Bakar postaje filmska senzacija: Bura Film Festival donosi tri dana tišine, emocija i besplatnih projekcija pod zvijezdama
Bura film festival, koji u svom trećem izdanju potvrđuje kontinuitet i programski identitet, već se profilira kao jedan od rijetkih nezavisnih filmskih festivala na hrvatskoj obali koji od samih početaka ne gradi svoju vrijednost na spektaklu, nego na promišljenom kuriranju sadržaja i stvaranju zajednice. Udruga Studio B7, kao njegov osnivač i organizacijska jezgra, u ovom projektu ne djeluje samo kao producent kulturnog događaja, već kao dugoročni akter kulturnog razvoja lokalne sredine, pri čemu Bakar postaje ne samo kulisa, nego aktivni sudionik festivalskog iskustva.
Treće izdanje festivala, koje se održava od 3. do 5. srpnja 2026. godine, smješteno je u specifičan urbani i povijesni kontekst Bakra, grada čija arhitektonska i prostorna struktura omogućuje intiman, gotovo kontemplativan odnos publike i filma. Program se odvija na dvije pažljivo odabrane lokacije, u staroj gradskoj jezgri u neposrednoj blizini UNESCO-om zaštićene Turske kuće te unutar Frankopanskog kaštela, čime se filmska projekcija doslovno upisuje u slojeve povijesti i kulturnog nasljeđa prostora. Takvo prostorno rješenje ne služi samo estetici, nego i ideji da se film promatra kao događaj koji pripada zajednici i prostoru u kojem nastaje susret, a ne kao izolirani kulturni proizvod.
Ulaz na sve festivalske programe ostaje besplatan, što dodatno naglašava inkluzivni karakter festivala i njegovu namjeru da filmsku umjetnost učini dostupnom što širem krugu publike, bez ekonomskih i društvenih barijera koje često prate kulturne manifestacije. Time Bura film festival zauzima poziciju koja se svjesno suprotstavlja komercijalizaciji kulturnog sadržaja i usmjerava se prema modelu otvorene, javne kulture.
Festival je dio šireg programa Margaretinog leta te se realizira uz podršku Grada Bakra, Primorsko-goranske županije i Hrvatskog audiovizualnog centra, što ukazuje na institucionalno prepoznavanje njegove kulturne vrijednosti, ali i na važnu činjenicu da je riječ o projektu koji uspijeva balansirati između institucionalne podrške i nezavisne programske slobode. Posebno je značajno da iza festivala stoji skupina mladih autora i organizatora koji svoj profesionalni i kreativni razvoj vezuju uz lokalni kontekst, umjesto da ga napuste, čime festival postaje i simbol odluke o ostanku i stvaranju u vlastitom prostoru. U njegovu organizacijsku filozofiju ugrađena je i ekološka dimenzija kroz waste free pristup, pri čemu se publiku potiče na odgovorno ponašanje, korištenje vlastitih čaša te podršku lokalnim proizvođačima hrane i pića, što dodatno povezuje kulturni i održivi aspekt događaja.
Ovogodišnja programska tema festivala posvećena je tišini, konceptu koji se u ovom kontekstu ne promatra samo kao odsutnost zvuka, nego kao slojeviti prostor značenja koji otvara mogućnost introspekcije i usporavanja percepcije. Tišina se ovdje interpretira kao stanje u kojem gledatelj prestaje biti pasivni konzument sadržaja i postaje aktivni sudionik unutarnjeg dijaloga koji film pokreće. U tom smislu, festival tišinu tretira kao estetski i emocionalni okvir unutar kojeg audiovizualna umjetnost dobiva dodatnu dubinu i intenzitet.
Istodobno, tema tišine otvara i njezinu drugu, društveno relevantnu dimenziju, onu u kojoj tišina postaje simbol potisnutih glasova, ograničene slobode izražavanja i nevidljivih granica kreativnosti. Kroz ovaj koncept festival jasno zauzima stav o važnosti umjetničke slobode i potrebi za prostorom u kojem se ideje mogu izreći bez straha od institucionalnih, društvenih ili tržišnih ograničenja. Time Bura film festival ne ostaje samo na estetskoj razini, nego ulazi u područje kulturnog komentara i društvene odgovornosti.
Otvorenje festivala zakazano je za 3. srpnja u 20:30 sati u staroj gradskoj jezgri Bakra, gdje se prikazuje film Grbavica redateljice Jasmile Žbanić, djelo koje je obilježilo suvremenu europsku kinematografiju i koje je svojim međunarodnim priznanjem, uključujući Zlatnog medvjeda na Berlinaleu, postalo referentna točka filmskog prikaza ratnih trauma i osobnih priča. Odabir ovog filma za otvaranje festivala nosi jasnu programsku poruku jer Bura od samog početka ne pristaje na kompromise u odabiru sadržaja, nego favorizira djela koja nose snažan autorski potpis i društvenu relevantnost. Nakon projekcije, programski prostor se prirodno prelijeva u glazbeni segment kojim večer preuzima DJ Ilegala, čime se uspostavlja kontinuitet između filmskog i glazbenog izraza u neformalnijem, ali i dalje pažljivo kuriranom kontekstu.
Središnji dio festivala čini selekcija kratkometražnih filmova koja predstavlja natjecateljski program otvoren autorima iz cijelog svijeta, a čiji je rastući međunarodni interes vidljiv kroz velik broj prijava pristiglih iz različitih kulturnih i produkcijskih sredina. Program je strukturiran kroz nekoliko projekcijskih blokova koji se odvijaju u Frankopanskom kaštelu i uz Tursku kuću, pri čemu se prostor ponovno koristi kao aktivni sudionik filmskog iskustva, a ne samo kao neutralna lokacija. Uz projekcije se organiziraju i moderirani razgovori s autorima, koji omogućuju neposrednu razmjenu između publike i filmskih stvaratelja, bez formalnih distancija i uobičajenih festivalskih protokola, čime se dodatno naglašava ideja dostupnosti i otvorenosti procesa stvaranja.
U nedjeljnom programu predviđena je i svečana dodjela nagrade najboljem filmu natjecateljskog programa, što predstavlja kulminaciju festivalskog dijela posvećenog novim autorskim glasovima i potvrdu važnosti kratkometražnog filma kao formata koji često najpreciznije i najhrabrije reagira na suvremene teme.
Poseban segment festivala posvećen je inkluziji kroz program Film svima svugdje, koji započinje radionicom inkluzivnog filma i naglašava važnost pristupačnosti kulturnih sadržaja različitim društvenim skupinama. Ovaj dio programa potvrđuje da festival ne promišlja samo estetiku i kuraciju, nego i društvenu odgovornost propitujući tko ima pravo sudjelovati u kulturnom iskustvu i na koji način.
Zatvaranje trećeg izdanja Bura film festivala održava se 5. srpnja u Frankopanskom kaštelu projekcijom filma Priča o mojoj majci redatelja Kena Scotta, recentne europsko-kanadske koprodukcije koja u Bakar stiže gotovo istodobno s njegovim nastankom, čime se dodatno naglašava aktualnost i suvremenost festivalskog programa. Završni film, u skladu s cjelokupnim konceptom festivala, zaokružuje program koji je istodobno intiman i međunarodno relevantan, lokalno ukorijenjen i programski otvoren, te koji u svom trećem izdanju već jasno definira vlastiti identitet unutar šireg konteksta nezavisnih filmskih festivala.
Svečanom dodjelom nagrada i projekcijom pobjedničkog naslova ovogodišnjeg Cannesa – filma Fjord Cristiana Mungiua – u subotu, 14. studenoga, u prepunoj dvorani kina Kaptol Boutique Cinema službeno je zatvoren 24. Zagreb Film Festival. Uz predstavnike festivala, direktora Borisa T. Matića, izvršnu direktoricu Lanu Matić i programsku direktoricu Selmu Mehadžić, zatvaranje su svojim dolaskom uveličala i brojna lica iz hrvatskog kulturnog i javnog života.
Jedna od sljedećih postaja je i Arena Zagreb, 15. prosinca, za kada Severina priprema poseban repertoar i novo poglavlje turneje pod nazivom 'Ja samo pjevam – B strana'.
Američki film „Josephine” redateljice Beth de Araújo osvojio je Zlatna kolica za najbolji dugometražni igrani film na 24. Zagreb Film Festivalu, održanom od 9. do 15. studenoga 2026. godine. Festivalske nagrade dodijeljene su u konkurenciji dugometražnih i kratkometražnih filmova te u programima Kockice, Ponovno s nama, PLUS i KinoKino. Među nagrađenim ostvarenjima našli su se filmovi iz Sjedinjenih Američkih Država, Hrvatske, Palestine, Nizozemske i drugih europskih zemalja, a žiriji su pri donošenju odluka posebno razmatrali redateljske postupke, glumačke izvedbe i način na koji su autori pristupili temama obiteljskih odnosa, nasilja, identiteta i odrastanja.
Petak na 24. ZFF-u obilježilo je gostovanje srpskog redatelja s berlinskom adresom Borisa Hadžije, koji je s iranskom redateljicom Hodom Taheri režirao film U vrtu moja ruka pušta korijen, posljednji regionalni naslov ovogodišnjega glavnog dugometražnog programa. Nakon večernje projekcije u 21 sat u Kaptol Boutique Cinema, Hadžija je na Q&A-u programskoj koordinatorici ZFF-a Barbari Gregov otkrio više o svom dugometražnom prvijencu premijerno prikazanom u Veneciji.
Adventsko ludilo polako se zahuktava, a Zagreb otkriva prve detalje blagdanskog programa koji će ove zime ponovno ispuniti gradske ulice, trgove i šetališta. Iako nas od početka Adventa dijeli još nekoliko tjedana, poznato je što se priprema na Gornjem gradu - nakon četiri godine pauze adventska događanja vraćaju se na plato Gradec. Uz koncerte poznatih domaćih izvođača, tematske zabave i programe za djecu, ovogodišnje izdanje donosi i jednu gastronomsku novost. Strossmayerovo šetalište pretvorit će se u ulicu posvećenu isključivo slasticama, a među prvim najavljenim glazbenim imenima su TBF, Kids From The Sky i Lollipop.
Dugo se njega muškog izgleda povezivala isključivo s osnovnim navikama poput brzog umivanja lica, brijanja i korištenja jednog univerzalnog proizvoda koji je morao zadovoljiti sve potrebe kože, no posljednjih godina muškarci sve otvorenije prihvaćaju činjenicu da kvalitetna njega nije pitanje taštine, nego dio svakodnevne brige o sebi, zdravlju kože i osobnom osjećaju samopouzdanja. Brada i brkovi pritom više nisu samo modni detalj ili znak prepoznatljivog stila, nego postaju produžetak osobnosti, način izražavanja karaktera i mali ritual koji zahtijeva jednaku pažnju kao i frizura, odjeća ili izbor parfema.
U suvremenom ritmu svakodnevice, u kojem se granice između rada, odmora i stalne dostupnosti sve više brišu, kava je odavno prestala biti tek jutarnji napitak i postala je jedan od ključnih kulturnih i psihofizioloških rituala koji oblikuju način na koji započinjemo, održavamo i dovršavamo dan. Iako se često govori o kavi isključivo kroz prizmu navike ili užitka, njezina uloga u regulaciji mentalne energije, koncentracije i osjećaja budnosti daleko je složenija te duboko ukorijenjena u interakciji između biologije, psihologije i svakodnevnih rituala koje nesvjesno ponavljamo.
U suvremenom društvu, u kojem se granice tradicionalno podijeljenih uloga postupno brišu, kuhanje se sve manje promatra kao isključivo „kućanska obveza“, a sve više kao složen, višeslojan i duboko osoban čin koji nadilazi samu pripremu hrane. Posebno kada je riječ o muškarcima, gastronomija se sve jasnije otvara kao prostor u kojem se prelamaju identitet, emocionalna zrelost, kreativnost i odnos prema vlastitom tijelu, zdravlju i svakodnevici. Kuhanje pritom nije samo tehnička vještina, nego i proces u kojem se oblikuju navike, razvija strpljenje, uči odgovornost i, možda najvažnije, uspostavlja unutarnja ravnoteža koja se iz kuhinje prenosi na sve druge segmente života.
U suvremenom svijetu, čimbenici okolišnog zagađenja i izloženost raznim toksinima postali su ključni element kojim treba razumjeti javno zdravlje, posebno kada je riječ o reproduktivnoj funkciji i hormonskoj ravnoteži muškaraca. Globalna proizvodnja plastike i korištenje tisuća kemijskih spojeva u industriji, poljoprivredi i svakodnevnim proizvodima doveli su do situacije u kojoj su mikroplastika i endokrini disruptori neizbježna realnost ljudskog okoliša. Znanstvena zajednica posljednjih godina intenzivno istražuje njihov utjecaj na organizam, a naročito su zabrinjavajući nalazi o njihovom utjecaju na reproduktivni sustav i hormonsku funkciju muškaraca.
Kako bismo prekinuli krug sezonskog stresa i pružili kosi prijeko potreban hair reset, omiljeni nam Olival formulirao je proizvode za njegu i oporavak kose koji djeluju ciljano na problem, a aktualni Black Week čine ih neodoljivo pristupačnim.