijskih studija u Češkoj. Animaciju je nadgledao Jakub Pistecký, čiji opus uključuje projekte poput Ranga, Pirata s Kariba i Osvetnika.
Kristalni planet u hrvatska kina stiže 27. kolovoza u distribuciji Duplicato Medije (Blitz grupa), a bit će dostupan u originalnoj i sinkroniziranoj verziji.
Svečanom dodjelom nagrada i projekcijom pobjedničkog naslova ovogodišnjeg Cannesa – filma Fjord Cristiana Mungiua – u subotu, 14. studenoga, u prepunoj dvorani kina Kaptol Boutique Cinema službeno je zatvoren 24. Zagreb Film Festival. Uz predstavnike festivala, direktora Borisa T. Matića, izvršnu direktoricu Lanu Matić i programsku direktoricu Selmu Mehadžić, zatvaranje su svojim dolaskom uveličala i brojna lica iz hrvatskog kulturnog i javnog života.
Jedna od sljedećih postaja je i Arena Zagreb, 15. prosinca, za kada Severina priprema poseban repertoar i novo poglavlje turneje pod nazivom 'Ja samo pjevam – B strana'.
Američki film „Josephine” redateljice Beth de Araújo osvojio je Zlatna kolica za najbolji dugometražni igrani film na 24. Zagreb Film Festivalu, održanom od 9. do 15. studenoga 2026. godine. Festivalske nagrade dodijeljene su u konkurenciji dugometražnih i kratkometražnih filmova te u programima Kockice, Ponovno s nama, PLUS i KinoKino. Među nagrađenim ostvarenjima našli su se filmovi iz Sjedinjenih Američkih Država, Hrvatske, Palestine, Nizozemske i drugih europskih zemalja, a žiriji su pri donošenju odluka posebno razmatrali redateljske postupke, glumačke izvedbe i način na koji su autori pristupili temama obiteljskih odnosa, nasilja, identiteta i odrastanja.
Petak na 24. ZFF-u obilježilo je gostovanje srpskog redatelja s berlinskom adresom Borisa Hadžije, koji je s iranskom redateljicom Hodom Taheri režirao film U vrtu moja ruka pušta korijen, posljednji regionalni naslov ovogodišnjega glavnog dugometražnog programa. Nakon večernje projekcije u 21 sat u Kaptol Boutique Cinema, Hadžija je na Q&A-u programskoj koordinatorici ZFF-a Barbari Gregov otkrio više o svom dugometražnom prvijencu premijerno prikazanom u Veneciji.
Adventsko ludilo polako se zahuktava, a Zagreb otkriva prve detalje blagdanskog programa koji će ove zime ponovno ispuniti gradske ulice, trgove i šetališta. Iako nas od početka Adventa dijeli još nekoliko tjedana, poznato je što se priprema na Gornjem gradu - nakon četiri godine pauze adventska događanja vraćaju se na plato Gradec. Uz koncerte poznatih domaćih izvođača, tematske zabave i programe za djecu, ovogodišnje izdanje donosi i jednu gastronomsku novost. Strossmayerovo šetalište pretvorit će se u ulicu posvećenu isključivo slasticama, a među prvim najavljenim glazbenim imenima su TBF, Kids From The Sky i Lollipop.
U suvremenom ritmu svakodnevice, u kojem se granice između rada, odmora i stalne dostupnosti sve više brišu, kava je odavno prestala biti tek jutarnji napitak i postala je jedan od ključnih kulturnih i psihofizioloških rituala koji oblikuju način na koji započinjemo, održavamo i dovršavamo dan. Iako se često govori o kavi isključivo kroz prizmu navike ili užitka, njezina uloga u regulaciji mentalne energije, koncentracije i osjećaja budnosti daleko je složenija te duboko ukorijenjena u interakciji između biologije, psihologije i svakodnevnih rituala koje nesvjesno ponavljamo.
U suvremenom društvu, u kojem se granice tradicionalno podijeljenih uloga postupno brišu, kuhanje se sve manje promatra kao isključivo „kućanska obveza“, a sve više kao složen, višeslojan i duboko osoban čin koji nadilazi samu pripremu hrane. Posebno kada je riječ o muškarcima, gastronomija se sve jasnije otvara kao prostor u kojem se prelamaju identitet, emocionalna zrelost, kreativnost i odnos prema vlastitom tijelu, zdravlju i svakodnevici. Kuhanje pritom nije samo tehnička vještina, nego i proces u kojem se oblikuju navike, razvija strpljenje, uči odgovornost i, možda najvažnije, uspostavlja unutarnja ravnoteža koja se iz kuhinje prenosi na sve druge segmente života.
U suvremenom svijetu, čimbenici okolišnog zagađenja i izloženost raznim toksinima postali su ključni element kojim treba razumjeti javno zdravlje, posebno kada je riječ o reproduktivnoj funkciji i hormonskoj ravnoteži muškaraca. Globalna proizvodnja plastike i korištenje tisuća kemijskih spojeva u industriji, poljoprivredi i svakodnevnim proizvodima doveli su do situacije u kojoj su mikroplastika i endokrini disruptori neizbježna realnost ljudskog okoliša. Znanstvena zajednica posljednjih godina intenzivno istražuje njihov utjecaj na organizam, a naročito su zabrinjavajući nalazi o njihovom utjecaju na reproduktivni sustav i hormonsku funkciju muškaraca.
Kako bismo prekinuli krug sezonskog stresa i pružili kosi prijeko potreban hair reset, omiljeni nam Olival formulirao je proizvode za njegu i oporavak kose koji djeluju ciljano na problem, a aktualni Black Week čine ih neodoljivo pristupačnim.
Dugo se njega kože kod muškaraca promatrala kroz vrlo jednostavnu prizmu, kao nešto što se svodi na brzo umivanje nakon brijanja, korištenje jednog proizvoda koji mora obaviti sve zadatke i eventualno nanošenje kreme kada se pojavi osjećaj zatezanja kože, no posljednjih godina odnos muškaraca prema vlastitom izgledu i osjećaju ugode postao je mnogo dublji i svjesniji. Suvremeni muškarac više ne traži samo način kako izgledati urednije, već sve češće pronalazi male rituale koji mu pomažu usporiti, posvetiti nekoliko minuta sebi i povezati vanjsku njegu s unutarnjim osjećajem ravnoteže.