Kada je prvi film „The Devil Wears Prada“ prije dvadeset godina stigao u kina, bio je u mnogim aspektima revolucionaran, ponajprije zbog svoje britke satire svijeta visoke mode i njegove neprikosnovene predvodnice, Anne Wintour, urednice časopisa Vogue. Međutim, nastavak ima drugačije mete moći u svojem fokusu: Jeffa Bezosa i Lauren Sánchez Bezos, milijarderski par koji se u javnoj percepciji pretvorio u simbol 1 % najbogatijih.
Takav se dojam posebno pojačao nakon njujorške premijere filma „The Devil Wears Prada 2“, održane u ponedjeljak u Lincoln Centru. Prema dostupnim informacijama, autori filma oštru satiričnu oštricu nisu usmjerili prema Wintour ni njezinu uredništvu, nego prema njihovim istaknutim poznanicima i financijskim podupirateljima – Bezosovima.
Iako su službene recenzije pod embargom do sljedećeg tjedna, časopis Variety razgovarao je s pet osoba koje su film gledale u New Yorku ili Londonu, gdje je prikazan u srijedu navečer, o jednoj od priča koja uključuje Emily Blunt, u prvom filmu prikazanu kao nezadovoljnu i ambicioznu asistenticu. Njezin lik, također po imenu Emily, od nekadašnje pomoćnice Mirande Priestly (koju glumi Meryl Streep), razvio se u figuru koja snažno podsjeća na Lauren Sánchez Bezos.
Prema navodima izvora, Emily Blunt u filmu je okružena dizajnerskim modnim markama i radi u kući Christian Dior, a prikazana je kao sofisticirana i pretenciozna partnerica moćnog tehnološkog milijardera, kojeg tumači Justin Theroux. Taj je lik, kako se navodi, svojevrsna kombinacija Jeffa Bezosa i Elona Muska, a prikazan je i kroz dramatičnu fizičku transformaciju – u flashbackovima se pojavljuje s protetikom koja sugerira pretilost u razdoblju prije nego što je stekao golemo bogatstvo. Nakon što postane fizički dotjeran i društveno prihvaćen u krugu Mirande Priestly, počinje raskošno trošiti na svoju partnericu, ispunjavajući joj svaku želju.
Glumica Lucy Liu utjelovljuje njegovu prvu suprugu, prikazanu kao humanitarku koja kroz razvod dobiva znatna sredstva i potom ih koristi za rješavanje društvenih problema, što je interpretirano kao referenca na MacKenzie Scott, prvu suprugu Jeffa Bezosa, koja je također bila inspiracija za lik u Appleovoj komediji „Loot“ s Mayom Rudolph.
Sredinom travnja New York Times objavio je opsežan profil Lauren Sánchez Bezos, autorice dječjih knjiga i pilotkinje, u kojem se opisuje transformacija Jeffa Bezosa u kontekstu njihove veze.
„Sada je fizički discipliniran, često bez majice, uhvaćen u smijehu na paparazzo fotografijama, u prisnom odnosu na svojoj megajahti, čovjek koji je pronašao radost, ljubav i estetsku dermatologiju“, napisala je Amy Chozick.
U filmu, lik koji tumači Emily Blunt pokreće osvetničku priču. Nakon što je nekoć bila podređena Mirandi Priestly, njezin se društveni i profesionalni status dramatično preokrenuo. Jedna od sporednih radnji prati njezine pokušaje da svog oligarhijskog partnera nagovori na kupnju izmišljenog časopisa Runway, koji u filmskom svijetu predstavlja pandan Vogueu.
Ovaj element radnje izravno se povezuje s dugogodišnjim glasinama prema kojima su Bezosovi razmatrali mogućnost preuzimanja izdavača Condé Nast, koji između ostalog posjeduje Vogue, The New Yorker, GQ i Vanity Fair. Digitalna naslovnica Voguea iz 2025. godine, na kojoj je Lauren Sánchez Bezos prikazana u vjenčanici, u određenim je krugovima protumačena kao potencijalni signal naklonosti Ane Wintour prema budućim vlasnicima. Sánchez Bezos je u intervjuu za New York Times negirala mogućnost preuzimanja Condé Nasta, dodajući: „Voljela bih!“ Ipak, takve su glasine i dalje prisutne.
Glasnogovornik Emily Blunt izjavio je za Variety da nije točno kako je njezin lik temeljen na Lauren Sánchez Bezos, dok predstavnici Sánchez Bezos nisu odgovorili na upite za komentar. Disney također nije komentirao navode.
Prema informacijama iz produkcijskog procesa, scenaristica Aline Brosh McKenna navodno je za potrebe pisanja nastavka intervjuirala bivše i sadašnje zaposlenike Condé Nasta. Jedan izvor smatra da su prikazi Bezosovih mogli biti inspirirani strahovima novinara te izdavačke kuće od mogućeg preuzimanja od strane milijardera i utjecaja koji bi Sánchez mogla imati u tom kontekstu. Podsjetimo, Bezosova kupnja The Washington Posta 2013. godine u početku je bila dočekana s optimizmom, no posljednjih godina obilježena je otpuštanjima i ublažavanjem uredničke linije.
Satira usmjerena prema Bezosovima u filmu dolazi u potencijalno osjetljivom trenutku. Par je ove godine supredsjedatelj Met Gale, zajedno s Annom Wintour, Beyoncé i Nicole Kidman. Na stepenicama Metropolitan Museuma 4. svibnja dočekivat će brojne slavne osobe i poslovne moćnike, a ujedno su i financijski pokrovitelji događaja.
Anna Wintour imala je ključnu ulogu u marketinškoj kampanji filma „The Devil Wears Prada 2“. Projekt, temeljen na romanu Lauren Weisberger iz 2003. godine, nekoć je predstavljao prijetnju njezinu ugledu, no s vremenom je prerastao u kulturni fenomen koji je dodatno učvrstio njezin status. Meryl Streep u filmu nije prikazana jednako nemilosrdno kao u knjizi, u kojoj je lik Mirande bio inspiriran britanskom urednicom u znatno oštrijem tonu.
Ovog mjeseca Wintour se pojavljuje na naslovnici vlastitog časopisa uz Meryl Streep, pod naslovom „Seeing Double: When Miranda Met Anna“. Također je sudjelovala na dodjeli Oscara s Anne Hathaway, dok je na njujorškoj premijeri redatelj Frankel istaknuo kako film ne bi bio moguć bez njezine podrške.
Na premijeri i pratećem događanju među uzvanicima su bili i izvršni direktor Condé Nasta Roger Lynch te Chloe Malle, voditeljica uredničkog sadržaja Voguea, koja je sudjelovala u odluci o naslovnici s Wintour i Streep. Prema izvorima, Wintour film nije pogledala prije njujorške premijere.
Ovogodišnja Met Gala, koja se održava samo nekoliko dana nakon izlaska filma, prema najavama će djelomično biti tematski povezana s njim u promotivnom smislu. Očekuje se dolazak glumačke postave, što otvara mogućnost izravnog susreta Emily Blunt s osobom koju njezin lik navodno parodira. Događaju će prisustvovati i njezin suprug John Krasinski, glumac poznat po ulozi u seriji „Jack Ryan“, čiji je nastavak u produkciji Amazon Prime Video platforme, čiji je osnivač i dalje povezan s Bezosom.
Prisutnost Bezosovih na Met Gali već izaziva tenzije u javnosti. Nedavno su se u New Yorku pojavili plakati kojima se poziva na bojkot „Bezosove Met Gale“, a povezani su s aktivističkim skupinama koje prosvjeduju protiv, kako navode, eksploatacije radnika u Amazonovim skladištima te uloge kompanije u migracijskim politikama SAD-a.
Ovo nije prvi put da se Bezosovim događanjima suprotstavljaju prosvjednici. Njihovo vjenčanje u Veneciji 2025. godine, koje je također popratio Vogue, bilo je popraćeno prosvjedima lokalnog stanovništva zbog pretjeranog luksuza i ekoloških posljedica takvog događaja.
U tom kontekstu, činjenica da su Bezosovi istovremeno predmet satire u filmu blisko povezanom s Annom Wintour dodatno pojačava simboličku napetost između kulture, moći i medijske industrije.
Britanski glumac Patrick Stewart, koji je preminuo 28. listopada 2026. godine u 86. godini života, iza sebe je ostavio više od šest desetljeća dugu karijeru tijekom koje je ostvario neke od najpoznatijih uloga u povijesti znanstvenofantastičnog filma i televizije. Publika diljem svijeta najviše ga pamti kao kapetana Jean-Luca Picarda iz „Zvjezdanih staza” i profesora Charlesa Xaviera iz filmskog serijala „X-Men”, no njegov glumački put započeo je mnogo prije nego što je postao holivudska zvijezda. Stewart je godinama nastupao u britanskim kazalištima, glumio u Shakespeareovim dramama i televizijskim produkcijama, a međunarodnu popularnost stekao je tek u drugoj polovici četrdesetih godina života. Tijekom karijere sudjelovao je u filmovima koji su ostvarili stotine milijuna dolara zarade, a njegove najpoznatije uloge ostale su povezane s filmskim i televizijskim serijalima koji su se razvijali desetljećima.
Animirani film za cijelu obitelj u Hrvatskoj je pogledalo više od 31 tisuće gledatelja, a nakon uspjeha na međunarodnim tržištima sljedećeg mjeseca stiže i u grčka kina
U zagrebačkom CineStaru Branimir Mingle Mall sinoć je u četiri prepune dvorane održana svečana premijera filma Posljednji rimski bog, povijesnog spektakla redatelja, scenarista i producenta Božidara Domagoja Burića o rimskom caru Dioklecijanu. Premijera je okupila filmsku ekipu, brojne glumce i uzvanike iz kulturnog, javnog i društvenog života, koji su među prvima pogledali jedan od produkcijski najambicioznijih projekata Hrvatske radiotelevizije. Među uzvanicima bili su redatelj filma Božidar Domagoj Burić i glumci Amar Bukvić, Nataša Janjić Medančić, Slavko Sobin i Marko Cindrić, koji uz Krešimira Mikića i Dragana Despota čine glumačku postavu filma. Premijeri su nazočili i Anja Šovagović-Despot, Ksenija Pajić, Robert Kurbaša, Luka Nižetić, Mladen Badovinac, Bojana Gregorić Vejzović i brojna druga poznata imena. Među uzvanicima su bili i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek te novi glavni ravnatelj HRT-a Dražen Miočić.
Film „Vjetre, pričaj sa mnom“ srpskog redatelja Stefana Đorđevića osvojio je tri nagrade na drugom izdanju Adriatic Film & TV Awards, održanom 24. listopada u Porto Montenegru u Tivtu. Đorđevićevo ostvarenje proglašeno je najboljim filmom i najboljim debitantskim filmom, a autor je nagrađen i za režiju. Među dobitnicima su švedska glumica Noomi Rapace, srpski glumac Andrija Kuzmanović, mladi makedonski glumac Arif Jakup i hrvatska redateljica i scenaristica Hana Jušić. U televizijskim kategorijama sva tri priznanja pripala su bosanskohercegovačkoj seriji „Kotlina“ i njezinim glumcima, dok je hrvatska komedija „Svadba“ Igora Šeregija dobila novouvedenu nagradu za izuzetan uspjeh u kinodistribuciji.
Drugo izdanje Adriatic Film & TV Awards, nagrada koje okupljaju filmske i televizijske profesionalce iz cijele regije, službeno je otvoreno u petak, 23. listopada, na Žičari Kotor–Lovćen u Crnoj Gori. Na otvorenju su se okupili nominirani autori i glumci, predstavnici filmske industrije, organizatori i partneri događaja, dok je središnji dio programa rezerviran za svečanu dodjelu nagrada koja će se održati u subotu, 24. listopada, u Porto Montenegru u Tivtu. Ovogodišnje izdanje traje do 25. listopada, a u središtu pozornosti nalaze se filmovi i televizijske serije koji su obilježili proteklu produkcijsku sezonu u zemljama regije.
Serija Slow Horses prati skupinu agenata britanske obavještajne službe MI5 koji su nakon profesionalnih pogrešaka završili u Slough Houseu, odjelu namijenjenom agentima koji su pali u nemilost svojih nadređenih.
Postoje filmovi koje pamtimo po rečenicama, glazbi, likovima i prizorima koji nas u trenutku vrate u djetinjstvo. Neke smo prvi put gledali u školskim klupama, druge smo otkrili na televiziji, a pojedini su desetljećima ostali dio obiteljskih razgovora i zajedničkih uspomena. Iako su nastali u sasvim drukčijem vremenu, mnogi od njih i danas imaju publiku, a prilika da ih ponovno pogledamo na velikom platnu posebno je zanimljiva onima koji ih poznaju samo s malih ekrana. Upravo takvu priliku donosi ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana audiovizualne baštine, tijekom kojeg će se od 22. do 27. listopada u 38 kina diljem Hrvatske održavati besplatne projekcije domaćih filmskih klasika.
U suvremenom ritmu života u kojem se granice između poslovnog i privatnog sve češće brišu, a dostupnost informacija i obveza neprestano raste, pojam stresa više nije iznimka nego gotovo svakodnevno stanje koje se suptilno, ali postojano upisuje u fiziologiju i izgled čovjeka. Iako se stres tradicionalno promatra kroz psihološku i emocionalnu prizmu, sve se jasnije pokazuje kako on ostavlja vrlo konkretne tragove na koži, osobito na muškoj koži koja je zbog svoje strukture, hormonalnih karakteristika i često nedosljednih rutina njege posebno osjetljiva na vanjske i unutarnje čimbenike. U tom kontekstu, muška kozmetika više se ne promatra samo kao alat estetike ili higijene, nego kao produžetak svakodnevne brige o mentalnoj stabilnosti, svojevrsni tihi sustav regulacije između unutarnjeg stanja i vanjske slike.
Briga o roditeljima u odrasloj dobi jedna je od onih životnih uloga koje se ne događaju naglo, nego se postupno uvlače u svakodnevicu, često neprimjetno, kroz sitne promjene u rutini, kroz telefonske pozive koji postaju češći, kroz liječničke nalaze koje treba objasniti, kroz organizaciju pregleda, lijekova i obveza koje su nekoć bile isključivo njihova briga. U tom procesu mijenja se ne samo dinamika odnosa između djece i roditelja, nego i način na koji osoba počinje promatrati vlastito tijelo, zdravlje i granice vlastite izdržljivosti. Ono što se isprva doživljava kao praktična pomoć, s vremenom postaje duboka unutarnja transformacija koja oblikuje svakodnevne navike, emocionalne reakcije i dugoročne životne odluke.
U svakodnevnom ritmu suvremenih gradova i manjih mjesta, gdje se život često mjeri brzinom, produktivnošću i vidljivim rezultatima, postoje slojevi stvarnosti koji ostaju gotovo neprimjetni, iako upravo oni čine temelj društvene povezanosti i otpornosti. Riječ je o malim, često neformalnim inicijativama u zajednici koje pokreću pojedinci bez potrebe za javnim priznanjem, bez velikih platformi i bez ambicije da njihovo ime postane dio šire društvene priče. Među njima se, sve češće i sve značajnije, nalaze muškarci koji na tih, sustavan i duboko odgovoran način preuzimaju ulogu pokretača promjena u vlastitom okruženju, gradeći mostove između ljudi, potreba i mogućnosti.