U sklopu programa Lisinski srijedom zagrebačka publika imat će priliku 5. studenoga upoznati iznimnog kurdskog umjetnika Alija Doğana Gönültaşa, ambasadora glazbe, arheologa i filmologa koji glazbom čuva povijest i identitet svojeg naroda.
Rođen u brdskom kraju istočne Anadolije, gdje je glazba temelj očuvanja povijesti, tradicije i kulture, taj branitelj kulturne, jezične i duhovne baštine svoje regije još je kao dječak pokazao veliku muzikalnost. Svoj je pjevački, svirački i skladateljski dar produbio istraživanjima usmene povijesti, kulture, glazbe i jezika manjina, osluškujući starije i bilježeći njihove priče te radom na glazbenim aranžmanima.
Njegova je glazba kolaž različitih kultura – posebno nomadsko i hipnotičko iskustvo koje njegov očaravajući glas i snolike melodije pretvaraju u transcendentni doživljaj. Njegujući stilove poput kurdskog narodnog plesa govend te nepogrešivim izborom tradicionalnih glazbala i ritmičkih valova, taj umjetnik „potpuno privlačne osobnosti“, kako navodi glazbena kritika, „svojim dubinskim ritmičkim putovanjem hvata naše srce i miluje ga s pažnjom i znanjem budeći slojeve kulturnog božanstva i grleći cijelo njegovo stanovništvo“.
Gönültaş pjeva na peterima jezicima, a diplomirao je na odjelima za arheologiju te za radio, televiziju i film. Profesionalnu glazbenu karijeru započeo je u post-rock eksperimentalnom sastavu Ze Tijê, koji je snimio dva albuma i održao stotine koncerata u Turskoj. Nakon toga posvetio se kurdskoj glazbi i više od deset godina istraživao je povijest i glazbeno nasljeđe regije iz koje potječe njegova obitelj.
Nastavite čitati nakon oglasa
Rezultat tog rada, vrijednog i u etnomuzikološkom smislu, bio je fantastično dočekan i naknadno reizdan album Kiğı, naslovljen po Alijevu rodnom mjestu. Album su redom hvalili nebrojeni svjetski glazbeni kritičari zbog emocionalno snažnih izvedbi i autentičnog zvuka anadolsko-mezopotamskog podneblja. Za njegov glas ustvrdili su da „otima pozornost“ i da je ponekad „poput vapaja iz srca, a ponekad oslobađajući i radostan“.
Album je osvojio vrhove top-ljestvica i Njemačku nagradu glazbenih kritičara u kategoriji tradicionalne etnoglazbe, a jednak uspjeh postigao je njegov nasljednik, album Keyeyî 2024. godine. Gönültaşa su s oduševljenjem dočekale sve važne europske pozornice i najcjenjeniji svjetski festivali, a prošle je godine nastupio u službenom programu WOMEX-a, najveće svjetske konferencije i sajma posvećenog globalnom zvuku, čime je potvrdio ugled jednog od najvažnijih predstavnika suvremene etnoscene.
Uz bogatu koncertnu karijeru, djeluje i kao aranžer, producent i skladatelj filmske glazbe, vodi radionice o glazbi istočne Anadolije te je uređivao, vodio i producirao emisije posvećene manje poznatim glazbenim žanrovima na turskoj televiziji.
Nastavite čitati nakon oglasa
Na koncertima najčešće svira kurdski tradicionalni instrument tembur i akustičnu gitaru, a 5. studenoga u Lisinskom će ga pratiti udaraljkaš Ali Kutlutürk i klarinetist Fırat Çakılcı, izvrsni glazbenici s kojima dijeli strast prema glazbenoj tradiciji.
Ne propustite ekskluzivnu priliku za jedinstven doživljaj koji stvaraju Alijev glas posebne emotivnosti te privlačne melodije i instrumenti, zbog kojih kritičari diljem svijeta zaključuju da „svijetu treba više ljudi poput Alija Doğana Gönültaşa!“
Na domaćoj zabavnoj sceni, na kojoj se hitovi danas izmjenjuju gotovo jednako brzo kao i trendovi na društvenim mrežama, opstaju uglavnom oni izvođači koji uspijevaju zadržati prepoznatljiv identitet i istodobno ostati dovoljno bliski publici koja od glazbe i dalje očekuje emociju, ritam i atmosferu zajedništva. Upravo se u toj poziciji već godinama nalaze Kumovi, bend koji je od lokalno prepoznatljivog imena postupno izrastao u jedan od stabilnijih sastava domaće komercijalne zabavne scene, a novi singl „Baraba“ dolazi kao potvrda da njihov glazbeni model i dalje funkcionira u prostoru radijskog etera, digitalnih platformi i koncertnih pozornica.
Nakon što su publici predstavili emotivno nabijenu, uživo snimljenu verziju singla „E pa neka je“, bend Pavel odlučno nastavlja svoje glazbeno putovanje putem koji se ne zadržava u poznatim okvirima, već hrabro istražuje prostor između različitih kulturnih i zvučnih identiteta, pritom najavljujući novu autorsku fazu pjesmom „Kauboji i Indijanci“, koja već u samom naslovu sugerira slojevitost, kontrast i simboliku što nadilazi doslovno značenje. U toj novoj fazi, koja se nazire kao promišljeni iskorak, bend svjesno oblikuje svoj zvuk na razmeđi balkanske melankolije i latinoameričke strasti, stvarajući jedinstvenu glazbenu teksturu koja evocira daleke prostore, ali ostaje duboko ukorijenjena u lokalnom senzibilitetu.
U vremenu u kojem se nostalgija sve češće pretvara u kulturni proizvod, a tribute projekti postaju gotovo uobičajen dio glazbene ponude, rijetko se pojavljuju izvedbe koje uspijevaju nadmašiti očekivanja publike i prerasti granice puke imitacije. Upravo se u tom prostoru između sjećanja i suvremenog scenskog doživljaja smješta spektakl ABBA – Real Tribute by Dancing Queen, koji će se 16. svibnja održati u zagrebačkom Vintage Industrial Baru, prostoru koji će tom prilikom biti pretvoren u pulsirajuće središte disco energije i zajedničke euforije.
Nakon što je svojim debitantskim singlom „Azurno“ diskretno, ali sigurno zakoračila na domaću glazbenu scenu, mlada i senzibilna autorica Lea Elena sada predstavlja pjesmu „Tiho na prstima“ – suptilnu, emotivno prožetu glazbenu minijaturu koja ne traži pažnju glasnoćom, već je osvaja tišinom i iskrenošću.
Postoje bendovi čiji se koncerti pamte kao dobra večer, i postoje oni čiji se nastupi prepričavaju godinama, gotovo kao osobna iskustva koja nadilaze samu glazbu – islandski kolektiv GusGus nesumnjivo pripada ovoj drugoj, rijetkoj kategoriji. Nakon gotovo desetljeća izbivanja, njihov povratak u Zagreb ne djeluje tek kao još jedan koncert u kalendaru, već kao pažljivo iščekivan susret s umjetnicima koji su tijekom više od četvrt stoljeća neumorno oblikovali, redefinirali i uzdizali granice elektroničke glazbe. Dana 8. rujna, prostor Tvornice kulture postat će mjesto susreta publike i zvuka koji istovremeno priziva prošlost i projektira budućnost.
Nakon jednog od najvažnijih osobnih trenutaka u životu, domaći tenor Marko Škugor javnosti je predstavio novu autorsku pjesmu simboličnog naslova „Sve što čovik triba“, čime je dodatno učvrstio svoju poziciju relevantnog i umjetnički zrelog glazbenika na domaćoj sceni. Riječ je o projektu koji nadilazi standardne diskografske okvire, budući da se oslanja na snažnu osobnu inspiraciju i jasno profiliranu autorsku poetiku.
U vremenu u kojem se nostalgija sve češće pretvara u inspiraciju, a osobne uspomene prerastaju u kolektivne priče, novi glazbeni projekt Mario Rucner donosi upravo takav slojevit i emotivno snažan narativ – pjesmu „Tomos generacija“, posvetu jednoj epohi koja je oblikovala identitet čitavih generacija na ovim prostorima.
Nakon što je album Kažu pčele umiru… ovjenčan Porinom za Album godine, Parni Valjak nastavlja graditi svoje novo poglavlje predstavljajući singl Danas nisam svoj, pjesmu koja se već na prvo slušanje nameće kao intimna, ali snažna refleksija unutarnjih stanja i trenutaka nesigurnosti. Objavljena uz prateći lyric video, ova pjesma dodatno učvršćuje identitet aktualne faze benda, u kojoj se jasno osjeća spoj prepoznatljive autorske poetike i svježine koju donosi novi vokal.
Jedan od najznačajnijih i produkcijski najambicioznijih projekata suvremene hrvatske kinematografije, dugometražni animirani film „Kristalni planet“, u kina stiže 20. kolovoza u distribuciji Duplicato Media (Blitz grupa), donoseći raskošno kino iskustvo koje spaja snažnu emociju, vizualni spektakl i produkcijski doseg bez presedana u domaćoj animaciji, a publici se predstavlja i prvim službenim trailerom.
Jubilarno, peto izdanje festivala „Knjige u krošnjama”, koji se održava od 12. do 17. svibnja 2026. godine, pretvorit će Park Ribnjak u jedinstvenu pozornicu na otvorenom gdje se od ranog jutra do večeri književnost, zvuk i priroda stapaju u neraskidivu cjelinu. Ovaj festival, koji zajedničkim snagama organiziraju Centar kulture Ribnjak, Ibis grafika i Book&zvook, ove godine nosi poseban emotivni pečat zbog velikog nevremena koje je u ožujku park ostavilo bez osamnaest njegovih najstarijih drvenih čuvara. Upravo zato središnji dio programa otvorenja čini izložba „Glineni šapati zelenih divova”, kojom se kroz keramičke skulpture i baršunaste zvukove violina odaje počast tim palim sustanarima, pozivajući posjetitelje da zastanu i osjete neraskidivu vezu između ljudskog stvaralaštva i krhkosti prirode.
