Snaha Roda Stewarta navijala za Hrvatsku u Dallasu: ‘Doživjeti ovaj trenutak bio je ostvarenje sna’
Nicole i Liam utakmicu su pratili u dresovima hrvatske reprezentacije, a na društvenim mrežama pokazali su koliko su uživali u navijačkoj euforiji koja je zavladala gradom.
Dok su hrvatski navijači diljem svijeta pratili nastup Vatrenih na Svjetskom prvenstvu, posebnu pažnju privukla je Nicole Artukovich, supruga Liama Stewarta i snaha glazbene legende Roda Stewarta. Američka Hrvatica nije skrivala oduševljenje atmosferom u Dallasu, odakle je s pratiteljima podijelila niz fotografija i emotivnih poruka.
Nicole i Liam utakmicu su pratili u dresovima hrvatske reprezentacije, a na društvenim mrežama pokazali su koliko su uživali u navijačkoj euforiji koja je zavladala gradom. Posebno ju je dirnuo trenutak kada je Hrvatska zatresla mrežu.
Uz fotografije iz Dallasa Nicole je objavila poruku koja je oduševila njezine pratitelje.
“Doživjeti gol na Svjetskom prvenstvu zajedno sa svojim Hrvatima bio je ostvarenje sna! Volim našu zemlju, volim naš ponos i volim naše dečke! Najboljih 48 sati u Dallasu“, napisala je.
Njezina objava ubrzo je prikupila brojne reakcije, a mnogi su pohvalili činjenicu da, unatoč životu u Sjedinjenim Američkim Državama, i dalje s velikim ponosom ističe svoje hrvatske korijene.
Nicole Artukovich potječe iz hrvatske obitelji čiji su korijeni vezani uz krajnji jug Hrvatske. Iako su njezini preci prije mnogo godina emigrirali u Ameriku, ostala je snažno povezana s Dubrovnikom i Konavlima, odakle dolazi njezina obitelj.
Upravo je zbog te povezanosti njezina ljubavna priča s Liamom Stewartom od samog početka privlačila pažnju domaće javnosti.
Nicole i Liam svoju su ljubav okrunili brakom 2024. godine na jednom od najljepših mjesta na hrvatskoj obali. Vjenčali su se u dubrovačkoj crkvi sv. Ignacija, dok je slavlje održano na tvrđavi Lovrijenac.
Među uzvanicima bio je i slavni Rod Stewart, a goste je tijekom večeri iznenadio nastup Petra Graše. Vjenčanje je tada privuklo veliku pozornost domaćih i stranih medija, a mnogi su ga proglasili jednim od najljepših društvenih događaja godine.
Ovih dana Nicole je ponovno pokazala koliko joj Hrvatska znači, a njezine objave iz Dallasa još su jednom potvrdile da navijačko srce može kucati jednako snažno bez obzira na to gdje se nalazite.
Zasad nije poznato tko će glumiti protivnika novog agenta 007. Uz Pitta i Pugh, interes za ulogu Bondova negativca ranije su pokazali Bill Skarsgård, Saoirse Ronan i Barry Keoghan, no nijedno ime još nije službeno potvrđeno.
Iako ime glumice koja će stati uz novog Bonda još nije poznato, magazin Variety sastavio je popis od 19 glumica koje bi voljeli vidjeti u toj ulozi. Među njima su neka od najpoznatijih holivudskih imena, ali i glumice koje bi mogle donijeti nešto novo u franšizu.
Robert Pattinson danas može reći da je tijekom svoje glumačke karijere ostvario gotovo sve dječačke snove povezane s najpoznatijim filmskim junacima. Bio je učenik Hogwartsa u svijetu Harryja Pottera, postao besmrtni vampir u Sumrak sagi, odjenuo Batmanovo odijelo i preuzeo ulogu zaštitnika Gotham Cityja, a 16. studenoga 2026. godine službeno je potvrđeno da će postati novi James Bond, legendarni britanski tajni agent poznat pod oznakom 007. Vijest je objavio Amazon MGM Studios, čime je završeno višegodišnje nagađanje o nasljedniku Daniela Craiga. Pattinson je tako postao sedmi glumac izabran za tumačenje Jamesa Bonda u službenom filmskom serijalu, a njegov profesionalni put od mladog čarobnjaka do najpoznatijeg filmskog špijuna obuhvaća više od dva desetljeća rada pred kamerama.
Prošlogodišnji Advent u Zagrebu umjetnik Saša Šekoranja obilježio je instalacijom „Prvi snijeg”, kojom je prostor nekadašnje Prve gradske štedionice u prolazu Oktogon pretvorio u mjesto susreta likovne umjetnosti, glazbe i uspomena na stari Zagreb. Središnji dio instalacije činio je gotovo deset metara visok božićni bor oblikovan od svjetlom ispisanih stihova pjesme „Prvi snijeg”, koju je izvodila Gabi Novak, na tekst Ivice Krajača i glazbu Nikice Kalogjere. Prostorom se širila njezina izvedba pjesme, a oko svjetlosnog bora bilo je raspoređeno pedesetak Šekoranjinih crteža i skica izrađenih perom i tušem. Na njima su se nizali prizori zagrebačkih krovova, dimnjaka, krošnji, glazbenog paviljona, stare uspinjače i drugih gradskih motiva koji su podsjećali na zimski Zagreb. Instalacija je otvorena 19. prosinca 2025. godine, a bila je zamišljena kao umjetnikov dar gradu i posveta Gabi Novak. Šekoranja je tada poznatu pjesmu pretvorio u prostornu kompoziciju u kojoj su se svjetlost, rukom nacrtani prizori i glazba povezali u osobnu priču o gradu.
Džejla Ramović i Jakov Jozinović, dvoje mladih izvođača regionalne glazbene scene, predstavili su zajedničku pjesmu „Suze“, kojom su ostvarili suradnju o kojoj se počelo razmišljati još nakon njihova prvog zajedničkog nastupa. Duet je nastao iz međusobnog poštovanja, dugogodišnje želje za zajedničkim radom i iskustva koje su podijelili pred publikom, a u njegovu stvaranju sudjelovali su glazbenici s kojima je Jozinović već ranije surađivao. Pjesma je okupila izvođače čiji se glasovi razlikuju po boji i načinu interpretacije, ali su upravo u tim razlikama pronašli prostor za zajednički glazbeni izraz.
Pisanje poezije u kontekstu muške emocionalne ekspresije sve se češće promatra kao prostor u kojem se razgrađuju dugotrajni kulturni obrasci šutnje, emocionalne suzdržanosti i društveno uvjetovane ideje o tome što znači biti „jak“, pri čemu se snaga tradicionalno pogrešno poistovjećivala s potiskivanjem osjećaja, umjesto s njihovim razumijevanjem i svjesnim izražavanjem. U suvremenom psihološkom i kulturnom diskursu poezija se tako ne pojavljuje samo kao književna forma, nego i kao alat introspekcije, samoregulacije i kreativne obrade unutarnjih stanja, osobito kod muškaraca koji su odrastali u okruženjima u kojima emocionalna artikulacija nije bila poticana ili je bila doživljavana kao slabost.
U suvremenom društvu, u kojem se granice između fizičkog i digitalnog prostora sve brže brišu, terapijski pristupi mentalnom zdravlju doživljavaju duboku transformaciju, a među najintrigantnijim i najperspektivnijim inovacijama ističu se tehnologije proširene stvarnosti (AR) i virtualne stvarnosti (VR). Njihova primjena u području mentalnog zdravlja, osobito kada je riječ o muškoj populaciji, otvara sasvim novu dimenziju razumijevanja stresa, anksioznosti i emocionalne regulacije, ali i redefinira načine na koje se uopće pristupa psihološkoj podršci u 21. stoljeću. Važno je pritom naglasiti da svaka primjena ovakvih terapijskih pristupa mora biti shvaćena isključivo kao komplementarna medicinskim postupcima, te da je uvijek i isključivo obavezna konzultacija, pregled i procjena kod doktora i u bolnici ili drugoj ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi prije bilo kakvog uključivanja u terapijske protokole.
U vremenu koje neumoljivo diktira brzinu, učinkovitost i površnost, čin brijanja gotovo je neprimjetno sveden na rutinski zadatak, lišen pažnje, značenja i osobnog doživljaja. Ipak, iza tog svakodnevnog pokreta, koji mnogi obavljaju mehanički i bez razmišljanja, skriva se potencijal za nešto mnogo dublje i suptilnije — prostor introspekcije, ritual koji nadilazi fizičku potrebu i prelazi u sferu svjesnog postojanja. Umjetnost ritualnog brijanja nije tek povratak tradiciji, nego svjesna odluka da se vlastitom tijelu, vremenu i umu pristupi s pažnjom kakvu rijetko njegujemo u suvremenom životu.