Na današnjem rasporedu su dva bloka iz natjecateljskog programa, retrospektivno predstavljanje žirijevke Eve Heller i posebno kurirani program francuskog-australskog filmologa Charlija Hewisona, gosta simpozija Analogni film u digitalnom dobu.
Prvi na programu je filmolog Charlie Hewison, filmski istraživač koji se u svom radu bavi materijalnim filmom, suvremenim fotokemijskim praksama i ekokritikom. U 14 sati predstavit će sedam šarolikih eksperimentalnih filmova koji naglašavaju materijalnost filma i, kako navodi, „putem biokemijskih reakcija stvaraju nove živopisne, tajnovite i hipnotičke oblike pred našim očima“.
Iščezavanje
U 16 sati slijedi retrospektivni program američke filmašice Eve Heller, članice velikog žirija. Predstavit će osam filmova koji su nastajali u više od tri desetljeća stvaralaštva, osam „egzistencijalnih zagonetki“, kako ih naziva, koje nastaju iz nakupljanja slika na (pod)svjesnoj razini.
sol u našoj krvi, u našem znoju, u našim suzama
Treći blok filmova koji se natječu za Grand prix, Ono što ostaje, na rasporedu je u 18 sati. Provodnu temu pet filmova čine raširene i/ali potonule slike kulture, prizori viška i onoga što nastupa nakon kraja predstave. Na razgovoru će nam se pridružiti redatelj filma Životinjama je bolje, Nathan Ghali, redateljica i montažer filma sol u našoj krvi, u našem znoju, u našim suzama, Nastja Säde Rönkkö i Luke Turner, te jedan od redatelja filma Sunce je za mene mrak, Oscar Mangione.
Bosonogi rođendani na neslomljivom staklu
U 20.30 sati gledamo Tamno svjetlo, četvrtu programsku cjelinu iz natjecateljskog programa, u kojoj je okupljeno pet filmova o međuigri i međuovisnosti svjetla i tame, kako u doslovnom smislu, tako i na metaforičkom planu. Nakon projekcije razgovarat ćemo s filmašicom Asako Ujita (Iščezavanje), vizualnom umjetnicom Rebeccom Jane Arthur (Bosonogi rođendani na neslomljivom staklu) i producentima posljednjeg filma Ivana Faktora, Bol, Jelenom Duh i Damirom Čučićem.
U svijetu glazbe postoje trenuci koji nadilaze običan koncertni doživljaj i prerastaju u kulturni događaj o kojem se govori tjednima, mjesecima, pa i godinama. Jedan takav tren upravo se najavljuje u Zagrebu. Nakon što je publici prošle godine uputio obećanje koje se čeka s posebnim uzbuđenjem, legendarni Al Bano – jedan od najprepoznatljivijih talijanskih glasova i čovjek čija je karijera ispisala dio suvremene glazbene povijesti – ove ga sezone i ispunjava.
Advent kod Matoša jedan je od najčarobnijih i najfotografiranijih adventskih kutaka u gradu. I dok se centar guši u kaosu i prometu, na istočnoj strani Strossmayerovog šetališta bilježimo sve veći broj posjetitelja kojima je ovaj skriveni dragulj postao adventsko utočište i mjesto za uživanciju u miru.
Mladi Zagrepčani i studenti ekonomije, Grga Brkjačić (19) i Ante Dvoravić (18), odlučili su prije pola godine ostvariti dugo sanjanu ideju – stvoriti vlastiti party koncept koji redefinira način na koji mladi u Hrvatskoj doživljavaju izlaske. Tako je rođen WHOPS, projekt kojim su Grga i Ante odlučili unijeti svježinu i novu energiju u domaću klupsku scenu.
Nebojša Slijepčević i Stanko Herceg birali najbolje učeničke filmove o iskustvu izbjeglica. U žiriju i mlada osoba s izbjegličkim iskustvom iz DR Konga; u programu sudjelovalo više od 100 učenika.
Winter Jaska otvorila je svoja vrata u potpuno novom izdanju i već je prvog vikenda potvrdila zašto je to moderni, opušteni i drugačiji zimski festival. Nova lokacija u prostoru nekadašnje Vojarne pretvorila se u zimski kvart u kojem su se posjetitelji mogli prepustiti dobroj energiji, ugodnom ritmu i atmosferi koja donosi predah od svakodnevice.
Nakon uspješnog ljetnog singla Sami i njegove nedavno objavljene klupske remiks verzije, Melita Lovričević vraća se s novim singlom Nema vremena. Pjesma donosi svjež spoj elektronike, drum’n’bassa i jazza, obrađujući svima poznatu frazu “nemam vremena” te je pretvarajući u glazbeno pitanje koje nas potiče na razmišljanje: ako nam vrijeme doista stalno izmiče, što činimo s onim koje nam je preostalo?
Zagrebački Vintage Industrial Bar ove će zime biti epicentar domaće rock energije. PIPSCHIPS&VIDEOCLIPS, jedan od najutjecajnijih i najdosljednijih bendova hrvatske glazbene scene, rasprodali su svih pet najavljenih koncerata u rekordnom roku – a interes publike toliko je nadmašio očekivanja da je dodan i šesti datum, 3. siječnja 2026. Time Pipsi postaju prvi bend koji u povijesti Vintagea svira rezidenciju dugu čak šest uzastopnih večeri.
Advent u Zagrebu ove će godine obogatiti dolazak Dream Gospel Choira iz Harlema, zbora koji se u međunarodnim glazbenim krugovima smatra najzanimljivijim predstavnikom nove generacije gospela i koji će 17. prosinca 2025. u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog održati koncert ispunjen energijom, emocijom i autentičnom američkom duhovnom tradicijom. Zagrebačka publika imat će priliku doživjeti večer u kojoj će moćni višeglasni vokali, slojevite harmonije i profesionalna izvedba spojiti duh Harlema i svečanu atmosferu predblagdanskog vremena.
Pop boje, blagdanski motivi i luksuzne teksture definiraju Chanel Holiday ekskluzivnu blagdansku selekciju modnih dodataka koja u prvi plan stavlja sofisticiranu interpretaciju božićne estetike. Kolekcija je osmišljena kao hommage sezoni slavlja, uz naglasak na detalje koji čine razliku.
Postoje LEGO setovi koji se slažu, izlože i s vremenom padnu u zaborav. A postoje i oni rijetki, pomno osmišljeni modeli koji nadilaze granicu igračke i postaju predmet želje, razgovora i statusa. Upravo takav je novi LEGO Icons set inspiriran serijom Stranger Things – Creel House, mračna kuća iz Hawkinsa koja u Hrvatsku stiže za svega nekoliko dana i već sada se smatra jednim od najpoželjnijih kolekcionarskih izdanja ove godine.
Eurosong je desetljećima volio sebe zamišljati kao sigurno utočište glazbe – prostor u kojem se politika zaustavlja na vratima pozornice, a reflektori obasjavaju isključivo pjesme, izvođače i obećanje zajedništva. No povijest tog natjecanja pokazuje da se stvarnost uvijek, prije ili kasnije, probije kroz scenografiju. Odluka Nema, pobjednika Eurosonga 2024., da vrati svoj trofej Europskoj radiodifuznoj uniji (EBU), nije samo osobni čin savjesti, nego i simbolički rez u tkivu natjecanja koje se već godinama bori s vlastitim proturječnostima.
