Božićna pjesma stara 31 godinu dobila novo ruho: Nina Badrić i Zsa Zsa spojile generacije u emotivnom duetu
Da se prave stvari ne zaboravljaju, potvrđuje i pjesma „Naš Božić“, snimljena prije 31 godinu. Riječ je o prvoj pjesmi u karijeri Nine Badrić, tada još vrlo mlade izvođačice, koja je upravo tim singlom započela svoj glazbeni put.
Tri desetljeća kasnije, pjesma dobiva novo poglavlje. Jedna od najzanimljivijih glazbenica mlađe generacije, Zsa Zsa, odlučila je ovom božićnom klasiku udahnuti suvremeno, ali poštovanja puno novo ruho. Projekt je dodatno dobio na težini i emociji kada je Zsa Zsa pozvala originalnu izvođačicu, Ninu Badrić, da pjesmu snime zajedno.
Rezultat je duet koji djeluje prirodno, iskreno i promišljeno. Aranžman, koji potpisuje sama Zsa Zsa, oslanja se na toplinu gudača i atmosferu bajkovitog, gotovo filmskog zvuka, evocirajući emocije koje se vežu uz djetinjstvo, blagdane i bezvremensku ideju zajedništva.
Nina Badrić suradnju opisuje kao posebno emotivno iskustvo, ističući simboliku cijelog projekta. Prisjećanje na vlastite početke, ali i činjenica da danas istu pjesmu pjeva s glazbenicom koja se u trenutku njezina nastanka još nije ni rodila, daje ovoj priči dodatnu dubinu. Za Ninu, riječ je o suradnji koja spaja generacije i potvrđuje trajnu snagu glazbe.
Screenshot
Zsa Zsa, s druge strane, naglašava da su riječi gotovo suvišne kada se govori o projektu u koji je uloženo toliko emocija i predanosti. Posebno ističe atmosferu snimanja, toplinu aranžmana i važnost poruke koju pjesma nosi. U novoj verziji „Naš Božić“ zadržava duh nekadašnjih blagdana, ali ga istovremeno prenosi u suvremeni kontekst, bez gubitka autentičnosti.
Nova interpretacija pjesme zamišljena je kao glazbena kulisa obiteljskih trenutaka i blagdanske intime, ali i kao podsjetnik da kvalitetne pjesme, kada su rađene iskreno, imaju moć trajanja. U ovom slučaju, spoj iskustva i mladenačke senzibilnosti rezultirao je verzijom koja poštuje prošlost, a istovremeno otvara prostor za nove slušatelje.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Kantautorica Teenah predstavlja svoju prvu autorsku pjesmu „Čujem tišinu“, čime započinje novo i jasno definirano poglavlje u svojem glazbenom stvaralaštvu. Riječ je o svjesnom autorskom zaokretu i zvučno drukčijem iskoraku u odnosu na njezina dosadašnja izdanja, kojim se pozicionira kao autorica s izraženim osobnim pečatom i prepoznatljivim emotivnim izrazom.
Završnicu albuma Secondo Max Hozić zaokružuje objavom akustične verzije singla „Moćna igra“, koju prati i službeni videospot, čime ovom pjesmom simbolično zatvara jedno važno poglavlje svoje dosadašnje glazbene karijere. Riječ je o skladbi koja se već pri objavi albuma nametnula kao jedna od njegovih emocionalno najsnažnijih točaka, a u novom, ogoljenijem aranžmanskom ruhu dodatno dolazi do izražaja njezina intimna i sugestivna jezgra.
Koncertom pred osam tisuća posjetitelja u rasprodanoj zagrebačkoj Areni, pančevački dvojac Buč Kesidi sinoć je ostvario jedan od najznačajnijih trenutaka svoje dosadašnje karijere te se simbolično upisao među najveća imena regionalne rock scene nove generacije. Kao prvi indie rock bend svoje generacije koji se odvažio na samostalan nastup u najvećoj hrvatskoj dvorani, Buč Kesidi potvrdili su status glazbenog fenomena koji već godinama nadilazi klupske okvire.
Jedna od najutjecajnijih i najcjenjenijih pop autorica svoje generacije, Lorde, vraća se u Hrvatsku, a ovoga će puta nastupiti u jedinstvenom ambijentu pulske Arene, gdje će 18. kolovoza 2026. održati veliki samostalni koncert u sklopu svjetske Ultrasound turneje.
Sandi Cenov predstavlja novu glazbenu poslasticu pod nazivom „Ima li nade za nas vol. 2“, u kojoj se referira na svoj legendarni hit, a u kojoj mu se kao gost pridružio jedan od najomiljenijih hrvatskih vokala, Dražen Zečić. Ova suradnja donosi osvježenu verziju pjesme koja je već pri prvom slušanju osvojila srca obojice izvođača, potvrđujući kako su njihovi glasovi i glazbeni izrazi savršeno uklopljeni.
Porinom nagrađeni glazbenik i autor Filip Rudan najavljuje dugo očekivani samostalni koncert u Zagrebu, koji će se održati u četvrtak, 12. ožujka 2026. u klubu Peti kupe. Rudan će publici predstaviti novo koncertno poglavlje, a sam događaj označava i njegov najveći solo koncert do sada, produkcijski osmišljen tako da publiku uvuče u bogat i snažan glazbeni doživljaj. Ulaznice su već u prodaji i dostupne putem sustava Entrio.hr te na svim njihovim prodajnim mjestima.
Globalna K-pop scena ulazi u novu, zreliju fazu međunarodnog priznanja, a jedan od najsnažnijih dokaza tog iskoraka jest oscarovska nominacija pjesme „Golden“ iz Netflixova animiranog hita K-POP Demon Hunters, koja je ušla u uži izbor za nagradu Američke filmske akademije u kategoriji najbolje originalne pjesme. Riječ je o povijesnom trenutku koji nadilazi granice glazbene industrije, jer potvrđuje da je K-pop danas relevantan i unutar najprestižnijih kulturnih institucija globalne filmske umjetnosti. Dodatnu važnost ovom uspjehu daje činjenica da će domaća publika već ovoga proljeća imati rijetku priliku čuti nominiranu pjesmu uživo, u sklopu velikog koncertnog spektakla K-POP FOREVER!, koji stiže u Zagreb, Rijeku i Zadar.
Zagreb uskoro dobiva novo mjesto za privatna druženja i gledanje multimedijskog sadržaja. Riječ je o BrickClubu, privatnoj mini kino dvorani smještenoj u povijesnom podrumu iz 19. stoljeća u Gundulićevoj ulici 26, koja posjetiteljima omogućuje da sami biraju sadržaj, društvo i atmosferu.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
