Čuvena hrvatska pjevačica Gabi Novak preminula je u 90. godini života. Nakon što je 2015. izgubila supruga Arsena Dedića, kantautora i skladatelja s kojim je provela više od četiri desetljeća, početkom lipnja ove godine suočila se s još jednom tragedijom – smrću njihova sina Matije Dedića, jednog od najistaknutijih hrvatskih jazz pijanista, koji je preminuo 8. lipnja u 52. godini života.
Gabi Novak rođena je 8. srpnja 1936. u Berlinu, kao kći Hvaranina Đure Novaka i Njemice Elizabet Reiman. Djetinjstvo je provela u Berlinu, zatim na Hvaru, a potom u Zagrebu, gdje je završila Školu za primijenjenu umjetnost, smjer grafika. Karijeru je započela kao crtačica u Zagreba filmu, no glazba ju je ubrzo odvela na sasvim drugi put.
Krajem 1950-ih počela je nastupati, a njezin topli i prepoznatljiv glas učinio ju je jednom od najomiljenijih pjevačica bivše Jugoslavije. U repertoaru su joj se isprepletali pop i jazz, a 1960-ih stekla je ogromnu popularnost i priznanja kritike. Tijekom karijere snimila je brojne albume i surađivala s vrhunskim skladateljima.
Dobitnica je više Porina – 2002. za najbolju jazz izvedbu, 2003. za album godine, najbolji ženski vokal, najbolji pop album i najbolju vokalnu suradnju, a 2006. osvojila je i Porin za životno djelo.
U prvom braku bila je sa skladateljem Stipicom Kalogjerom, a 1973. udala se za Arsena Dedića, s kojim je dijelila i život i scenu sve do njegove smrti. Njihov sin Matija Dedić naslijedio je glazbeni talent i postao jedan od najboljih jazz pijanista u regiji.
Gabi Novak ostaje zapamćena kao prva dama hrvatske zabavne glazbe, umjetnica čiji će glas i interpretacije ostati trajno upisane u glazbenu povijest.
Omiljena Šibenčanka osvježila je svoj izgled novom frizurom koja joj odlično pristaje, a usput je ponosno pokazala i rezultate rada na svojoj liniji – i izgleda apsolutno senzacionalno.
Ivan Šarić pripada novijem valu hrvatskih poduzetnika koji u razvoj proizvoda ulaze s naglaskom na dugoročno promišljanje tržišta, a ne na brzi rast ili kratkotrajnu vidljivost. Njegov rad na brendu Cannella pokazuje pristup koji se temelji na strpljenju, iterativnom razvoju i jasnom razumijevanju kategorije u koju ulazi – iznimno konkurentnog međunarodnog segmenta alkoholnih proizvoda, u kojem dominiraju globalno etablirani proizvođači s razvijenim distribucijskim mrežama i snažnim marketinškim kapacitetima.
U videu je otkrila prostor koji sada izgleda znatno drugačije nego prije. Prostrani kauč unio je toplinu i dao prvi pravi dojam budućeg izgleda dnevnog boravka, koji je donedavno bio u fazi radova.
Omiljena Šibenčanka osvježila je svoj izgled novom frizurom koja joj odlično pristaje, a usput je ponosno pokazala i rezultate rada na svojoj liniji – i izgleda apsolutno senzacionalno.
Hrvatski modni brend IZAKOVA u novoj sezoni proljeće/ljeto 2026. predstavlja kolekciju Reflection, konceptualno i vizualno zaokruženu modnu priču koja se jasno pozicionira unutar suvremenog diskursa o odnosu tijela, odjeće i percepcije, pri čemu se estetski izraz nadograđuje promišljenim autorskim pristupom i suptilnim pomakom prema introspektivnijem dizajnerskom jeziku.
Zagrebačka poslovna scena od sutra dobiva novo, relevantno odredište u segmentu urbane gastronomije i jutarnjih rituala – Jo & The Sisters, etablirani splitski “morning club” koncept koji je u proteklim godinama izgradio snažan identitet temeljen na kvaliteti, funkcionalnosti i jasno profiliranoj ponudi.
Hrvatska destilacijska industrija ostvarila je novo, međunarodno relevantno priznanje zahvaljujući uspjehu proizvoda Franz Pelinkovac, koji je na natjecanju London Spirits Competition 2026 osvojio zlatnu medalju te pritom bio najbolje ocijenjeni pelinkovac u svojoj kategoriji. Ovaj rezultat predstavlja jasan pokazatelj konkurentnosti domaćih proizvođača u globalnom kontekstu, ali i potvrdu sustavnog rada usmjerenog na standardizaciju kvalitete i tržišnu prepoznatljivost.
U vremenu u kojem se vizualne poruke svakodnevno ubrzavaju i fragmentiraju u beskonačnom digitalnom toku, rijetki su projekti koji uspijevaju zadržati kontinuitet, jasno autorsko usmjerenje i dugoročnu istraživačku ambiciju, a upravo jedan takav projekt sada dobiva svoju završnu i trajnu formu u obliku monografije koja na jednom mjestu okuplja sve radove nastale u okviru kolaborativne platforme Plakatiranje.