Josip Ivančić šalje jako važnu poruku novom pjesmom!
Hitovi 'Na kamenu rođen' i duet s Matom Bulićem 'Na livade rosa pala' ugravirali su ime Josipa Ivančića u srca ljubitelja punokrvne domoljubne pjesme koja ima moć liječiti dušu.
Baš takva je i najnovija Josipova pjesma znakovitog imena ‘Jastreb’ koja krije snažnu simboliku, aza koju je inspiraciju dobio, ni manje ni više, nego na aerodromu;
„Vraćajući se s koncerta u Njemačkoj, dugo sam čekao let i da skratim vrijeme zapričao se s našim ljudima s kojima se povela rasprava gdje je zapravo moj rodni Tomislavgrad, u Hercegovini ili Bosni. Kako je svatko imao svoje zemljopisne i povijesne argumente, a nije bilo prvi put da čujem takve rasprave, odlučio sam svima objasniti odakle sam zapravo, onako kako najbolje znam – pjesmom. Nazvao sam svog prijatelja Fayu i on je moje misli pretočio u stihove koji su me toliko fascinirali da mi se u glavi stvorila jasna vizija spota koji ovu pjesmu treba pratiti – uprizorit ćemo krunidbu kralja Tomislava!“
Redatelj spota Edi Kevrić zamislio je spot kao hrvatsku inačicu hit serije ‘Igra prijestolja’ pa je na ovom, skoro filmskom setu, bilo konja, mačeva, vitezova, oklopa, a svoju ulogu dobio je i pravi jastreb. „Puno je ljudi kojima se želim zahvaliti za realizaciju pjesme i spota jer smo napravili nešto na što sam posebno ponosan – mojim Duvnjacima, Stipi Pleiću Flicku koji je odlično utjelovio ulogu Kralja Tomislava, našim Rožanima KUD “Jozo Križić” koji su primjer svima kako gajiti narodne običaje, mojim bliskim suradnicima i producentu Fayi te Croatia Recordsu.“
Puni klubovi i publika koja uglas pjeva sve pjesme, omiljenog pjevača hrvatske dijaspore mlađe generacije nisu odvojili od realnosti. Živi povučenim životom u Splitu, a vrijeme najviše voli provoditi sa svoje dvoje djece te suprugom Jelenom s kojom je u braku već 13 godina. Upoznali su se na snimanju TV showa Farma u kojem su se oboje natjecali i svim skepticima dokazali da i nekonvencionalni početak može stvoriti čvrst temelj sretne budućnosti. Kad god stigne, Josip ode u Dobriće, selo blizu Tomislavgrada, posjetiti svoje roditelje koji su jako ponosni na sve što je do sada ostvario. Uz obitelj i glazbu uspješno se bavi i privatnim biznisom pa kako sam kaže, nema puno vremena za tričarije, trudi se pametno iskoristiti svaku sekundu. Na razne predrasude o Hercegovcima se ne osvrće i kaže: „Mi Hrvati iz Hercegovine smo kao jastrebi – žilavi, snalažljivi i ponosni. Ali ne volim podjele, Hrvatska i Hercegovina su jedno, vrijedni ljudi koji dišu kao jedno, pogotovo kad je najteže. Svim tim poštenim ljudima sam posvetio ovu pjesmu jer sam ponosan na svoje porijeklo, rodnu grudu s koje sam potekao, ali i Hrvatsku u kojoj živim.“
Josip je strastveni navijač hrvatske nogometne reprezentacije pa s nestrpljenjem čeka svaku utakmicu europskog prvenstva. Zbog brojnih obaveza nažalost neće moći uživo pratiti naše Vatrene, ali zato je svom narodu darovao novu domoljubnu pjesmu koja će svim našim navijačima dati dodatni navijački naboj. Uvjerljiva interpretacija moćnih stihova, sjajna glazba koju zajedno potpisuju Josip i Fayo te aranžman Tonija Ćosića snaga su kojom će se pjesma ‘Jastreb’ vinuti do visina i poletjeti do publike.
Koncertni repertoar ‘princa dijaspore’ obiluje zabavljačkim hitovima, kad je vrhunska atmosfera u pitanju, tu mu nema ravnog i kako kaže, nije miran dok svi nisu na nogama.
„Prije svega sam pjevač koji zabavlja ljude i repertoar mi je širok. Prilagođavam se mjestima gdje nastupam, ali kad se radi o mom autorskom izričaju tada preferiram lokal patriotizam“, kaže Josip u kojemu mnogi vide nasljednika legendi Mate Bulića, Marka Perkovića Thompsona i Miroslava Škore.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Kantautorica Teenah predstavlja svoju prvu autorsku pjesmu „Čujem tišinu“, čime započinje novo i jasno definirano poglavlje u svojem glazbenom stvaralaštvu. Riječ je o svjesnom autorskom zaokretu i zvučno drukčijem iskoraku u odnosu na njezina dosadašnja izdanja, kojim se pozicionira kao autorica s izraženim osobnim pečatom i prepoznatljivim emotivnim izrazom.
Završnicu albuma Secondo Max Hozić zaokružuje objavom akustične verzije singla „Moćna igra“, koju prati i službeni videospot, čime ovom pjesmom simbolično zatvara jedno važno poglavlje svoje dosadašnje glazbene karijere. Riječ je o skladbi koja se već pri objavi albuma nametnula kao jedna od njegovih emocionalno najsnažnijih točaka, a u novom, ogoljenijem aranžmanskom ruhu dodatno dolazi do izražaja njezina intimna i sugestivna jezgra.
Koncertom pred osam tisuća posjetitelja u rasprodanoj zagrebačkoj Areni, pančevački dvojac Buč Kesidi sinoć je ostvario jedan od najznačajnijih trenutaka svoje dosadašnje karijere te se simbolično upisao među najveća imena regionalne rock scene nove generacije. Kao prvi indie rock bend svoje generacije koji se odvažio na samostalan nastup u najvećoj hrvatskoj dvorani, Buč Kesidi potvrdili su status glazbenog fenomena koji već godinama nadilazi klupske okvire.
Jedna od najutjecajnijih i najcjenjenijih pop autorica svoje generacije, Lorde, vraća se u Hrvatsku, a ovoga će puta nastupiti u jedinstvenom ambijentu pulske Arene, gdje će 18. kolovoza 2026. održati veliki samostalni koncert u sklopu svjetske Ultrasound turneje.
Sandi Cenov predstavlja novu glazbenu poslasticu pod nazivom „Ima li nade za nas vol. 2“, u kojoj se referira na svoj legendarni hit, a u kojoj mu se kao gost pridružio jedan od najomiljenijih hrvatskih vokala, Dražen Zečić. Ova suradnja donosi osvježenu verziju pjesme koja je već pri prvom slušanju osvojila srca obojice izvođača, potvrđujući kako su njihovi glasovi i glazbeni izrazi savršeno uklopljeni.
Porinom nagrađeni glazbenik i autor Filip Rudan najavljuje dugo očekivani samostalni koncert u Zagrebu, koji će se održati u četvrtak, 12. ožujka 2026. u klubu Peti kupe. Rudan će publici predstaviti novo koncertno poglavlje, a sam događaj označava i njegov najveći solo koncert do sada, produkcijski osmišljen tako da publiku uvuče u bogat i snažan glazbeni doživljaj. Ulaznice su već u prodaji i dostupne putem sustava Entrio.hr te na svim njihovim prodajnim mjestima.
Globalna K-pop scena ulazi u novu, zreliju fazu međunarodnog priznanja, a jedan od najsnažnijih dokaza tog iskoraka jest oscarovska nominacija pjesme „Golden“ iz Netflixova animiranog hita K-POP Demon Hunters, koja je ušla u uži izbor za nagradu Američke filmske akademije u kategoriji najbolje originalne pjesme. Riječ je o povijesnom trenutku koji nadilazi granice glazbene industrije, jer potvrđuje da je K-pop danas relevantan i unutar najprestižnijih kulturnih institucija globalne filmske umjetnosti. Dodatnu važnost ovom uspjehu daje činjenica da će domaća publika već ovoga proljeća imati rijetku priliku čuti nominiranu pjesmu uživo, u sklopu velikog koncertnog spektakla K-POP FOREVER!, koji stiže u Zagreb, Rijeku i Zadar.
Zagreb uskoro dobiva novo mjesto za privatna druženja i gledanje multimedijskog sadržaja. Riječ je o BrickClubu, privatnoj mini kino dvorani smještenoj u povijesnom podrumu iz 19. stoljeća u Gundulićevoj ulici 26, koja posjetiteljima omogućuje da sami biraju sadržaj, društvo i atmosferu.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
