Odlazak Anne Wintour s mjesta urednice američkog Voguea svakako je prekretnica – ne samo za časopis, već i za cijelu modnu industriju. Riječ je o osobi koja je, gotovo sama, iz temelja izmijenila način na koji percipiramo modu, stil i urednički autoritet.
Kako su časopisi oblikovali modni svijet
Modni časopisi kakve poznajemo danas svoje su temelje počeli graditi još u 19. stoljeću, a njihova je uloga bila jasna – diktirati modne trendove, stvarati autoritete i oblikovati ukus publike. U Australiji, primjerice, mjesečni broj časopisa bio je rijedak i dragocjen prozor u svijet europske i američke visoke mode.
Vogue je osnovan 1892. u New Yorku, kao luksuzni lifestyle magazin za njujoršku elitu. Njegov osnivač, Arthur Baldwin Turnure, zamislio ga je kao kroniku visoke klase. No prava transformacija dogodila se 1909., kad ga preuzima Condé Nast. Od tada Vogue se sve više pozicionira kao nezaobilazna točka modnog izdavaštva, a nakon Drugog svjetskog rata, uz širenje masovne potrošnje i mode, počinje i procvat modne kulture u tisku.
U takav kontekst, 1988. ulazi Anna Wintour – žena čija će urednička ruka promijeniti sve.
Nastavite čitati nakon oglasa
Žena koja nije poznavala granice
Wintour je s lakoćom rušila pravila. Njezina prva naslovnica za Vogue spojila je nespojivo – visoku modu Christiana Lacroixa s običnim, izblijedjelim Guess trapericama. Taj je potez bio presedan – prvi put da su traperice osvanule na naslovnici Voguea – i ujedno signalizirao njezinu misiju: redefinirati što moda jest i tko je može nositi.
Njezina urednička filozofija uključivala je i zaokret prema popularnoj kulturi. Umjesto isključivo modela, Wintour na naslovnice dovodi slavne osobe – Beyoncé, Madonnu, Nicole Kidman, Michelle Obamu, Oprah Winfrey – ali i brojne tada nepoznate talente kojima je upravo naslovnica Voguea otvorila vrata svjetske slave.
Nastavite čitati nakon oglasa
Za Wintour, moda nije bila puki hir – već industrija sa stavom. To se najjasnije vidi u događaju koji je zahvaljujući njoj postao globalni kulturni spektakl – Met Gala.
Iako je sve počelo kao jednostavan fundraiser 1948. godine, Wintour je 1995. preuzela organizaciju i pretvorila ga u najvažniji modni događaj godine. Uz ekskluzivne uzvanike i tematske koncepte, Met Gala je postala prostor u kojem se moda susreće s umjetnošću, ali i s društvenim pitanjima. Ovogodišnja tema bila je Superfine: Tailoring Black Style, čime se istaknula važnost afroameričkog modnog i kulturnog nasljeđa – još jedan dokaz da je Wintour itekako svjesna trenutka u kojem živimo.
Ostavština s nijansama
Ipak, karijera Anne Wintour nije prošla bez kontroverzija. Njezina dugogodišnja podrška nošenju krzna naišla je na oštre kritike – najglasnija je bila PETA. Protivnici krzna godinama su je prozivali, a 2005. postala je i metom fizičkog napada kad ju je jedna aktivistkinja pogodila pitom od tofua nakon modne revije brenda Chloé.
Nastavite čitati nakon oglasa
Unatoč tomu, Vogue pod njezinim vodstvom nije prestao promovirati odjevne komade životinjskog podrijetla – što u vremenu sve veće etičke osviještenosti ostaje tamna mrlja na njezinoj karijeri.
Danas, kad moda sve više postaje političko sredstvo izražavanja i borbe, ostaje pitanje kako će časopisi poput Voguea nastaviti pratiti, ali i usmjeravati te promjene – bez Anne Wintour na prvoj crti.
Nastavite čitati nakon oglasa
Medijski pejzaž u preobrazbi: tko danas diktira modu?
Posljednjih desetljeća svjedočimo potpunoj transformaciji modne komunikacije. Uspon modnih blogova, a potom i modnih influencera s milijunskim pratiteljima, duboko je uzdrmao tradicionalni, hijerarhijski ustroj modne industrije – onaj u kojem su trendovi kapali odozgo prema dolje, iz pera i s naslovnica uredničkih veličina poput Anne Wintour.
Danas je karta moći ispisana drukčije. Društvene mreže poput Instagrama, TikToka i YouTubea preuzele su dominantnu ulogu u oblikovanju modnog diskursa. Brzina, dostupnost i vizualna privlačnost novih medija nadmašile su utjecaj klasičnih modnih časopisa – kako među publikom, tako i unutar same industrije.
U takvom krajoliku, moć urednica poput Wintour – nekoć neprikosnovenih čuvarica ukusa – sve je manja. Ne nestaje, ali se suptilno povlači pred novim generacijama koje definiraju stil iz vlastitih soba, često u trenucima između dvije objave.
O Wintourinom povlačenju s čelne pozicije Voguea još će se mnogo govoriti i pisati. No bez obzira na broj riječi koje će joj biti posvećene, teško da će itko uspjeti dosegnuti količinu onih koje je ona sama urednički usmjeravala – kroz desetljeća najmoćnijeg modnog časopisa na svijetu. No jedno je sigurno – modna industrija kakvu danas poznajemo ne bi bila ista bez nje.
