Festival koji mijenja život: Kako je ‘Film svima’ povezao zajednicu i donio inkluzivne projekte za gluhe i nagluhe!
Na nedavno održanom 9. Festivalu "Film svima" u Rijeci, više od 600 gledatelja obilježilo je Međunarodni tjedan gluhih i nagluhih osoba kroz inkluzivne filmske projekcije.
Na netom završenom 9. Film svima, filmskom festivalu posvećenom hrvatskom filmu, održanom u Rijeci od 25. do 28.9. u prostorima Gradske knjižnice Rijeka, Filodrammatica dvorane, UGIN Filmskog vrta te u brojnim školama, preko 600 gledatelja zajedno je gledalo inkluzivne filmove te obilježilo Međunarodni tjedan gluhih i nagluhih osoba.
Filmaktiv i partneri, Udruga gluhih i nagluhih PGŽ te Udruga slijepih PGŽ, od 2016. aktivno inkluziviraju hrvatski film izradom inkluzivnih dodataka za osobe oštećena sluha i vida te ih čine dostupnima brojnim projekcijama cijelu godinu. Vrhunac inkluzivne godine je Međunarodni tjedan gluhih i nagluhih PGŽ kada promiču koncept zajedničkog gledanja filmova, odnosno dostupnosti inkluzivnih projekcija u redovitim programima. Projektom je kreirana Film svima Medijateka, baza inkluzivnih filmova koja s ovim izdanjem broji ukupno 71 film — od klasika poput Tanhoferovog H-8 ili Reljinog Vlaka u snijegu, pa sve do Slijepčevićevog Čovjeka koji nije mogao šutjeti ili Hušmaničinog Radije bih bila kamen.
Uz dosadašnjih 18 projekcija, 9. Film svima po prvi puta gostuje na Danima hrvatskog filma, ali i priprema inkluzivne projekcije povodom Međunarodnog dana bijelog štapa, Međunarodnog dana tolerancije te Međunarodnog dana osoba s invaliditetom.
Naredno jubilarno 10. izdanje donosi cjelogodišnja gostovanja na filmskim festivalima diljem zemlje kako bi inkluzivni filmovi bili dostupniji osobama oštećena sluha i vida te kako bi šira zajednica imala priliku za senzibilizaciju i motivaciju za gradnju inkluzivne i solidarne zajednice.
Uz projekcije premijernih izdanja inkluzivnih verzija filmova kao i riječke premijere filmova, u petak, 27.9. s početkom u 18:00 u Dvorani susreta Gradske knjižnice Rijeka predstavljene su Smjernice za inkluzivne kulturne prakse autorica Marte Baradić, Dunje Matić Benčić, Maje Krištafor, Maje Ogrizović i Inkluzivnog kulturnog vijeća mladih Kultura svima izdane kroz projekt Kultura svima, Impact4Values. Smjernice, koje su dostupne za preuzimanje, namijenjene su svima zainteresiranima za inkluziju kao i inkluzivne kulturne prakse te su zamišljene kao dokument u nastajanju, prilagodljiv različitim praksama. Predstavljanje je simultano prevedeno na hrvatski znakovni jezik.
—
Film svima, projekt udruge Filmaktiv, Udruge gluhih i nagluhih PGŽ, Udruge slijepih PGŽ, Hej! i udruge Kultura svima svugdje podržavaju Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Rijeka, Hrvatski audiovizualni centar i Primorsko-goranska županija.
Projekt udruge Filmaktiv, naziva Kultura svima financiran je sredstvima Europske unije u okviru Programa Impact4Values. Projekt sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Financirano sredstvima Europske unije.
—
O filmovima:
Čovjek koji nije mogao šutjeti (2024.)
Nebojša Slijepčević, Antitalent
Igrani film, 13’
nagrada: Zlatna palma na Cannes Film Festivalu
27. veljače 1993. Štrpci, Bosna i Hercegovina. Putnički vlak na liniji Beograd-Bar zaustavljaju paravojne snage u akciji etničkog čišćenja. Dok odvode nevine civile, samo jedan od pet stotina putnika usuđuje im se suprotstaviti. Ovo je istinita priča o čovjeku koji nije mogao šutjeti.
__________________________
Radije bih bila kamen (2024.)
Ana Hušman, Pangolin i Bonobostudio,
eksperimentalni film, 24′
nagrada: Međunarodni filmski festival u Rotterdamu
Kroz protagonistkinju Malu Jelu film prepričava događaje koji su obilježili generaciju i odredili budućnost krajolika Like, zanemarenog i slabo naseljenog dijela Hrvatske. Životni uvjeti i događaji koji su odredili budućnost krajolika uvjetovali su i živote stanovnika, njihove samoće, odnose, mogućnosti, strepnje i nadanja. Mala Jela utjelovljuje više ženskih lica u obitelji koju dominatno čine žene: majku, baku, sestru, tetke.
__________________________
Žarko, razmazit ćeš dite (2024.)
Veljko i Milivoj Popović u suradnji s Tisjom Kljaković Braić, Prime Render Studio i Bonobostudio
animirani film, 13’
nagrada: Animafest Zagreb
U filmu se nižu uspomene na jedno djetinjstvo u Splitu osamdesetih godina. Priče su to koje se prepričavaju nakon nedjeljnog ručka kad su svi dobre volje, priče pune emocija koje lako prepoznajemo. No iznad svega, film je dirljiva posveta ljubavi jednog djeda i bake koji su davali sve od sebe da njihova unučica ne skida osmijeh s lica.
__________________________
Sedmo nebo (2023.)
Jasna Nanut, 15 art,
igrani film, 88′
Nino Radman je čovjek s previše žena i premalo vremena, hodajući recept za katastrofu. Pokušavajući priznati ženi da se zaljubio u drugu, traži pomoć „stručnjaka“ čiji ga savjeti vode u još veći kaos. U strahu od žene, Ninova paranoja sve više raste, a on se pretvara u tempiranu bombu. Hoće li trijumfirati ili krahirati, otkriva ova komedija neočekivanih obrata, u kojoj je samo jedna stvar veća od Ninovih problema – njegov tlak.
__________________________
1001 noć (2023.)
Rea Rajčić, Eclectica
dokumentarni film, 13’
nagrada: Međunarodni filmski festival u Torontu — Short Cuts
Film 1001 noć priča o Emi (85) i Maji (80), najvjernim gledateljicama i najsmiješnijim kritičarkama turskih sapunica. Svaku večer posljednjih pet godina Ema i Maja provode zajedno gledajući turske serije u Eminom stanu u Splitu. Ovo je priča o mikrokozmosu koji ponekad nastane tamo gdje se najmanje nadamo, onda kad ga najviše trebamo. I o jednom prijateljstvu koje je počelo kad je sve drugo završilo.
__________________________
Srebrne (2024.)
Barbara Babačić, Filmaktiv
dokumentarni film, 26’
Intenzivan portret bolivijskih žena koje žive mizeran život unutar rudarske zajednice pokraj grada Potosija. Sniman tijekom mjesec dana 2014. godine, film istražuje ženski doprinos u ekonomiji rudnika, dok istovremeno problematizira njihovu marginalizaciju i stigmatizaciju unutar andske kulture. Redateljica Barbara Babačić postavlja pitanja o ekonomskim teretima koje ove žene nose te istražuje kulturne norme koje ih čine nevidljivima u društvu.
__________________________
Nema mjesta (2024.)
Jelena Oroz, Bonobostudio,
animirani film, 6′
U ovom filmu auti imaju noge. Možda si zbog toga daju za pravo koristiti nogostupe kako ih volja. Nema mjesta, ali možemo li postati obzirniji?
__________________________
Pukotine (2020.—2022.)
Judita Gamulin za PKTN
Serija kratkih dokumentaraca o pričama mladih koji otvoreno pokazuju svoju ranjivost, ali i strastvenost, svoje povrede i pukotine, ali i mogućnost zacjeljenja istih.
Tamo gdje se klasika i šljokice susreću, nastaje – magija. A u slučaju glazbenog spektakla “Disco Opera 2025”, riječ je o čistoj eksploziji ritma, emocije i neodoljive nostalgije. Nakon serije rasprodanih koncerata i oduševljenih reakcija diljem regije, ova glazbena senzacija vraća se na veliku pozornicu Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog – i to 25. listopada, u još glamuroznijem i produkcijski raskošnijem izdanju.
Ako ljeto ima svoj soundtrack, Maja Šuput upravo ga je napisala. U svom prepoznatljivom stilu koji spaja dozu drskosti, ženstvenosti i čiste zabave, nova pjesma Nisam ja za male stvari ušla je na scenu na velika vrata — s prvom pozicijom u trendingu i gotovo 200.000 pregleda u samo tri dana. Maja još jednom pokazuje zašto je kraljica ljetnih partyja i neprikosnovena diva domaće pop scene.
Kad prvi taktovi prođu kroz zrak iznad Dunava, a sunce zalazi iza impozantnih bedema Petrovaradinske tvrđave, znaš da si na mjestu gdje prestaje svakodnevica, a počinje nešto više – doživljaj. Exit 2025 nije bio samo još jedan festival – bio je trenutak koji te uhvati, preplavi i ostane s tobom.
Split nije spavao. Tri dana, tisuće ritmova, deseci tisuća duša – sve je kulminiralo u jednom trenutku: završnoj večeri ULTRA Europe 2025, kad su Afrojack, Martin Garrix i Hardwell tresli Park Mladeži kao da se Zemlja okreće oko njihove glazbe. I možda se i okreće – barem za sve one koji znaju da ULTRA nije samo glazba, već životni stil.
Drugi dan ULTRA Europe festivala 2025. bio je sve što smo sanjali – i više od toga. Split je ponovno pulsirao kao jedno od najvažnijih mjesta elektroničke glazbene karte, a Park Mladeži pretvoren je u vibrantnu oazu neonskog sjaja, zvuka koji vibrira pod kožom i emocije koju može probuditi samo glazba. Glazba koju ne slušaš – već osjećaš.
Ljeto u Opatiji ima svoj zvuk – i sinoć je zvučalo kao "Sofia". Na velikoj sceni Ljetne pozornice, okupanoj mjesečinom i morskim povjetarcem, nastupio je karizmatični Alvaro Soler i oduševio publiku svojim prvim koncertom u Hrvatskoj. Bio je to trenutak koji se dugo čekao, a kad se napokon dogodio – nadmašio je očekivanja.
Kad pomislite na idealan spoj obiteljske kemije, modnog senzibiliteta i iskrene ljetne radosti — na pamet vam zasigurno padnu oni. Najpoznatiji brat i sestra u Hrvatskoj ponovno su dokazali da stil teče njihovim venama. Ovoga ljeta zablistali su u ležernom, ali savršeno koordiniranom izdanju koje spaja udobnost, retro vibru i eleganciju bez truda.
Ako postoji par koji iznova potvrđuje da stil i ljubav idu ruku pod ruku, onda su to zasigurno Nataša Janjić Medančić i njezin suprug Nenad. Na nedavnom pojavljivanju, Nataša i Nenad pokazali su kako izgleda kada dvoje ljudi modno dišu kao jedno — i to bez greške.
Daniel Kušan ne režira samo filmove – on režira avanture, izazove i neizvjesnosti koje se događaju iza i ispred kamere. Njegova je kreativnost jazz improvizacija, a filmski set otok na kojem ništa nije predvidivo, ali sve može biti čarolija. Od prvog filma o Kokovu, do najnovijeg „Bumbarova ljeta“, Kušan kao da se igra s filmskim jezikom, ali nikad bez ozbiljnosti pripovjedača.
