Festival snova na Jadranu: Zašto ovog ljeta ne smijete propustiti BURA film festival u Bakru
Ljeto je vrijeme bijega – od svakodnevice, od rutine, od pretjeranog razmišljanja. No što ako vam kažemo da postoji jedno mjesto koje nudi bijeg, ali istovremeno vraća nadu, povezuje, budi kreativnost i širi horizonte? To mjesto zove se Bakar, a ono što ga početkom srpnja pretvara u čudesnu oazu filma, glazbe i zajedništva zove se BURA film festival.
Od 4. do 6. srpnja drugi BURA film festival vraća se još snažniji, još smjeliji i još intimniji – s temom koja nam je svima potrebna: SNOVI. U svijetu koji svakodnevno potresa neka nova stvarnost, BURA nas poziva da se zaustavimo i zapitamo: što sanjamo, za čim žudimo, što nas pokreće?
Kultura kao čin otpora, sanjarenje kao hrabrost
BURA nije još jedan u nizu festivala – ona je projekt mladih ljudi okupljenih oko udruge Studio B7, koji kulturu vraćaju ljudima. I to potpuno besplatno. Njihova misija je jasna: probuditi gradove, otvoriti nova vrata i ponuditi nešto stvarno – prostor susreta, razmjene, inspiracije. Kroz bogat program namijenjen svim uzrastima i senzibilitetima, BURA preispituje granice forme, jezika, pa i prostora – jer ovdje film izlazi iz kina i sjeda s vama na kamene ploče stare jezgre Bakra, na zidine Frankopanskog kaštela, pod vedro nebo koje dijelimo.
Ove godine sve počinje u petak prijepodne inkluzivnom radionicom i projekcijom „Film svima svugdje“, a navečer se pod zvijezdama otvara svečano uz španjolski dugometražni film Gluha redateljice Eve Libertad. Večeri završavaju glazbom – točnije, DJ Ilegalom, koji za pult donosi savršenu dozu ljetne melankolije i energije.
Ljetni susreti Mediterana i Balkana
Tijekom tri dana festivala prikazat će se selekcije kratkih filmova koji, svaki na svoj način, istražuju složene odnose prostora, identiteta, intime i zajednice. Narativi BURE su ljetni, ali duboki – prožeti morem, suncem i glasovima Mediterana i Balkana. Iza tih glasova stoje redateljice i redatelji koji sanjaju drugačije svjetove – i pozivaju nas da im se pridružimo.
Stručni žiri predvode sjajna imena domaće i međunarodne scene: glumica i redateljica Gala Nikolić, redatelj Teo Morosin i glumica Romina Tonković. Nagrade će biti dodijeljene u više kategorija, a posebnu pažnju privlači nagrada za najbolju kameru koju dodjeljuje Filip Koludrović, fotograf čiji su radovi krasili stranice Voguea, Numéra i GQ-a.
Vizuali koji sanjaju s vama
Ovogodišnji vizualni identitet BURE zaslužuje zaseban spomen: tri umjetnika s Balkana – Ana Kraš, Boogie i Jan Vrhovnik – odgovorili su na temu festivala fotografijama koje ne prikazuju san, nego ga dočaravaju. Suptilno, snažno, intimno. S njima, BURA dobiva lice – ne jedno, već kolektivno. Lice snova koji dolaze iz različitih iskustava, ali teže istome: smislu.
BURA je i održiva – ne samo u smislu ekologije, nego i u pristupu životu. Ovdje dekica i jastučić nisu samo praktična napomena, već simbol jednostavnosti i zajedništva. Ponesite ih. Ponesite i svoju čašu, svoju zdjelicu, i doživite festival kao svoje dvorište – jer upravo to i jest. Sva hrana i piće dolaze lokalno, a ovogodišnji merch, izrađen od recikliranih tkanina, nosi poruku: ne moramo proizvoditi novo da bismo stvorili vrijedno.
Bakar kao kulisa i protagonist
Ako još niste bili u Bakru – sad je idealan trenutak. Grad u kojem se susreću povijest i priroda, stijene i more, sve je samo ne slučajni odabir za festival koji se temelji na snovima. Bakar je tišina koja šapće, kulisa koja diše i protagonist koji ne skriva svoje bore – nego ih nosi s ponosom. Tijekom festivala pretvara se u veliki živi set, mjesto u kojem granice između publike i umjetnosti nestaju.
BURA film festival nije samo mjesto za gledanje filmova. To je poziv na sporije ljeto, na večeri koje završavaju razgovorima umjesto notifikacijama, na umjetnost koja nas budi, a ne zagušuje. U vremenu kad je hrabro sanjati, BURA vas podsjeća da niste sami – vaši su snovi dio nečeg većeg.
U svijetu glazbe postoje trenuci koji nadilaze običan koncertni doživljaj i prerastaju u kulturni događaj o kojem se govori tjednima, mjesecima, pa i godinama. Jedan takav tren upravo se najavljuje u Zagrebu. Nakon što je publici prošle godine uputio obećanje koje se čeka s posebnim uzbuđenjem, legendarni Al Bano – jedan od najprepoznatljivijih talijanskih glasova i čovjek čija je karijera ispisala dio suvremene glazbene povijesti – ove ga sezone i ispunjava.
Advent kod Matoša jedan je od najčarobnijih i najfotografiranijih adventskih kutaka u gradu. I dok se centar guši u kaosu i prometu, na istočnoj strani Strossmayerovog šetališta bilježimo sve veći broj posjetitelja kojima je ovaj skriveni dragulj postao adventsko utočište i mjesto za uživanciju u miru.
Mladi Zagrepčani i studenti ekonomije, Grga Brkjačić (19) i Ante Dvoravić (18), odlučili su prije pola godine ostvariti dugo sanjanu ideju – stvoriti vlastiti party koncept koji redefinira način na koji mladi u Hrvatskoj doživljavaju izlaske. Tako je rođen WHOPS, projekt kojim su Grga i Ante odlučili unijeti svježinu i novu energiju u domaću klupsku scenu.
Nebojša Slijepčević i Stanko Herceg birali najbolje učeničke filmove o iskustvu izbjeglica. U žiriju i mlada osoba s izbjegličkim iskustvom iz DR Konga; u programu sudjelovalo više od 100 učenika.
Winter Jaska otvorila je svoja vrata u potpuno novom izdanju i već je prvog vikenda potvrdila zašto je to moderni, opušteni i drugačiji zimski festival. Nova lokacija u prostoru nekadašnje Vojarne pretvorila se u zimski kvart u kojem su se posjetitelji mogli prepustiti dobroj energiji, ugodnom ritmu i atmosferi koja donosi predah od svakodnevice.
Nakon uspješnog ljetnog singla Sami i njegove nedavno objavljene klupske remiks verzije, Melita Lovričević vraća se s novim singlom Nema vremena. Pjesma donosi svjež spoj elektronike, drum’n’bassa i jazza, obrađujući svima poznatu frazu “nemam vremena” te je pretvarajući u glazbeno pitanje koje nas potiče na razmišljanje: ako nam vrijeme doista stalno izmiče, što činimo s onim koje nam je preostalo?
Zagrebački Vintage Industrial Bar ove će zime biti epicentar domaće rock energije. PIPSCHIPS&VIDEOCLIPS, jedan od najutjecajnijih i najdosljednijih bendova hrvatske glazbene scene, rasprodali su svih pet najavljenih koncerata u rekordnom roku – a interes publike toliko je nadmašio očekivanja da je dodan i šesti datum, 3. siječnja 2026. Time Pipsi postaju prvi bend koji u povijesti Vintagea svira rezidenciju dugu čak šest uzastopnih večeri.
Advent u Zagrebu ove će godine obogatiti dolazak Dream Gospel Choira iz Harlema, zbora koji se u međunarodnim glazbenim krugovima smatra najzanimljivijim predstavnikom nove generacije gospela i koji će 17. prosinca 2025. u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog održati koncert ispunjen energijom, emocijom i autentičnom američkom duhovnom tradicijom. Zagrebačka publika imat će priliku doživjeti večer u kojoj će moćni višeglasni vokali, slojevite harmonije i profesionalna izvedba spojiti duh Harlema i svečanu atmosferu predblagdanskog vremena.
Pop boje, blagdanski motivi i luksuzne teksture definiraju Chanel Holiday ekskluzivnu blagdansku selekciju modnih dodataka koja u prvi plan stavlja sofisticiranu interpretaciju božićne estetike. Kolekcija je osmišljena kao hommage sezoni slavlja, uz naglasak na detalje koji čine razliku.
Postoje LEGO setovi koji se slažu, izlože i s vremenom padnu u zaborav. A postoje i oni rijetki, pomno osmišljeni modeli koji nadilaze granicu igračke i postaju predmet želje, razgovora i statusa. Upravo takav je novi LEGO Icons set inspiriran serijom Stranger Things – Creel House, mračna kuća iz Hawkinsa koja u Hrvatsku stiže za svega nekoliko dana i već sada se smatra jednim od najpoželjnijih kolekcionarskih izdanja ove godine.
Eurosong je desetljećima volio sebe zamišljati kao sigurno utočište glazbe – prostor u kojem se politika zaustavlja na vratima pozornice, a reflektori obasjavaju isključivo pjesme, izvođače i obećanje zajedništva. No povijest tog natjecanja pokazuje da se stvarnost uvijek, prije ili kasnije, probije kroz scenografiju. Odluka Nema, pobjednika Eurosonga 2024., da vrati svoj trofej Europskoj radiodifuznoj uniji (EBU), nije samo osobni čin savjesti, nego i simbolički rez u tkivu natjecanja koje se već godinama bori s vlastitim proturječnostima.