Nitko nije očekivao ovakav povratak – Alen Vitasović pokazao da emocija još uvijek prodaje pjesmu

Glazbenik koji je gotovo pola stoljeća vjeran istarskoj melodiji i dijalektu, ponovno je pronašao način da spoji staro i novo, sebe i druge, prošlost i sadašnjost. U glasu Tatiane Giorgi čuje se nježnost koja ne pokušava nadjačati, nego razumjeti. Zajedno stvaraju prostor u kojem ljubav nije samo osjećaj, nego i dijalog – tih, iskren i uporan poput vala koji ne odustaje od obale.

Povratak Alena Vitasovića u Lisinski

Ove jeseni publika ponovno iščekuje koncert Alena Vitasovića u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Bit će to večer u kojoj će se susresti tri velika jubileja – trideset godina od njegova prvog nastupa u toj dvorani, trideset pet godina karijere i četrdeset pet godina glazbenog puta. Njegov glas, istarska čakavica i jednostavne riječi u pjesmama postale su prepoznatljiv dio domaće glazbene kulture, ali i emocionalni orijentir generacija koje su odrastale uz njegove stihove.

„Pušti me da te volin“ u tom kontekstu nije samo nova pjesma, nego i tiho priznanje da sve ono što je prošao ima smisla samo ako se i dalje može voljeti. Vitasović ne trči za novim vremenima, nego ih pušta da ga sustignu, s pjesmom u rukama. Kad govori o povratku u Lisinski, u njegovim riječima nema nostalgije, nego mirnog ponosa čovjeka koji zna što znači trajati.

Koncert u Lisinskom bit će prilika da se čuje sve ono što je obilježilo njegovu glazbenu priču – „Gušti su gušti“, „Ja ne gren“, „Jenu noć“ i mnoge druge. No, ovaj put svaka od tih pjesama dobit će novo značenje jer iza njih stoji iskustvo pjevača koji se ne boji pokazati ranjivost.

„Pušti me da te volin“ možda nije pjesma koja će promijeniti svijet, ali jest ona koja podsjeća da ljubav nikada nije bila stvar mode, već odluke. Alen Vitasović je, uoči svojeg koncerta u Lisinskom, ponovno izgovara glasom koji to još uvijek zna.