Bakar postaje filmska senzacija: Bura Film Festival donosi tri dana tišine, emocija i besplatnih projekcija pod zvijezdama
Bura film festival, koji u svom trećem izdanju potvrđuje kontinuitet i programski identitet, već se profilira kao jedan od rijetkih nezavisnih filmskih festivala na hrvatskoj obali koji od samih početaka ne gradi svoju vrijednost na spektaklu, nego na promišljenom kuriranju sadržaja i stvaranju zajednice. Udruga Studio B7, kao njegov osnivač i organizacijska jezgra, u ovom projektu ne djeluje samo kao producent kulturnog događaja, već kao dugoročni akter kulturnog razvoja lokalne sredine, pri čemu Bakar postaje ne samo kulisa, nego aktivni sudionik festivalskog iskustva.
Treće izdanje festivala, koje se održava od 3. do 5. srpnja 2026. godine, smješteno je u specifičan urbani i povijesni kontekst Bakra, grada čija arhitektonska i prostorna struktura omogućuje intiman, gotovo kontemplativan odnos publike i filma. Program se odvija na dvije pažljivo odabrane lokacije, u staroj gradskoj jezgri u neposrednoj blizini UNESCO-om zaštićene Turske kuće te unutar Frankopanskog kaštela, čime se filmska projekcija doslovno upisuje u slojeve povijesti i kulturnog nasljeđa prostora. Takvo prostorno rješenje ne služi samo estetici, nego i ideji da se film promatra kao događaj koji pripada zajednici i prostoru u kojem nastaje susret, a ne kao izolirani kulturni proizvod.
Ulaz na sve festivalske programe ostaje besplatan, što dodatno naglašava inkluzivni karakter festivala i njegovu namjeru da filmsku umjetnost učini dostupnom što širem krugu publike, bez ekonomskih i društvenih barijera koje često prate kulturne manifestacije. Time Bura film festival zauzima poziciju koja se svjesno suprotstavlja komercijalizaciji kulturnog sadržaja i usmjerava se prema modelu otvorene, javne kulture.
Festival je dio šireg programa Margaretinog leta te se realizira uz podršku Grada Bakra, Primorsko-goranske županije i Hrvatskog audiovizualnog centra, što ukazuje na institucionalno prepoznavanje njegove kulturne vrijednosti, ali i na važnu činjenicu da je riječ o projektu koji uspijeva balansirati između institucionalne podrške i nezavisne programske slobode. Posebno je značajno da iza festivala stoji skupina mladih autora i organizatora koji svoj profesionalni i kreativni razvoj vezuju uz lokalni kontekst, umjesto da ga napuste, čime festival postaje i simbol odluke o ostanku i stvaranju u vlastitom prostoru. U njegovu organizacijsku filozofiju ugrađena je i ekološka dimenzija kroz waste free pristup, pri čemu se publiku potiče na odgovorno ponašanje, korištenje vlastitih čaša te podršku lokalnim proizvođačima hrane i pića, što dodatno povezuje kulturni i održivi aspekt događaja.
Ovogodišnja programska tema festivala posvećena je tišini, konceptu koji se u ovom kontekstu ne promatra samo kao odsutnost zvuka, nego kao slojeviti prostor značenja koji otvara mogućnost introspekcije i usporavanja percepcije. Tišina se ovdje interpretira kao stanje u kojem gledatelj prestaje biti pasivni konzument sadržaja i postaje aktivni sudionik unutarnjeg dijaloga koji film pokreće. U tom smislu, festival tišinu tretira kao estetski i emocionalni okvir unutar kojeg audiovizualna umjetnost dobiva dodatnu dubinu i intenzitet.
Istodobno, tema tišine otvara i njezinu drugu, društveno relevantnu dimenziju, onu u kojoj tišina postaje simbol potisnutih glasova, ograničene slobode izražavanja i nevidljivih granica kreativnosti. Kroz ovaj koncept festival jasno zauzima stav o važnosti umjetničke slobode i potrebi za prostorom u kojem se ideje mogu izreći bez straha od institucionalnih, društvenih ili tržišnih ograničenja. Time Bura film festival ne ostaje samo na estetskoj razini, nego ulazi u područje kulturnog komentara i društvene odgovornosti.
Otvorenje festivala zakazano je za 3. srpnja u 20:30 sati u staroj gradskoj jezgri Bakra, gdje se prikazuje film Grbavica redateljice Jasmile Žbanić, djelo koje je obilježilo suvremenu europsku kinematografiju i koje je svojim međunarodnim priznanjem, uključujući Zlatnog medvjeda na Berlinaleu, postalo referentna točka filmskog prikaza ratnih trauma i osobnih priča. Odabir ovog filma za otvaranje festivala nosi jasnu programsku poruku jer Bura od samog početka ne pristaje na kompromise u odabiru sadržaja, nego favorizira djela koja nose snažan autorski potpis i društvenu relevantnost. Nakon projekcije, programski prostor se prirodno prelijeva u glazbeni segment kojim večer preuzima DJ Ilegala, čime se uspostavlja kontinuitet između filmskog i glazbenog izraza u neformalnijem, ali i dalje pažljivo kuriranom kontekstu.
Središnji dio festivala čini selekcija kratkometražnih filmova koja predstavlja natjecateljski program otvoren autorima iz cijelog svijeta, a čiji je rastući međunarodni interes vidljiv kroz velik broj prijava pristiglih iz različitih kulturnih i produkcijskih sredina. Program je strukturiran kroz nekoliko projekcijskih blokova koji se odvijaju u Frankopanskom kaštelu i uz Tursku kuću, pri čemu se prostor ponovno koristi kao aktivni sudionik filmskog iskustva, a ne samo kao neutralna lokacija. Uz projekcije se organiziraju i moderirani razgovori s autorima, koji omogućuju neposrednu razmjenu između publike i filmskih stvaratelja, bez formalnih distancija i uobičajenih festivalskih protokola, čime se dodatno naglašava ideja dostupnosti i otvorenosti procesa stvaranja.
U nedjeljnom programu predviđena je i svečana dodjela nagrade najboljem filmu natjecateljskog programa, što predstavlja kulminaciju festivalskog dijela posvećenog novim autorskim glasovima i potvrdu važnosti kratkometražnog filma kao formata koji često najpreciznije i najhrabrije reagira na suvremene teme.
Poseban segment festivala posvećen je inkluziji kroz program Film svima svugdje, koji započinje radionicom inkluzivnog filma i naglašava važnost pristupačnosti kulturnih sadržaja različitim društvenim skupinama. Ovaj dio programa potvrđuje da festival ne promišlja samo estetiku i kuraciju, nego i društvenu odgovornost propitujući tko ima pravo sudjelovati u kulturnom iskustvu i na koji način.
Zatvaranje trećeg izdanja Bura film festivala održava se 5. srpnja u Frankopanskom kaštelu projekcijom filma Priča o mojoj majci redatelja Kena Scotta, recentne europsko-kanadske koprodukcije koja u Bakar stiže gotovo istodobno s njegovim nastankom, čime se dodatno naglašava aktualnost i suvremenost festivalskog programa. Završni film, u skladu s cjelokupnim konceptom festivala, zaokružuje program koji je istodobno intiman i međunarodno relevantan, lokalno ukorijenjen i programski otvoren, te koji u svom trećem izdanju već jasno definira vlastiti identitet unutar šireg konteksta nezavisnih filmskih festivala.
Devetogodišnja Mara Brkić, koju je televizijska publika tijekom posljednje tri godine upoznala kroz ulogu Cvite u seriji „Kumovi“, napravila je svoj prvi korak u glazbenom svijetu objavom debitantskog singla „Mara“. Pjesma je predstavljena 1. listopada 2026. godine, a riječ je o projektu kojim se mlada glumica publici prvi put predstavlja kao izvođačica, izvan televizijske uloge po kojoj je postala prepoznatljiva.
Postoji prilično precizan popis stvari koje bi čovjek navodno trebao riješiti prije tridesete. Završiti školovanje, pronaći dobar posao, izgraditi karijeru, financijski se osamostaliti, pronaći partnera, riješiti stambeno pitanje i pritom ostaviti dojam osobe koja zna kamo ide. Problem nastaje kada se stvarni život ne uklopi u taj raspored. Upravo se tim osjećajem bavi „Kaos“, novi singl Gustava Stitcha, objavljen 28. rujna.
Pjesma „Priznaj mi”, koja je prije više od tri desetljeća bila jedan od prvih prepoznatljivih trenutaka u profesionalnom putu Gorana Karana, dobila je novu izvedbu u kojoj mu se pridružio Marko Kutlić, pjevač rođen upravo one godine kada je Karan s tom pjesmom osvojio nagradu za rock-hit godine. Nova verzija od jutros se prikazuje na CMC televiziji, a objavljena je i na YouTubeu, čime je pjesma iz 1995. ponovno predstavljena publici, ovoga puta kroz zajedničku interpretaciju dvojice izvođača između kojih postoji 31 godina razlike.
Boris Štok objavio je novi singl „Ne zaboravi“, pjesmu kojom nakon nekoliko mirnijih izdanja ponovno ulazi u plesniji i energičniji prostor svog autorskog rada. Singl je ujedno druga najava albuma koji priprema za iduću godinu, a dolazi u trenutku kada se Štok nakon mjeseci provedenih u radu na novom materijalu sprema vratiti intenzivnijem koncertnom ritmu.
Taylor Swift navikla je posljednjih godina rušiti rekorde prodaje, streaminga i koncertne zarade, no prošireno izdanje njezina albuma „The Life of a Showgirl” donijelo joj je rezultat sasvim druge vrste.
Kylie Minogue vratila se u Melbourne na pozornicu kakvu u Australiji praktički nije moguće učiniti većom. Na Melbourne Cricket Groundu 26. rujna 2026., neposredno prije AFL Grand Finala između Fremantlea i Brisbane Lionsa, 58-godišnja pjevačica održala je dvadesetominutni nastup pred službeno zabilježenih 100.023 gledatelja na stadionu i televizijskom publikom koja je njezin dio programa pretvorila u jedan od najgledanijih televizijskih događaja dana.
Madonna je ostvarila još jedan broj jedan na američkim radijskim ljestvicama. Pjesma „Danceteria” popela se na prvo mjesto Billboardove Dance Airplay ljestvice. To je njezin deseti broj jedan na toj ljestvici. Pjesma je ujedno treći singl s albuma „Confessions II” koji je tijekom 2026. stigao do vrha Dance Airplaya.
Hana Huljić Grašo predstavlja svoju sedmu autorsku pjesmu „Board Game“, kojom se vraća vlastitom kantautorskom radu i zvuku koji već godinama gradi izvan okvira klasičnog regionalnog popa. Nova pjesma donosi priču o nesretnoj i neravnopravnoj ljubavi, predstavljenoj kao igra u kojoj jedna osoba određuje pravila, baca kocku i odlučuje o narednom potezu, dok je druga svedena na figuru koja se pomjera po tuđoj volji.
Odjeća koju nosimo kod kuće dugo je pripadala dijelu garderobe koji se nije previše pokazivao drugima, ali se ta granica posljednjih godina gotovo potpuno promijenila. Udobne hlače, mekane košulje, ogrtači, pleteni komadi i odjeća inspirirana pidžamama izašli su iz privatnog prostora i postali dio svakodnevnih kombinacija za grad, putovanja, posao i večernje izlaske. Lisca se tom promjenom bavi kroz novu loungewear kolekciju za sezonu jesen i zima 2026., u kojoj pokušava spojiti ono po čemu je desetljećima poznata s odjećom koja se može nositi tijekom cijelog dana. Službena stranica brenda novu kolekciju predstavlja upravo kroz ideju prelaska „od kuće do grada”, a među glavnim elementima pojavljuju se opušteni krojevi, cvjetni i leopard uzorci te viskozni žakard.
Adriana je jednostavnu haljinu kombinirala s balerinkama modne kuće Liviana Conti sa zebrastim uzorkom. Životinjski uzorak tako je unio dozu razigranosti u inače vrlo nenametljivu kombinaciju.
Dok dio korisnika društvenih mreža smatra da je komičar izgovorio ono što mnogi misle, drugi su se zapitali ima li upravo Davidson pravo prozivati druge zbog načina na koji zarađuju.