Iza nove pjesme grupe LELEK krije se priča koja je počela prije više od dva desetljeća
Grupa LELEK predstavlja novu pjesmu „Ruke moje majke“, posvećenu majčinskoj ljubavi, dječjem strahu i osjećaju sigurnosti. Pjesma nosi neobičnu priču o nastanku. Njezin je tekst Tomislav Roso napisao sa samo četrnaest godina. Tada je još bio učenik osnovne škole. Više od dvadeset godina kasnije stihovi su dobili glazbu, izvedbu i mjesto u stvaralaštvu grupe LELEK.
Tekst je nastao iz neposrednog iskustva jednog dječaka. Mladi autor tada nije promatrao djetinjstvo iz udaljene perspektive odraslog čovjeka. On je još živio u svijetu dječjih snova, noćnih strahova i majčine blizine. U njegovim stihovima noć ulazi u dječju sobu i donosi nemir. Majka prilazi djetetu i svojim prisustvom vraća mir. Njezine ruke postaju zaštita od svega nepoznatog. Taj jednostavan prizor čini središte cijele pjesme.
Roso danas iste stihove doživljava iz potpuno drugačijeg životnog položaja. Nekada ih je pisao kao dijete. Danas ih sluša kao odrastao čovjek. Vrijeme je promijenilo njegov pogled na majku, dom i djetinjstvo. Izvorna emocija ipak je ostala sačuvana u tekstu. Upravo zbog toga pjesma ne djeluje kao naknadno uljepšano sjećanje. Ona prenosi osjećaj zabilježen u trenutku njegova nastanka.
„Ruke moje majke“ govori o iskustvu poznatom različitim generacijama. Dijete u majčinim rukama nalazi toplinu, zaštitu i odmor. Odrasla osoba u njima prepoznaje uspomenu na vrijeme bez životnih tereta. Nekome su te ruke još uvijek blizu. Netko ih danas može pronaći samo u sjećanju. Pjesma ostavlja prostor za svaku od tih osobnih priča.
Priča iz stihova nastavlja se u videospotu. U njemu se pojavljuju stvarne članice obitelji izvođačica. Pred kamerom se nalazi kći Inke Večerine-Perušić, članice grupe LELEK. U spotu sudjeluje i majka Korine Rogić, također članice sastava. Njihova prisutnost povezuje temu pjesme sa stvarnim obiteljskim odnosima. Majčinstvo tako dobiva konkretna lica različitih generacija.
Videospot je sniman u Bjelovaru. Članice grupe nose bjelovarsko-bilogorske narodne nošnje. Taj izbor povezuje intimnu obiteljsku temu s krajem, tradicijom i osjećajem pripadnosti. Narodna nošnja ovdje nema samo ulogu ukrasa. Ona postaje dio priče o nasljeđu koje prelazi s majke na kćer. Obiteljsko pamćenje tako se susreće s kulturnim pamćenjem zavičaja.
Na pjesmi je radio autorski tim povezan s ranijim uspjehom grupe. Tomislav Roso i Filip Lacković ponovo su udružili svoje iskustvo. Marin Novaković pridružio im se u glazbenom dijelu. Roso i Lacković prethodno su surađivali na pjesmi „Andromeda“. S tom je pjesmom LELEK pobijedio na Dori 2026. godine i stekao pravo predstavljanja Hrvatske na Eurosongu u Beču.
„Andromeda“ se oslanjala na povijesne motive i pitanja identiteta. „Ruke moje majke“ okreću se obiteljskoj svakodnevici i osobnom sjećanju. Nova pjesma nema velike događaje, složene poruke ni udaljene junake. U njezinu se središtu nalazi dijete u tamnoj sobi. Prema njemu dolazi majka. Njezine ruke prekidaju strah i vraćaju poznati osjećaj sigurnosti.
LELEK kroz ovu pjesmu zadržava vezu između tradicijskog i suvremenog izraza. Suvremena glazbena obrada nosi tekst nastao prije više od dva desetljeća. Narodne nošnje u spotu povezuju sadašnji trenutak s obiteljskim i lokalnim nasljeđem. Osobna priča jednog četrnaestogodišnjaka tako postaje pjesma cijele grupe.
Dug put teksta do konačne izvedbe daje pjesmi dodatnu životnu dimenziju. Četrnaestogodišnji Tomislav Roso nije mogao poznavati sva kasnija značenja svojih stihova. On je jednostavno zapisao vlastiti strah i majčinu blizinu. Odrasli autor danas u istim riječima prepoznaje prošlo vrijeme. Publika u njima može pronaći vlastita iskustva.
„Ruke moje majke“ ostaju priča o tihom trenutku između majke i djeteta. U tom trenutku nema velikih riječi. Postoje samo noć, nemir, blizina i dodir. Majčine ruke predstavljaju prvo mjesto sigurnosti u životu. Sjećanje na njih često ostaje i nakon završetka djetinjstva. LELEK je to sjećanje pretočio u pjesmu nakon više od dvadeset godina čekanja.
Zagrebački velesajam 31. listopada ugostit će Lollipop Halloween Festival, za koji organizatori očekuju oko 8.000 posjetitelja, čime bi ovogodišnje izdanje postalo jedno od najvećih događanja u dosadašnjoj povijesti ovog domaćeg party brenda. Velik interes publike potaknuo je organizatore na proširenje prvotno zamišljenog festivalskog koncepta, pa će uz tri najavljena glazbena prostora uskoro biti predstavljen i četvrti festivalski floor, čiji se programski sadržaj zasad drži u tajnosti. Posebnost ovog događanja proizlazi iz činjenice da se očekivana posjećenost temelji na prepoznatljivosti samog Lollipopa, bez angažmana velikih međunarodnih izvođača koji su uobičajeni nositelji promocije festivala s nekoliko tisuća posjetitelja.
Program 24. izdanja Zagreb Film Festivala, koji će se održati od 9. do 15. studenoga 2026. godine, predstavljen je u srijedu, 14. listopada, na konferenciji za medije u Uraniji – prostoru kreacije u Zagrebu. Ovogodišnje izdanje donosi stotinjak filmskih ostvarenja, uključujući nagrađivane naslove s međunarodnih festivala, hrvatske i regionalne produkcije, redateljske prvijence, kratkometražne filmove te programe namijenjene djeci, mladima i filmskim profesionalcima. Projekcije će se održavati u Kaptol Boutique Cinema, Kinu Kinoteka, Muzeju suvremene umjetnosti i Surogatkinu KIC, dok će dio programa biti dostupan putem internetske stranice zff.hr. Festivalski program predstavili su direktor Boris T. Matić, programska direktorica Selma Mehadžić i izvršna direktorica Lana Matić, najavivši izdanje u kojem se kroz različite filmske forme i autorske pristupe obrađuju pitanja obiteljskih odnosa, odgovornosti, odrastanja, društvenih sukoba, pripadnosti i međugeneracijskog razumijevanja.
Filip Rudan predstavio je novi singl „Away”, kojim nastavlja glazbeni smjer započet prethodnim pjesmama „Dry Your Eyes” i „Delusion”. Hrvatski glazbenik i dvostruki dobitnik Porina u novoj se pjesmi okreće izraženijem gitarskom zvuku i zajedničkom autorskom radu s bendom. Singl je objavljen 13. listopada, a prati ga i videoostvarenje koje je režirala Tara Turopoljac.
Zagreb će od 21. do 25. listopada 2026. ponovno ugostiti DA2 – Zagreb Design, Art & Architecture Film Festival, čije osmo izdanje donosi dvanaest dokumentarnih filmova posvećenih umjetnicima, arhitektima i dizajnerima koji su tijekom posljednjih desetljeća mijenjali način na koji promatramo prostor, predmete i umjetnička djela. Festival se održava u Institutu Liszt – Mađarskom kulturnom centru, dok će dio programa od 23. listopada do 1. studenoga biti dostupan i online. Devet filmova natječe se za festivalsku nagradu Iskra, a tri su uvrštena u program posebnih projekcija. Ovogodišnja selekcija okuplja autore različitih generacija, umjetničkih pristupa i životnih iskustava, od američkog slikara Marka Rothka i katalonskog arhitekta Enrica Mirallesa do francuske dizajnerice Charlotte Perriand, talijanske arhitektice Cini Boeri te američkog arhitektonskog para Roberta Venturija i Denise Scott Brown.
Zagreb će 23. i 24. listopada ugostiti dvije stoljetne korčulanske tradicije, morešku i kumpaniju, koje će biti predstavljene u sklopu programa jubilarne 60. Međunarodne smotre folklora Zagreb. Nakon srpanjskog dijela Smotre, program se nastavlja gostovanjem KUD-a Moreška iz grada Korčule i Viteškog udruženja „Kumpanjija” iz Blata. Njihovi nastupi održat će se u petak, 23. listopada, u 19 sati na Trgu bana Josipa Jelačića te u subotu, 24. listopada, u 11 sati na Cvjetnom trgu. Oba društva sudjelovala su na prvoj zagrebačkoj Smotri folklora 1966. godine, pa će se ove godine, šest desetljeća poslije, ponovno predstaviti zagrebačkoj publici.
Senidah je u subotu, 10. listopada, održala svoj dosad najveći koncert i pred više od 15.000 posjetitelja rasprodane Arene Zagreb izvela pjesme koje su obilježile njezinu karijeru. Koncert pod nazivom „Welcome to My World” trajao je više od dva i pol sata, a uz njezine najveće hitove publika je imala priliku čuti i nastup Nicolasa Reyesa i Gipsy Kingsa, koji su bili posebno iznenađenje večeri. U Zagreb su zbog koncerta stigli obožavatelji iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine i drugih zemalja, a zagrebački nastup održan je nakon niza rasprodanih koncerata koje je pjevačica tijekom godine priredila diljem regije i Europe.
Zagrebačka koncertna jesen dobila je još jedan razlog za izlazak, a čini se da će prosinac u Saxu ove godine gotovo u potpunosti pripasti Silenteu. Dubrovački bend, čije pjesme publika već godinama pjeva uglas, najavio je čak deset koncerata u poznatom zagrebačkom klubu. Prvotno planiranih osam nastupa pokazalo se nedovoljnim za sve koji ih žele čuti uživo, pa su zbog velikog interesa dodana još dva datuma, 2. i 9. prosinca. Time je Silente postao bend s najvećim brojem nastupa u povijesti Saxa, a koncertna serija koja počinje krajem studenoga već je gotovo rasprodana.
Splitski glazbenik Luka Nižetić priprema jedan od najopsežnijih koncertnih projekata u svojoj dosadašnjoj karijeri. U četvrtak, 1. travnja 2027. godine, nastupit će u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, gdje će obilježiti 25 godina glazbenog djelovanja. Obljetnički koncert zamišljen je kao glazbeno-scenska predstava koja će povezati njegove najpoznatije pjesme, novi autorski materijal, ples i vizualne elemente, a publika će imati priliku upoznati i osobniju stranu glazbenika čiji se umjetnički izraz tijekom godina mijenjao zajedno s njegovim životnim iskustvima.
Zagrebački velesajam 31. listopada ugostit će Lollipop Halloween Festival, za koji organizatori očekuju oko 8.000 posjetitelja, čime bi ovogodišnje izdanje postalo jedno od najvećih događanja u dosadašnjoj povijesti ovog domaćeg party brenda. Velik interes publike potaknuo je organizatore na proširenje prvotno zamišljenog festivalskog koncepta, pa će uz tri najavljena glazbena prostora uskoro biti predstavljen i četvrti festivalski floor, čiji se programski sadržaj zasad drži u tajnosti. Posebnost ovog događanja proizlazi iz činjenice da se očekivana posjećenost temelji na prepoznatljivosti samog Lollipopa, bez angažmana velikih međunarodnih izvođača koji su uobičajeni nositelji promocije festivala s nekoliko tisuća posjetitelja.
